Redakcija
Poslujmo zeleno – Projekat u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH
Piše Armin Zeba
Radi dostizanja neto nulte emisije stakleničkih plinova, Bosna i Hercegovina bi do 2030. trebala investirati 38,7 milijardi dolara, a do 2050. godine 91,4 milijarde dolara, pri čemu bi većina sredstava bila usmjerena na povećanje kapaciteta vjetroelektrana i solarnih fotonaponskih sistema, navodi se u novom izvještaju Grupacije Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju za BiH.
Uz upozorenje da bi štete uzrokovane klimatskim promjenama do 2050. mogle smanjiti bruto društveni proizvod (BDP) Bosne i Hercegovine za čak 14 posto, u Izvještaju se napominje da “pravovremena ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama u velikoj mjeri mogu zaštiti ekonomiju zemlje”.
“Proaktivne mjere mogu smanjiti potencijalni gubitak BDP-a zbog klimatskih promjena, uz istovremeno otvaranje radnih mjesta, unapređenje vještina i povećanje prilika za trgovinu.
Projekcije pokazuju da svaki euro potrošen na prilagođavanje klimatskim promjenama ostvaruje povrat do deset eura, što ukazuje na velike ekonomske koristi takvih inicijativa”, precizira se u Izvještaju, u kojem se potencira značaj pravedne tranzicije na niskougljičnu ekonomiju do 2050. godine, koja podrazumijeva napuštanje proizvodnje električne energije iz uglja, povećanje njene proizvodnje iz obnovljivih izvora poput sunca i vjetra te unapređenje energijske efikasnosti u brojnim sektorima.
Da bi se, u skladu s ciljevima Evropske unije, do 2050. postigla nulta neto emisija, očekuje se da privatni sektor učestvuje sa gotovo 90 posto u ulaganjima u dekarbonizaciju.
Nulta emisija
“Da bi se, u skladu s ciljevima Evropske unije, do 2050. postigla nulta neto emisija, očekuje se da privatni sektor učestvuje sa gotovo 90 posto u ulaganjima u dekarbonizaciju, naročito u sektorima transporta, zgradarstva i električne energije.
Investicije privatnog sektora i radna mjesta u zelenoj ekonomiji od vitalnog su značaja za pozicioniranje Bosne i Hercegovine u pravcu održive budućnosti. Javno-privatno partnerstvo za razvoj infrastrukture i zeleno finansiranje bit će od ključnog značaja za realizaciju investicija potrebnih za dekarbonizaciju ekonomije i izgradnju otpornosti na izazove uzrokovane klimatskim promjenama”, poručuju iz Svjetske banke.
U svom Izvještaju Svjetska banka prepoznaje dva scenarija transformacije elektroenergetskog sektora BiH. U Referentnom scenariju, ugalj bi do 2050. i dalje činio 45 posto ukupne primarne energije, za 10 procentnih poena manje nego u 2019. godini, dok bi udio bioenergije, odnosno biomase i biogoriva, te obnovljivih izvora (solarni paneli i vjetroelektrane) skromno porastao sa 24 na 27 posto.
Imperativ su usvajanje državnog zakona o električnoj energiji i gasu te imenovanje operatora tržišta električne energije, uz uspostavljanje berze i mehanizme spajanja tržišta.
“Iako predstavlja najjeftiniji razvojni put, bez vanjskih ograničenja, Referentni scenarij nije izvodiv za održivi razvoj energetskog sektora BiH. Potrebna je radikalna transformacija energetskog sistema da bi se postigla neto nulta emisija stakleničkih plinova do 2050. godine. U tom scenariju, elektrane na lignit bit će povučene iz upotrebe, a veliko povećanje broja solarnih fotonaponskih i vjetroelektrana moralo bi početi prije nego u Referentnom scenariju (između 2025. i 2030. umjesto 2040. godine) i napredovati brže, posebno kada je riječ o korištenju energije vjetra.
Udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije povećao bi se sa oko 32 posto u 2019. na skoro 100 posto u 2050. godini, do kada bi BiH morala instalirati oko 4,7 gigavati snažne vjetroelektrane (u poređenju sa 0,5 GW u Referentnom scenariju), a što se tiče solarne energije, BiH bi morala instalirati oko 8,1 GW do 2050. godine (u poređenju sa 5,0 GW u Referentnom scenariju).
Kao rezultat ubrzane primjene obnovljivih izvora, proizvodnja električne energije i troškovi snabdijevanja bi bili 40–50 posto veći nego u Referentnom scenariju na srednji rok, dok bi se razlika smanjila na 20–30 posto na duži rok. Pod pretpostavkom da su ovi troškovi u potpunosti prešli na potrošače, povećanje maloprodajnih tarifa bilo bi sličnog obima”, računica je Svjetske banke.
Iz Svjetske banke ujedno ukazuju i da su “strukturne reforme koje podržavaju uvođenje obnovljivih izvora energije nužne za modernizaciju energetskog sektora i jačanje ekonomske konkurentnosti BiH”.
“Dok će elektrane na ugalj ostati okosnica elektroenergetskog sistema BiH u doglednoj budućnosti, davanje prioriteta postepenoj tranziciji prema obnovljivim izvorima energije je ključno zbog značaja tržišta Evropske unije za bh. izvoz BiH.
Da bi se postigla ‘glatka’ tranzicija, ključni prioriteti uključuju povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora kroz provođenje konkurentnih tendera, racionalizaciju procedure izdavanja dozvola i uspostavljanje berze električne energije radi stvaranja efikasnog i likvidnog veleprodajnog tržišta.
Ove mjere su od vitalnog značaja za privlačenje privatnih investicija u sektor obnovljivih izvora energije. Osim toga, da bi se poboljšale mogućnosti za konverziju termoelektrana, vlasti bi mogle razmotriti implementaciju demonstracijskog programa njihove djelimične konverzije na biomasu”, sugerira se u Izvještaju te potcrtava da “kako bi se osigurala pouzdanost elektroenergetskog sistema nakon prilagođavanja povećanju varijabilne obnovljive energije, bit će potrebno jačanje postojeće mrežne infrastrukture, kao i njeno proširenje”, pri čemu se kao jedan od izvora sredstava za finansiranje te vrste energetskih projekata preporučuje porez na ugljik.
Kada je, pak, o zakonskoj regulativi koja se odnosi na energetski sektor u BiH, u Izvještaju se konstatira da su na tom planu “entitetske vlade postigle značajan napredak”, ali i da je “dalje djelovanje imperativ”. U tom kontekstu, apostrofira se potreba usvajanja državnog zakona o električnoj energiji i gasu te imenovanje operatora tržišta električne energije, uz uspostavljanje berze i mehanizme spajanja tržišta.
Konkurentne preporuke
“Nadalje, potrebne su regulatorne promjene za razvoj industrije elektromobilnosti u BiH. Iskustvo zemalja EU pokazuje da su promjene u regulatornom okviru ključne za razvoj tog sektora.
Neke od regulatornih promjena koje su potrebne u BiH uključuju uvođenje dodatnog i eksplicitnog tarifnog modela za potrošnju električne energije na punionicama, izmjene i dopune zakonskih članova koji se bave infrastrukturom za punjenje, donošenje zakona o uspostavljanju infrastrukture za alternativna goriva, utvrđivanje zajedničkih tehničkih specifikacija za tačke punjenja i snabdijevanja, detaljno definiranje uloge operatora infrastrukturnih sistema za električna vozila, izmjene i dopune zakona koji se bave fondovima za zaštitu okoliša (kako bi mogli dati finansijske poticaje za električna vozila), izmjene i dopune zakona koji se odnose na prostorno planiranje i izgradnju, izmjene i dopune zakona iz oblasti saobraćaja (jer trenutno nije posebno regulirano pitanje mjesta za punjenje ili snabdijevanje električnih vozila) te izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama BiH (propisivanjem obaveze da se potrošnja energije i emisija ugljen dioksida smatraju kriterijima za javnu nabavku vozila)”, pobraja se u Izvještaju.
Udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije povećao bi se sa oko 32 posto u 2019. na skoro 100 posto u 2050. godini, do kada bi BiH morala instalirati oko 4,7 gigavati vjetroelektrana i 8,1 GW solarnih elektrana.
Analizirajući trenutno stanje u elektroenergetskom sektoru BiH, iz Svjetske banke podsjećaju da blizu 70 posto električne energije proizvedene u našoj zemlji potiče iz državnih termoelektrana “koje rade s velikim gubicima, zahtijevajući državne subvencije za pokrivanje troškova i održavanje”. Pritom upozoravaju da “ako se ništa ne preduzme, predviđeni budžetski gubitak zbog elektrana na ugalj procjenjuje se na 750 miliona eura u narednih 30 godina”.
Da bi se preduprijedilo ostvarenje tog negativnog scenarija, Svjetska banka u svom Izvještaju preporučuje niz konkretnih mjera za jačanja energetskog sektora i njegovo “ozelenjavanje”, među kojima su osiguravanje tarifa električne energije koje odražavaju troškove kako bi se podržala dugoročna finansijska održivost elektroenergetskog sektora, povećavanje nameta na gorivo i drugih ekoloških taksi na EU nivo, izrada prostornih planova za identifikaciju prioritetnih zona za razvoj obnovljive energije (uz razvoj i implementiranje programa modernizacije prijenosne mreže kako bi se omogućila integracija električne energije iz obnovljivih izvora), jačanje kapaciteta planiranja za integraciju obnovljivih izvora energije (uključujući prijenos i distribuciju), razvijanje pravnog i regulatornog okvira za skladištenje baterija te usvajanje entitetskih strategija pravedne tranzicije sa uglja i zatvaranje rudnika.
Uticaj na tržište rada
Prema procjeni Svjetske banke, “zelena tranzicija” u BiH rezultirat će gubitkom ukupno 0,5 posto radnih mjesta, pri čemu će neki sektori privrede biti posebno teško pogođeni tim gubicima.
“Naprimjer, u sektoru proizvodnje električne energije bit će izgubljeno oko 10 posto radnih mjesta, jednako smanjenje zaposlenosti bit će i u rudarstvu”, navodi se u Izvještaju, uz opasku da će “zelena tranzicija” zahtijevati značajnu prekvalifikaciju, “koja zahtijeva dugoročna ulaganja kako bi se povećao ljudski kapital potreban za dostizanje neto nule do 2050. godine”.
“S obzirom na značajan udio radne snage u riziku i sa značajnim potrebama za prekvalifikacije, za BiH postaje kritično da počne prilagođavati svoj obrazovni sistem – od ranog učenja do visokog obrazovanja, tako da proizvodi ‘zelene vještine’ spremne za novu ekonomiju. Uticaj vještina na bh. ekonomiju ići će dalje od ‘smeđih’ industrija sa 17,8 posto radne snage koja zahtijeva dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju.
Otprilike 6,6 posto radnih mjesta je u ‘smeđoj’ industriji, ali će ‘zelena tranzicija’ uticati na otprilike jednog od šest radnika u cijeloj radnoj snazi zbog promjena u tehnologiji ili poslovnim modelima. Naše procjene pokazuju da troškovi dokvalifikacije i prekvalifikacije najrizičnijih radnika mogu dostići i do 30 miliona dolara ako se preobuče u sigurna zanimanja, a do 111 miliona dolara ako se prekvalificiraju u ‘zelena’ zanimanja”, navodi se u Izvještaju.
GIPHY App Key not set. Please check settings