Milione za poplavljene u BiH blokirala politika

Više od deset miliona eura stoji na državnom računu duže od dva mjeseca, zato što se vlasti u Bosni i Hercegovini(BiH) ne mogu dogovoriti kako, kome i za šta rasporediti novac namijenjen za pomoć stradalim u poplavama 4. oktobra.

Hrvatska vlada uplatila je na poseban račun državnog Ministarstva financija BiH deset miliona eura dan nakon tragedije u kojoj je poginulo 19 ljudi u Donjoj Jablanici i pet u Konjicu, u Hercegovini, te tri čovjeka u Fojnici u srednjoj Bosni. Kosovo je 12. oktobra doniralo 200.000 eura. Tu su još donacije iz drugih zemalja, ali i domaćih institucija.

Poplavljeni su i dalje u kolektivnim smještajima ili kod rodbine i žive od pomoći humanitarnih organizacija i komšija, magistralna cesta je samo privremeno sanirana, a privatna turska firma donirala je uništene željezničke pruge.

“Iz opštine je došla inspekcija, poslikala, popisala i otišla. I to je sve što su mi pomogli. Nisu mi ni rekli na koliko su procijenili štetu”, kazao je za Radio Slobodna Evropa(RSE) Amil Šehić iz Donje Jablanice.

Njemu je, kaže, u poplavama stradala kuća trokatnica, a nedavno i leđa, dok je čistio dvorište od stijena ispranih s kamenoloma, zbog čega je prije desetak dana operiran i sam ne može obnoviti uništeni dom.

Zijad Mušanović, automehaničar iz Kiseljaka, tvrdi za RSE da je u poplavama izgubio 50.000 eura, “a tuđem novcu se ne nada”.

“Pet kompjuterskih dijagnostika, tri garažne autodizalice, alat, dijelovi… Sreća, pa mi nije i kuća stradala. Od općine i države nisam dobio ni marke, niti ću, jer je to toliko papirologije da to ne možeš za mjesec ispuniti, a bez nje nema od tog ništa. Komšije penzioneri mi dali po sto maraka i što sam imao ušteđevine, pa sam nešto uspio obnoviti i počeo pomalo raditi”, kazao je Mušanović za RSE.

Državni ministar financija Srđan Amidžić 9. decembra na konferenciji za medije je izjavio da je “poražavajuće da se kolege u [entitetu] Federaciji BiH ne mogu dogovoriti o preraspodjeli” doniranog novca, te da je ministarstvo predložilo “tri principa raspodjele, iako nema obavezu za to”. Što su predložili, a niži nivoi nisu prihvatili, nije odgovoreno na upit RSE.

Iz Vlade Federacije BiH kazali su za RSE da “ne mogu oni određivati kako će se raspoređivati novac sa državnog računa, već je to posao Vijeća ministara BiH”.

S entitetskog nivoa dodatno upiru prstom u vlasti Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog kantona, te četiri općine za koje kažu da trebaju završiti procjenu štete i reći što će se obnavljati, a što iznova praviti.

Iz općina kažu da ne mogu one voditi obnovu cesta, već da je to posao kantona i entiteta, te da je upitna i njihova nadležnost kod obnove domova za što su potrebni deseci miliona eura.

Dodatno, Europska komisija pozvala je BiH da aplicira kod Fonda solidarnosti Europske unije koji raspolaže sa stotinama miliona eura. Rok za prijavu istječe 26. decembra, a BiH još nije sačinila zahtjev usprkos pomoći stručnjaka koje su ustupile članice EU-a.

Ko određuje kako će se trošiti novac?

Nerin Dizdar, ministar za izbjeglice i raseljene osobe u Vladi Federacije, za RSE je kazao da Vijeće ministara BiH, na prijedlog ministra financija “mora donijeti odluku o raspodjeli sredstava koja su na njihovom računu”.

On kaže da je, Republika Hrvatska namijenila svoj cijeli iznos obnovi stambenih jedinica i da Vijeće ministara BiH treba s tom istom namjenom prebaciti sredstva Vladi Federacije.

“Ne može Federacija reći državi kako da to uradi, a općine nama trebaju reći šta im je konkretno potrebno, koliko stambenih jedinica, da bismo mi uradili naš dio posla”, kazao je Dizdar za RSE.

On dodaje da su od Geodetskog zavoda ovog entiteta dobili izvještaj u kojem se navodi da su “potrebna opsežna istraživanja na terenu” za ljude koji žele da se vrate.

“Naprimjer, lokalna vlast iz Jablanice još nije uradila anketu sa stanovništvom da se vidi ko želi, a ko se ne želi vratiti, ko želi da mu se izgradi kuća, a ko stan. To [anketu] ne može provesti Vlada Federacije”, kazao je Dizdar za RSE.

Za one koji se ne žele vratiti, Dizdar kaže da općine imaju zemljište gdje se mogu izgraditi novi smještaji i da ministarstvo ima od ranije spremne projekte sanacije i izgradnje novih domova, koji su prezentirani lokalnim zajednicama, ali da još čekaju informacije od njih.

“To da se mi u Federaciji trebamo dogovoriti, ne odnosi se na općine i gradove. To se misli na entitetski nivo vlasti, jer nas u općinama niko ništa nije ni pitao po tom pitanju i mi nemamo ništa s tim”, kazao je za RSE Emir Muratović, novoizabrani načelnik Jablanice.

Mladen Mišura Ramljak, načelnik općine Kiseljak u srednjoj Bosni, kazao je za RSE da je osnovni problem što se ne zna hoće li se 11 miliona eura utrošiti na obnovu i izgradnju novih domova ili popravku cesta i komunalne infrastrukture ili i jedno i drugo.

Osim što se ne zna na što će se utrošiti taj novac, ne zna se ni koliko će dobiti koja općina. Za njega su prioritet domovi, “a infrastrukturu će država rješavati”.

Načelnik Kiseljaka smatra da su “nerealni” iznosi štete koje su procijenile druge općine i agencije, a koji se penju na ukupno više od 150 miliona eura – brojka koju je čuo na sastancima i s kojom se ne slaže.

“U općini Kiseljak imamo 350 zahtjeva za obnovu kuća i procijenili smo da je ta šteta oko 5,3 miliona maraka (2,7 miliona eura) ili oko 15.000 maraka (oko 7.600 eura) po kući. Procijenili smo i da je oko 4,5 miliona maraka (2,3 miliona eura) šteta u gospodarstvu, te 6,5 miliona maraka (3,2 miliona eura) na kompletnoj infrastrukturi. Ukupno oko 17 miliona maraka (oko 8,7 miliona eura)”, kaže načelnik Mišura Ramljak.

Iz Vlade Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog kantona nisu odgovorili na upit RSE očekuju li i oni spomenuti donirani novac s računa Vijeća ministara BiH i koji dio obnove bi trebao preuzeti ovaj nivo vlasti.

Put do EU novca može trajati mjesecima

Europska unija je 25. oktobra odobrila 20 miliona eura koji su prvenstveno namijenjeni izgradnji komunalne infrastrukture. Dio novca planiran je i za pomoć privatnom sektoru pogođenom poplavama.

Iz Delegacije EU u BiH su za RSE kazali da je Europska komisija odredila da će se 20 miliona eura, koje je tokom posjete BiH najavila predsjednica Ursula von der Leyen, plasirati preko ureda Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH.

Novac bi trebao početi stizati u lokalne zajednice početkom iduće godine “nakon što se s vlastima u BiH i međunarodnim partnerima definiraju ciljevi, prioriteti, usuglase procedure i rokovi kako bi se osiguralo efikasno i blagovremeno korištenje sredstava”.

Bosni i Hercegovini je ponuđena pomoć i iz Fonda solidarnosti EU-a. Rok da BiH pošalje aplikaciju je 26. decembar ili 12 sedmica od dana prirodne katastrofe.

Iz Delegacije EU u BiH su za RSE kazali da su u kontaktu s domaćim vlastima i da su “optimisti” da će BiH uspjeti poslati uspješnu aplikaciju do tog datuma.

Put do novca iz EU može trajati mjesecima, a potrošnja se strogo kontrolira.

Ako Europska komisija prihvati zahtjev BiH, predloženi iznos pomoći moraju odobriti Europski parlament i Vijeće EU. Novac se uplaćuje u jednoj tranši i mora se iskoristiti u roku od 18 mjeseci. Vlasti nakon toga moraju provesti reviziju i poslati u Brisel sve dokumente u kojima će opravdati troškove.

Slovenska i hrvatska vlada su ustupile svoje stručnjake s iskustvom kako bi s vlastima u BiH pripremili aplikaciju.

Slovenija se suočila s poplavama u novembru, mjesec nakon poplava u BiH, a 10. decembra joj je uplaćeno 328 miliona eura iz tog fonda. Hrvatska je iz istog fonda do maja 2023. godine povukla više od milijardu eura za obnovu Zagreba i Sisačko-moslavačke županije pogođene potresima 2020. godine.

Iz ovog fonda je od 2002. godine isplaćeno više od 8,6 milijardi eura državama članicama, te Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj.