Polusmrznuta burad jedini izvor pitke vode za mještane pojedinih sela stradalih u poplavama u BiH

Polusmrznuta burad od po hiljadu litara. To je trenutno jedini izvor pitke vode za mještane pojedinih sela u Buturović Polju kod Konjica, koja su pretrpjela velike štete tokom oktobarskih poplava.

“Nas je pet u kući i ovo bure nam ne može biti dva dana, nas je više sramota zvati ljude da nam vodu dovlače. To je zaista malo, apsolutno moramo štediti vodu, to nije dovoljno ni za dnevne i osnovne potrebe”, kaže Kenan Kezo, mještanin sela Trusina kod Buturović Polja.

Tokom oktobarskih poplava u potpunosti su uništena dva vodozahvata kojim se snabdijeva Buturović Polje.

Pojedina sela kod Buturović Polja, poput Trusine, Seonice, Sultića više od mjesec dana nakon poplava nemaju pitku vodu, već za svakodnevne potrebe koriste burad od hiljadu litara. Tu burad im je dodijelila općina.

“Prvih sedam do deset dana ljudi su nam donosili flaširanu vodu za piće, pa su regulisali na način da su nam dali svakom po hiljadu litara, prvo je to bilo na dvije kuće, a sada svaka kuća ima po hiljadu litara”, kaže mještanin Trusine, Kenan Kezo.

Iz Civilne zaštite Konjica navode da je kod vodozahvata Raotići uništena kompletna infrastruktura, od cijevi do bazena.

Ovaj vodozahvat se nalazio nizvodno od rijeke Seončice, koja je i poplavila Buturović Polje. Izvorište je bilo dugo sedam kilometara i trebat će mjeseci, pa i godina da se sve to sanira, kažu iz ove uprave.

“Pokušavamo alternativnim načinima da pomognemo stanovništvu, preko humanitarnih organizacija smo ljudima osigurali šlaufe i građevinske mašine, ljudi su se samoinicijativno organizovali i pokušavaju sada da osposobe izvorišta koja su prije koristili”, kaže za RSE pomoćnik gradonačelnika za civilnu zaštitu grada Konjica, Husein Hodžić.

I drugi vodozahvat koji je išao nizvodno kanjonom rijeke Kraljuštice prema gradu Konjicu, također, je kompletno uništen, dodaje Hodžić.

“Naše komunalno preduzeće je uspjelo da položi cijevi kako bi građani privremeno imali vodu. Omogućavamo ljudima da imaju barem osnovne uslove za život”, ističe Hodžić za RSE i dodaje da je do sada distribuirano preko 90 cisterni vode.

Da li je pet sela u Konjicu uslovno za život?

Više od deset sela, nakon katastrofalnih poplava nekoliko sedmica, bila su odsječena od ostatka grada, a dva su potpuno iseljena.

Jedno od njih je i selo Lipovci.

Za ovo i još četiri sela u okolini Buturović Polja Federalni zavod za geologiju provjerava jesu li sigurna za život nakon poplava, pojašnjavaju iz Gradske civilne zaštite.

Osim Lipovaca, Federalni zavod za geologiju mišljenje mora dati i za sela Panduri, Lokve, Dobričevići i Bukovlje. Do objave teksta RSE nije dobio odgovor iz zavoda o tome jesu li dali svoje mišljenje na sigurnost ovih sela.

Mještaninu sela Lipovci, Alminu Lipovcu poplave su u potpunosti uništile kuću.

Jedna kuća je kaže Almin, skroz poplavljena i više nije uslovna, a druga mu je ispucala zbog klizišta. Za Radio Slobodna Evropa kaže kako je privremeno do proljeća sa svojom porodicom evakuisan u selo Parsovići koje je, također, pretrpjelo značajne štete tokom oktobarskih poplava.

“Evo, ovdje gdje sam sad smješten, ljudi nemaju kanalizaciju, odvode, mokre čvorove, sve je to začepljeno”, kaže Lipovac.

Sa kanalizacijom problema imaju i mještani sela Trusine i Parsovića.

“Meni je skroz iskidana kanalizacija, i tih fekalija nema gdje nema, ili ih u vodu nosimo ili ih zagrćemo pijeskom, jer nemamo izbora”, kaže Kenan Kezo, iz Trusine kod Buturović polja za RSE.

Iz ‘svog džepa' plaćali sanaciju

Sistem ne funkcioniše, ovako Sead Begluk iz Goranskog polja, opisuje odnos nadležnih iz Federacije prema stanovništvu i lokalnoj zajednici na pomoći na sanaciji od poplava.

“Evo navodim primjer ovog mosta, manja kiša i poplava, ponovo će okrenuti prema nama. Put je u katastrofalnom stanju do nas i nekako, prema selima gore nikako”, kaže Begluk za RSE.

Dodaje kako je njegova kuća pretrpjela velika oštećenja uslijed klizišta.

“Iza kuće je bilo deset, petnaest, pa i dvadeset tona blata i koliko smo mogli, žena i ja, sve smo sami uradili i platili”, ističe Begluk za RSE.

Na području Grada Konjica ukupno je uništeno 188 stambenih objekata.

Pričinjena šteta nakon poplava u gradu, prema podacima Federalne uprave civilne zaštite, je 73 miliona maraka (oko 36,5 miliona eura).

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje su bile najveće štete tokom oktobarskih poplava, procijenjena šteta je 123 miliona maraka.

Ukupna šteta nakon poplava i klizišta, koji su pogodili Federaciju BiH početkom oktobra, iznosi 180 miliona maraka (oko 90 miliona eura) i ovo su preliminarni podaci o procjeni šteta koje je sredinom oktobra objavila Federalna uprava civilne zaštite.

Preliminarnu procjenu šteta provode općinske i gradske komisije, neposrednim obilaskom područja.

Konjicu nije uplaćena ‘ni marka' sa federalnog i kantonalnih nivoa

Prema javnoj evidenciji objavljenoj na službenoj stranici grada Konjica, navedeno je kako ni sa federalnog nivoa ni sa nivoa kantona nije bilo uplate sredstava gradu Konjicu za sanaciju od poplava.

Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić, za RSE je rekao da je saradnja sa federalnim i kantonalnim institucijama bila “korektna”.

Kaže i da je prije nekoliko dana završen rok do kada su mještani Konjica trebali prijaviti štetu na svojim objektima.

“Prijave smo zatvorili 4. novembra, i tek kad komisija koja je procjenjivala štete završi sve procedure, onda se može ići sa operativnim sredstvima”, kaže Ćatić za RSE.

Nekoliko fizičkih i pravnih lica Gradu Konjicu je od četvrtog do 31. oktobra ove godine, za sanaciju od poplava uplatilo na poseban račun više od 419 hiljada maraka (oko 209,5 hiljada eura), podaci su odjela za finansije Grada Konjica.

Inače, humanitarno Udruženje Pomozi.ba do sada je uplatilo više od milion maraka (oko pola miliona eura) za 70 porodica sa poplavljenih područja u Bosni i Hercegovini.

“Ovo je samo prva faza, jer su u pripremi i drugi ugovori”, saopćili su prije nekoliko dana iz ovog Udruženja, te dodali da su u prvoj fazi prednost imale porodice koje su izgubile članove svojih porodica u poplavama, te porodice sa manjim štetama.

Tokom oktobarskih poplava ova organizacija je putem humanitarnih telefona prikupila više od dva miliona maraka (oko milion eura).

Inače, nema zvaničnih podataka o ukupnim doniranim sredstvima za pomoć poplavljenih područjima u Bosni i Hercegovini.

Iz ministarstva financija Federacije BiH su za RSE naveli da iznos doniranih sredstava nije uplaćivan na račun trezora, niti ministarstvo ima podatke o uplatama/isplatama koja se odnose na donacije za poplavljena područja.