Hiljade stranih vojnika čuva mir u BiH decenijama nakon rata

Više od hiljadu vojnika iz Europske unije, Švicarske, Turske i Čilea decenijama čuva mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini.

Misija EUFOR Althea formirana je 1. decembra 2004. i slavi 20 rođendan. Svakog novembra Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija produžava joj jednogodišnji izvršni mandat, što znači da strani vojnici mogu upotrijebiti silu u slučaju da 16 domaćih policijskih agencija i oko 8.000 domaćih vojnika ne mogu očuvati stabilno okruženje.

Dodatno, sporazum “Berlin plus” potpisan sa Sjevernoatlantskim savezom (NATO) omogućuje raspoređivanje dodatnih 3.500 vojnika u slučaju prijetnje sigurnosti.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine i istodobnih neustavnih i secesionističkih koraka proruskih vlasti u Republici Srpskoj, broj vojnika EUFOR-a je udvostručen na više od 1.500 koji raspolažu vojnim helikopterima i oklopnim vozilima, pored ostalog.

Kako je sve počelo?

Zvanični mandat svih stranih vojnih misija u BiH bio je osigurati mir i sigurnost.

Zaštitne snage Ujedinjenih nacija (UNPROFOR) osnovane su 21. februara 1992. godine i pokrivale su cijelu bivšu Jugoslaviju, s izuzetkom Slovenije.

Oko 40.000 vojnika trebalo je “uspostaviti uvjete za rješenje krize”.

UNPROFOR je u Bosni i Hercegovini tijekom rata kontrolirao sarajevski aerodrom, dostavu humanitarne pomoći, štitio konvoje i pratio zone zabrane letenja.

Mandat je uključivao i čuvanje tzv. zaštićenih zona, poput Srebrenice u kojoj je Vojska Republike Srpske u ljeto 1995. godine počinila genocid nad Bošnjacima.

Snage UNPROFOR-a činili su vojnici iz gotovo 40 zemalja svijeta, pored ostalih i iz Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 14. decembra 1995. godine kojim je zaustavljen rat u BiH, UN-ova misija je transformirana u Snage za provedbu mira (IFOR).

IFOR je brojao oko 60.000 vojnika, predvođenih NATO snagama, a u kojoj su i dalje sudjelovale zemlje poput Rusije, Ukrajine ili Malezije.

Iduće godine formirane su Stabilizacijske snage (SFOR) koji je brojao oko 12.000 vojnika.

SFOR je rasformiran 2004. godine i formiran je EUFOR, čime je pitanje osiguranja mira i provođenja Daytonskog sporazuma u potpunosti preuzela Evropska unija.

Vojnici iz SAD-a, Rusije i drugih neeuropskih zemalja, s izuzetkom nekolicine vojnika iz Turske i Čilea, napustili su BiH.

U istom periodu je formirana i policijska misija Evropske unije (EUPM) koja je zamijenila policijsku misiju UN-a koja je radila na izgradnji policijskih snaga u BiH, a ukinuta je 2012. godine

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Misija EUFOR Althea je najduža vojna operacija EU-a, jedina kopnena misija, te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.

Vojnici EUFOR-a su, kao i prethodne misije SFOR-a i IFOR-a sudjelovali u traženju i hapšenju optuženih ratnih zločinaca i njihovih pomagača.

Sudjelovali su i u prikupljanju i uništavanju nelegalnog oružja zaostalog iz prethodnog rata, čišćenju minskih polja, kao podrška domaćim snagama kod traženja i iskopavanja masovnih grobnica ili su, naprimjer, pomagale pri evakuaciji ugroženih tijekom poplava i gašenju šumskih požara.

Početni kapacitet EUFOR-a u BiH bio je oko 7.000 vojnika i taj broj je postupno smanjivan do 2022. godine kad ih je bilo oko 600 raspoređenih širom BiH u tzv. promatračkim timovima za vezu (LOT kuće).

Nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Europska unija je odlučila skoro udvostručiti veličinu svojih mirovnih snaga EUFOR-a na 1.100 vojnika slanjem rezervi, kako bi spriječila potencijalnu nestabilnost.

Vlasti u Republici Srpskoj su u to vrijeme pokušale na neustavan način prenijeti nadležnosti s nivoa države na nivo entiteta, a spominjalo se i formiranje Vojske Republike Srpske.

EUFOR svake godine provodi “Brzi odgovor”, vježbu brze aktivaciju i integracije stotina vojnika rezervnih snaga iz matičnih država s redovnim trupama na terenu u BiH. Neke od vježbi su, naprimjer, razbijanje demonstracija.

Operacija Althea se 2012. konfigurirala i tad je fokus stavljen na “neizvršni” dio mandata koji podrazumijeva izgradnju kapaciteta i obuku Oružanih snaga BiH.

EUFOR, pored ostalog, ima ulogu nadzora i mentorstva u aktivnostima razminiranja i zbrinjavanja hiljada tona viška oružja i municije zaostale iz rata.

Iz EUFOR-a ističu kako je od početka misije odgovornost za izvršenje mnogih zadataka predana domaćim vlastima prema principu “lokalno vlasništvo” i u skladu s putem BiH prema članstvu u Europskoj uniji.

Nakon svoje odluke iz decembra 2022. godine da dodijeli BiH status zemlje kandidata, Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pristupne pregovore s BiH u martu 2024. godine.

Unatoč tome, EUFOR navode da “zadržavaju punu odgovornost i ovlasti za ponovno preuzimanje kontrole ako bude potrebno”.

Što u slučaju povlačenja EUFOR-a iz BiH?

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je do sad svake godine jednoglasno produžavalo mandat EUFOR-u. Iz NATO-a su prethodnih godina saopćavali da, u slučaju da UN ne produži mandat EUFOR-u, “neće dozvoliti ‘sigurnosni vakuum'”, odnosno da će NATO preuzeti misiju europskih snaga u BiH.

General-pukovnik Hubert Cottereau (FR), zamjenik načelnika štaba SHAPE-a, vojne komande NATO-a smještene nedaleko od Brisela, trenutačni je komandant operacije EUFOR-a.

U Bosni i Hercegovini djeluje i NATO štab koji je smješten na istoj lokaciji u kasarni Butmir kraj Sarajeva. Njegova osnovna misija je reforma Oružanih snaga BiH kako bi se BiH integrirala u NATO.

BiH je službeno u Akcijskom planu za članstvo (MAP) koji je, pojednostavljeno, pripremna faza za punopravno članstvo. Vlasti BiH su se Zakonom o obrani obvezale da će raditi na članstvu u toj alijansi.