Ko je Rus uhapšen u Bosanskoj Krupi koji se povezuje sa kampovima za Moldavce u BiH?

Kao ruski državljanin sa ruskim dokumentima je ušao u Bosnu i Hercegovinu, a tokom hapšenja Aleksandr Bezrukavyi (Bezrukavi) kod sebe je umjesto ruskih imao španske dokumente, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa u Službi za poslove sa strancima BiH.

Bezrukavi (43) od februara boravi u Bosni i Hercegovini u koju je došao iz Turske.

Uhapšen je u Bosanskoj Krupi na sjeverozapadu zemlje 16. novembra zbog, kako je tada navedeno, krivotvorenih isprava.

Osim toga, on je osumnjičen i da je dio mreže koja je u BiH obučavala Moldavce za izazivanje nereda u toj zemlji, kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, Adnan Habibija.

Trenutno je pod nadzorom u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu.

Obavještajna agencija Moldavije sredinom oktobra uspjela je identificirati 11 stranih državljana koji su, kako piše u saopćenju, kao instruktori pružali pomoć kampovima za obuku u BiH i Srbiji.

Tada su objavili popis imena navodnih instruktora. Bezrukavi nije bio na tom popisu.

Šef moldavske policije je ranije rekao da je mrežu financirao Rusiji prijateljski nastrojeni odbjegli oligarh Ilan Shor, koji se traži u Moldaviji zbog umiješanosti u krađu oko milijardu dolara iz bankarskog sustava bivše sovjetske republike prije desetak godina.

Navedeno je da su osumnjičeni planirali “destabilizaciju” Moldavije nakon izbora i referenduma 20. oktobra.

Referendum o integraciji Moldavije u Europsku uniju prošao je s vrlo tijesnom podrškom birača, usred navoda o ruskom miješanju kako se to ne bi dogodilo.

Ranije je Ministarstvo sigurnosti BiH odbacilo navode Moldavije kao netačne.

Ko je privedeni Rus?

Kako je pokazalo istraživanje RSE, Aleksandr Aleksandrovič Bezrukavi je rođen 1981. godine, u Rostovu na Donu, na jugu Rusije, nekoliko desetaka kilometara od granice sa Ukrajinom.

Kaznena evidencija Rostovske oblasti, u koju je RSE imao uvid, pokazuje da je on dva puta bio osuđen na zatvorsku kaznu zbog krađe, počinjene prije 20-ak godina, i to jednom na dvije, drugi put na dvije i po godine.

Navodi se da je i izbjegavao izvršenje zatvorske kazne, te da je zbog toga za njime bila raspisana i potjernica, a takođe je bio optužen za proizvodnju i prodaju narkotika.

Prema podacima Službe za poslove sa strancima, Bezrukavi nije bio ranije u BiH, a nisu im poznate lokacije na kojima je bio u proteklih devet mjeseci.

Izrečena mjera protjerivanja ruskog državljanina

Kako je za RSE navedeno iz Službe za poslove sa strancima, Bezrukavi će biti protjeran iz države, a Tužilaštvo BiH treba da odluči da li će ga deportovati u Rusiju ili Tursku, iz koje je došao u Bosnu i Hercegovinu.

On je stavljen pod nadzor Službe do okončanja istrage.

“Služba je stranom državljaninu, u skladu sa važećim zakonima, izrekla mjeru protjerivanja sa zabranom ulaska i boravka na teritoriji BiH, nakon čega je izmješten i pod nadzorom je u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu”, rečeno je iz Službe.

Podsjećaju da je on 22. februara legalno ušao u BiH sa ruskim dokumentima, ali da ih sada ne posjeduje, te da ima španske dokumente, za koje se utvrđuje jesu li validni.

Dodaju da dalje aktivnosti vrši Tužilaštvo BiH, koje nije odgovorilo na upit RSE o ovom slučaju do zaključenja teksta.

Prema državnom zakonu o strancima protjerivanje je mjera kojom se strancu nalaže izlazak iz BiH i zabranjuje ulazak i boravak u BiH u određenom vremenskom periodu, koji ne može biti kraći od jedne ni duži od pet godina.

Taj period zabrane ulaska i boravka u BiH može biti duži od pet godina kada to zahtijevaju razlozi zaštite sigurnosti BiH, javnog poretka, javnog reda i mira.

U zakonu je navedeno i da stranac čiji se identitet ne može odmah utvrditi ili postoje osnovi sumnje u istinitost njegovih navoda o identitetu, može biti stavljen pod nadzor, a može mu se izreći i mjera protjerivanja iz BiH.

Može biti protjeran i ukoliko nezakonito boravi na teritoriji BiH i ako predstavlja prijetnju javnom poretku i sigurnosti BiH.

Ruski kampovi za Moldavce na Balkanu

Prema podacima moldavske policije, mladići obučavani za nerede nakon tamošnjih izbora su 20-godišnjaci koji su putovali u Rusiju na obuke su putovali od juna do oktobra.

Osim toga, neki od njih dodatno su obučavani u kampovima u Srbiji i BiH, koje su vodile ruske privatne vojne skupine Ferma i Wagner, saopćile su vlasti Moldavije.

Policija je objavila snimke skrivenih kamera navodnih treninga u Rusiji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, na kojima se vide mladi ljudi u učionici dok “treniraju proteste” i uzvikuju slogane poput “naš jezik je ruski”, “bez dvostrukog državljanstva”, “mi ne želimo u Evropu”.

Sem toga, u videu koji, navodno, prikazuje scene iz kampa za obuku na Balkanu, prikazani su mladići kako uče izrađivati eksploziv i koristiti dronove.

Ambasada Sjedinjenih Država u BiH ranije je ocijenila duboko uznemirujućim izvještaje o “Rusima, povezanim s ruskim privatnim vojnim skupinama, koji su upravljali kampom u entitetu Republika Srpska” i obučavali pojedince za ometanje demokratskih procesa u Moldaviji.

Nakon ovoga, informacije je za RSE potvrdila Obavještajno-sigurnosna agencija BiH i članovi parlamentarne komisije za nadzor nad njenim radom.