Redakcija
Sučeljavanje predsjedničkih kandidata
Foto: HTV / HRT
Na Prvom programu HTV-a u tijeku je jedino sučeljavanje svih osmero kandidata za predsjednika Republike Hrvatske.
U narednim satima pratite kako će Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Ivana Kekin, Branka Lozo, Zoran Milanović, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo ukrstiti svoje programe, stajališta i vizije Hrvatske.
Sučeljavanje se odvija kroz tri tematske cjeline: obrambena politika i sigurnost, svjetonazor i aktualna društvena pitanja te vanjska politika.
Kandidati će odgovarati na devet istih pitanja, uz priliku za devet replika, sve pod strogim vremenskim pravilima.
Predsjednički kandidati: Sućut žrtvama i prijedlozi za sigurnije obrazovanje
Kampanju je proteklog vikenda zasjenila strašna tragedija u osnovnoj školi u Zagrebu, a prije početka sučeljavanja kandidati su se osvrnulii na ovaj tragičan događaj.
– Prije svega izražavam duboku sućut obiteljima, nastavnicima, pravnicima i svima koji su nas radili u ovoj tragediji. Mislim da svi trebamo zastati i zapitati se gdje idemo. Trebamo se vratiti našim tradicionalnim vrijednostima, našim obiteljskim vrijednostima i najbitnija je sigurnost naše djece. Cijena sigurnosti za svako dijete je najbitnija. Ja u svojim krajevima imam problem prijevoza starih autobusa, gdje gore autobusi. Nitko ne mari za tim, a i u ovim slučajevima. Zato trebamo poraditi na sigurnosti naše djece, naših obitelji. U ovim teškim vremenima, nakon ovog slučaja, još kad vidimo ilegalne migrante koji ulaze nekontrolirano, koji se vraćaju, mislim da je prvo što trebamo poraditi, to je naša sigurnost naše djece, poručio je Miro Bulj.
– Izražavam kršćansku sućut obiteljima, rodbini i prijateljima nastradalih. Kao otac i kao djed mislim da mogu zamisliti strahotne trenutke kroz koje oni prolaze sada. Međutim, činjenica je da je u svako doba, svako doba ljudske povijesti, postojali ljudi koji nisu mentalno zdravi, a ipak nismo doživljavali ono što smo doživjeli prije nekoliko dana u Zagrebu i što doživljavamo diljem svijeta. To pokazuje da problem nije samo na sigurnosnoj razini, nego je problem i na duhovnoj, na mentalnoj razini, na razini odgoja i na razini gubitka vrijednosti kojima smo privrženi, mi koji smo odgojeni, stasali u kršćanskoj Europi i kojima se želimo vratiti, rekao je Tomislav Jonjić.
– Dozvolite da prvo izrazim svoje suosjećanje svima koji su pogođeni ovom nezapamćenom tragedijom. Mislim da svi, i kao pojedinci i kao društvo, trebamo uzeti vrijeme za tugovanje, za osjećaj straha, za osjećaj nemoći, bijesa, ljutnje koje smo sigurno dijelili ovih dana. A nakon toga trebamo početi graditi sigurnije društvo za našu djecu i tu nisu ključni, iako su važni, zaštitari, ključno je da napravimo mrežu koja čini jak zdravstveni sustav, jak obrazovni sustav, jak sustav socijalne skrbi i da ta mreža bude nepropusna, da bude tkivo koje hvata svakog od nas, a ponajviše one za koje je najveća potreba, kojima treba posebna skrb, poseban nadzor, posebno liječenje, posebna potpora. Ako to uspijemo, onda ćemo postati društvo sigurno za djecu, poručila je Ivana Kekin.
– Izražavam iskrenu sućut roditeljima i obitelji ubijenog anđela. Želim brzi oporavak svim ranjenima. Izražavam divljenje hrabrosti učiteljice koja je braneći djecu zadobila više od 50 uboda. Svima želim brzi oporavak. Molim se za vas. Škola je djeci drugi dom. Tamo moraju osjećati sigurnost i zaštićenost, rekla je Branka Lozo.
– Još jednom, duboka ljudska sućut. Prva stvar koju sam od dužnosti morao napraviti je da se uvjerim da se ne radi o terorističkom činu. I ne mogu reći srećom, jer to sreće nema. Događaj je tragičan. Ipak se ne radi o terorističkom činu. I dobro je da nitko nije izlazio sa definitivnim, instant rješenjima što treba napraviti, a nešto treba napraviti. I u sferi fizičkog, i u sferi fizičke zaštite, i prostorne zaštite. I to je pitanje za jednu raspravu, ali ne predugu. Još jednom, duboka sućut, poručio je Zoran Milanović.
– Na početku, duboka sućut obitelji preminulog dječaka i želje za što skorijim ozdravljenjem svih onih koji su ozlijeđeni. A što se tiče nastavnice, ona pokazuje da danas postoji i bolja Hrvatska. Ona je praktički spasila najmanje desetak života i pokazala se kao prava heroina i bez obzira tko će od nas ovdje biti predsjednik Republike Hrvatske, ona treba dobiti najviše odlikovanje. To je ta bolja Hrvatska. Problem je puno širi. On je prisutan u društvu. I on se mora rješavati multidisciplinarno. To nije pitanje samo škole, to je pitanje ulice, dječjih parkova, igrališta i sl. Problem je agresija i u političkom životu, izgovori na riječ, vrijeđanje, omalovažavanje. I ovo je prilika zapravo da na primjeru ovog slučaja mijenjamo hrvatsko društvo u cijelosti. To je pitanje odgovornosti svih nas koji smo ovdje, cijelog sustava Republike Hrvatske. I želim da ovo bude zadnji slučaj, ali tome se moramo svi doprinijeti, rekao je Dragan Primorac.
– Prije svega želim izraziti iskrenu sućut obitelji ubijenog dječaka i brz oporavak svima onima koji su pogođeni ovom tragedijom. Mislim da je najvažnije na početku reći da roditelji koji su također bili tamo i njihova djeca koja su stradala da trebaju dobiti ono što traže. To je izrazito važno da bi se oni uopće oporavili, da bi djecu mogli ponovo poslati u škole. Načelno, kao čovjeku, neprihvatljivo je da je ovo cijena koju smo morali platiti da bi se nešto u ovom društvu mijenjalo. Dugoročno, ovo je sigurno prijeloman trenutak, jer se dogodilo nešto što nam je do jučer bilo nezamislivo. Mislim da u prvi plan trebamo konačno staviti mentalno zdravlje djece i mladih i način na koji društvene mreže i virtualna stvarnost utječu na našu djecu. Jer pojave treba imenovati, a to je ono čega se najviše bojimo i zbog čega mislimo da su naše škole nesigurne, poručila je Marija Selak Raspudić.
– Izražavam duboku sućut roditeljima preminulog dječaka. Ja sam, naime, danas imao skup na trgu i skratio sam ga, krenuli smo ranije i trebao sam pjevati sa svojim simpatizerima. Međutim, jednostavno se ne osjećam dobro niti ugodno. Ako ovaj slučaj ne bude nešto najgore što nam se dogodilo i ako iz toga ne zvučimo povučeno, ništa nismo naučili. Hvala lijepa. Dame i gospodo, hvala vam na vašim uvodnim promišljanjima. Ovo je uistinu strašno. Tragedija koju smo doživjeli u Zagrebu u jednoj od naših osnovnih škola, poručio je Niko Tokić Kartelo.
Predstavljanje kandidata
Sučeljavanje su otvorila uvodna obraćanja, kandidati su imali 40 sekundi da biračima predstave zašto smatraju da su upravo oni najbolji izbor za predsjednika države.
– Ja sam se kandidirao. Saborski sam zastupnik, gradonačelnik Sinja. Jedan sam od vas, autentičan. Cijelo sam vrijeme bio na braniku Domovine. Kad je bilo najteže, otišao sam kao mladić u Domovinski rat, a poslije sam 18 godina bio profesionalni časnik, poručio je u uvodnom predstavljanju Miro Bulj. I nakon toga je, dodao je “ostao na braniku istinskih vrijednosti – kad se kad se u pitanje dovodio Domovinski rat, kad se naše generale lociralo, uhićivalo i transferiralo. Dodao je kako je on bio jedini gradonačelnik koji nije COVID potvrde.
– U ovim složenim, zapravo dramatičnim trenucima u kojima se nalazi cijeli svijet, našoj je domovini potrebno odgovorno i ozbiljno vodstvo. Ne trebaju joj cirkusanti, ne trebaju joj krivotvoritelji vlastitih biografija, ne trebaju joj dezerteri i vojni bjegunci, ne trebaju joj trgovci niti trgovački putnici i zastupnici kojekakvih stranih kompanija nego joj trebaju ljudi koji su kadri povesti Hrvatsku prema budućnosti, dakle koji su kadri Hrvatsku vratiti njezinim izvornim korijenima, dakle hrvatskim i kršćanskim korijenima. Pritom je osloboditi jugoslavenskog i komunističkog balasta koji nas tako teško tišti sve do današnjeg dana, kazao je kandidat Tomislav Jonjić.
Vrijeme je da se udružimo u Savez za zdravu Hrvatsku. Hrvatsku zdravu od korupcije, zdravih institucija. Hrvatsku u kojoj svatko ima pravo na dostojanstven i dobar život. Većina nas slaže se oko važnih stvari, unatoč našim razlikama. Kada sam u fokus javnosti stavila temu otimačine i pljačkanja iz zdravstvenog sustava, doživjela sam lavinu napada. Zašto? Da bi me se ušutkalo. Ja vam obećavam, mene se ne da zastrašiti i ne da me se ušutkati. Oči u oči, argumentirano, činjenicama. Borit ću se protiv onih koji otimaju naše zajedničko dobro. Bit ću vaš neustrašiv glas, predstavila se kandidatkinja Ivana Kekin.
– Dragi moj hrvatski narode, pozivam vas sve da se zajednički udružimo i pokrenemo Hrvatsku u novom smjeru. Pozivam sve gospodarstvenike, poljoprivrednike, intelektualce, domoljube svih vrsta – branitelje, umirovljenike, radnike, studente. Pokrenimo se zajedno. Krenimo u novu Hrvatsku. Kreće novo Hrvatsko proljeće, poručila je Branka Lozo.
– Jedan od velikih lidera hrvatskog naroda i hrvatske politike je rekao jednu poslovicu: kada se veliki tuku, mali idu pod stol. Ne bih se potpuno složio s tim, ali kada se događaju krupne i dramatične stvari oko nas i u našoj neposrednoj blizini vrijeme je da se saberemo, da odluke donosimo promišljeno, da nas ne nose emocije, pomodarstvo ili potreba da se nekome dopadnemo i da budemo svjesni da je naša zemlja – naša zemlja i da je jedino nama, ali jedino nama – stalo do naše zemlje Hrvatske, a da smo svima drugima statistička činjenica. Za Hrvatsku, još pet godina, izjavio je Zoran Milanović.
– U ovom kratko vremenskom periodu ne bih govorio o mom životopisu koji je poslovan, koji je znanstveni, koji je stručni na tri kontinenta, ali bih iskoristio ovaj trenutak i kolegi Bulju, Jonjiću, kolegici Kekin, Lozo, Milanoviću, Raspudić, Tokić Kartelu, rekao da zapravo da večeras svjedočimo tu novu Hrvatsku, uljuđenu, civiliziranu Hrvatsku. Hrvatsku koja je u zadnje vrijeme došla u poziciju da je vrijeđanje postalo normalno, bez argumenta. Hrvatsku koja je puna laži, Hrvatska koja ne svjedoči istinu, a Hrvatska koja nije istina i koja nije put u budućnost, ona ne može kao takva ostati. Nek bude večeras taj primjer ovdje, rekao je tijekom predstavljanja kandidat Dragan Primorac.
– Složit ću se da izazovna vremena zahtijevaju čvrste liderice. Za razliku od ove dvojice junaka, ja sam u ovu utakmicu ušla potpuno sama. Ušla sam kao nezavisna i nestranačka osoba, punog srca, bez želje da dižem nekakav stranački rejting. Tijekom kampanje mnoge sam od vas u Hrvatskoj pogledala u oči i vidjela da i vi kao i ja želite promjenu i vjerujete u promjenu. Oni nas uvjeravaju da promjena nije moguća. Pokažimo im zajedno na ovim izborima koliko su nas podcijenili i neka naša Hrvatska konačno politički prodiše, poručila je uvodno Marija Selak Raspudić.
– I evo nas pred cijelom javnošću. Sedam superjunaka sa supermoćima protiv superzlikovca. S tim da smo oštećeni na neki način dok Bulj lovi imigrante. Jonjić i Lozo su se teleportirali 1915. Gospođa Kekin je u crvenom sa svojim demonima. Gospodin Primorac, zbog njega se Tuđman okreće u grobu. A Marija, krhka Marija, s jakim srcem, koja mi čuva ovaj desni bok, je s mislima za izbore u petom mjesecu. Sličnosti koje imam s gospodinom Milanovićem su da smo ista generacija i da uživamo u životu, rekao je u uvodnom predstavljanju Niko Tokić Kartelo.
Obrambena politika i sigurnost
1. Odobravate li slanje hrvatskih vojnika u misiju NSATU u Njemačku ili odlazak na teritorij Ukrajine ako dođe do mirovnog sporazuma?
– Hrvatski vojnik na hrvatsku granicu. Moramo brinuti o sigurnosti hrvatskih građana. Šuplja nam je granica. Schengen ne postoji, vidite da Italija ima vojsku na granici, a nama migranti prolaze kao kroz šupalj sir. Ja sam protiv slanja hrvatskih vojnika u bilo koju misiju, da hrvatska sirotinja ide ratovati i ginuti za tuđe interese. Zalažem se za vraćanje vojnog roka. Vremena su nesigurna, naoružava se i ‘srpski svet' – imamo ugroze i trebamo zaštititi sigurnost naših granica. To je nužno, a zbog tog mog poziva ranije neki su me ismijavali, odgovorio je Miro Bulj.
– Hrvatski vojnici ranije su sudjelovali u vojnim misijama i pothvatima. Apsolutno otklanjanje hrvatskog vojnog angažmana izvan Hrvatske – zapravo je u protimbi s našim članstvom u NATO-u. Kad smo stupili u NATO, dobili smo sigurnosni kišobran od kojega profitiramo. Tome treba platiti cijenu i treba participirati u misijama. Kao predsjednik bih se apsolutno protivio da harvatski vojnici odlaze u Ukrajinu, ali ne bih pravio paradu od “dva časnika koja su trebala otišli u Njemačku”, kao što je napravio Zoran Milanović kako bi profitirao, radi izbora koji slijede, kazao je Tomislav Jonjić.
– U ovom geopolitičkom trenutku – hrvatski vojnici ne trebaju ići u Ukrajinu. Mi Ukrajini trebamo biti na pomoći i jesmo, u vojnoj opremi i humanitarno. Radi se o ratu koji traje tri godine i treba razmišljati na način da se dođe do pregovora o miru. Treba vidjeti kakav će to mir biti. To je posebno važno za EU na čijim su granicama i Rusija i Ukrajina – kako bi se prevenirali eventualni budući ratovi koje bi Putin u svojoj viziji carske Rusije mogao pokretati, kazala je Ivana Kekin.
– Ako govorite o opciji u kojoj je u Ukrajini zavladao mir i hrvatske vojnike tamo – nažalost moram izraziti skepsu. Želim da Ukrajina dobije svoj mir, da prestanu stradavanja, ali kad i kako – treba vidjeti, kazala je Branka Lozo. Kao kandidatkinja za predsjednicu načelno je “da Hrvatska ispunjava obaveze unutar NATO-a, ali ne podržava slanje hrvatskih vojnika u vojne misije”. Dodala je kako je Hrvatska jedina zemlja koja je do prije nekoliko desetljeća ratova – i to je za Hrvate dovoljno, zaključila je.
– Odgovor na vaše hipotetsko pitanje, jer o tome nitko odluku nije donio je – ‘ne'. Kao premijer i kao predsjednik nažalost – donosio sam odluke o povlačenju hrvatskih vojnika iz pogibelji. Hrvatski vojnici nisu nikad bili ni u jednoj borbenoj misiji, pa ni u Afganistanu, jer je njihov mandat bio definiran kao neborbeni. Odluke o povlačenju naših vojnika iz Sirije i Afganistana donio sam prije izbijanja kaosa, iz situacije koju nismo u stanju kontrolirati. Ovo sada je samo gore. RH ima obaveze u NATO-u ali ni u kojem slučaju to ne podrazumijeva uskakanje u pomoć državama koje nisu članice Saveza. Dužnost predsjednika prema Ustavu je da brine o neovisnosti i teritorijalnoj neovisnosti Hrvatske. Ta obveza i dužnost je jasna, i ja je se držim, odgovorio je Zoran Milanović.
– Velikosrpska agresija se ne bi dogodila da je Hrvatska bila članica NATO-a. Potpuno je razumljivo zašto je Milanović napravio toliku gužvu oko dva časnika koja su trebala ići u Njemačku. Time je napravljena šteta Hrvatskoj, ali se radi i o zastrašivanju. Nije istina da hrvatski vojnici nisu bili ni u jednoj borbenoj misiji. Milanović u Afganistan poslao više od tisuću vojnika i da su bili uključeni u vojne operacije jer su piloti helikoptera bili unutar ratnih područja. Hrvatskoj je učinjena šteta jer se NATO pita: Je li Hrvatska partner?. Ja kao hrvatski predsjednik nikad neću dopustiti da hrvatski čovjek ratuje na tuđem teritoriju, kazao je Dragan Primorac.
– Mene kao predsjednicu i vrhovnu vojnu zapovjednicu NATO zanima isključivo zanima u kontekstu Hrvatske i koliko znači hrvatskoj sigurnosti. Isto tako, ovo pitanje nikad nije konkretno postavljeno. Ono je od hipotetskog postalo stvarno jer je to htio Zoran Milanović, kako bi stvorio privid da se naši dečki šalju da ginu u Ukrajinu – da bi politički profitirao. Kao odgovorna vrhovna vojna zapovjednica nikad neću koristiti časnu Hrvatsku vojsku kao oružje u političkim prepucavanjima. Mi sad imamo ozbiljan problem i to je temelj zašto mora doći do promjene na vrhu države – posvađana linija zapovijedanja. Kome ćemo mi pomagati u inozemstvu ako nemamao jedinstvenu vojsku. Oni koji su do toga doveli, moraju odgovarati politički na ovim izborima, poručila je Marija Selak Raspudić.
Uslijedile su replike:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
GIPHY App Key not set. Please check settings