Obuljen Koržinek: Možda je idućih pet godina neko novo poglavlje

O tome kako će se rezultati predsjedničkih izbora odraziti na lokalne izbore i kako će Vlada odgovoriti na rast cijena u Otvorenom urednika i voditelja Mislava Togonala raspravljaju: Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija HDZ); Sanja Radolović, saborska zastupnica SDP-a; Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika stranke Možemo i Stipo Mlinarić, zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta.

– To smo slušali cijeli dan u Saboru, podsjetit ćemo građane, hrvatsku javnost, ali važnije, i oporbene zastupnike, posebno SDP. Nije Andrej Plenković bio kandidat na izborima, bio je Dragan Primorac. Izbori su završili pobjedom dosadašnjeg predsjednika. Mi to uvažavamo i poštujemo volju birača. Ponovili smo puno puta, to su isti birači koji su nama sedam izbornih ciklusa uzastopno davali povjerenje. Prvi put u povijesti hrvatske države da je neka vlada dobila, neka stranka dobila treći put priliku sastaviti Vladu. I mi dalje nastavljamo odgovorno raditi za ono za što smo zaduženi, a znamo da je u našem parlamentarnom sustavu Vlada ona koja donosi ključne odluke, odnosno Sabor.

Rekla je to ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, odgovarajući na pitanje je li rezultat predsjedničkih izbora kao što tvrdi oporba, poruka premijeru Plenkoviću da ne uživa povjerenje građana. 

– Mi poštujemo volju građana, to su, rekla sam, isti građani koji su i nama dali povjerenje. I nastavljamo raditi kao i do sada, kazala je. 

Sanji Radolović upućeno je pitanje šlepa li se SDP na uspjehu Zorana Milanovića, koji je ostvario povijesni rezultat, dok SDP-ov rejting nije ni trećina tog rezultata. 

– Mi, naravno, ništa sebi ne prisvajamo, niti si dajemo nekakve zasluge koje nam ne pripadaju. Ali moram se zaista vratiti na ovo što je ministrica rekla. Kaže da priznaju Milanoviću pobjedu kao novog starog predsjednika. Vrlo interesantno, budući da je predsjedništvo HDZ-a donijelo stav da mu neće otići na inauguraciju. Vrlo je interesantno, budući da ni premijer Plenković ni cijela plejada njegovih ministara iz Vlade ne žele čestitati Milanoviću na izbornoj pobjedi. A s druge strane imamo Zorana Milanovića, starog novog predsjednika, koji je u izbornoj noći pružio ruku. Pružio ruku suradnje, dijaloga i koju HDZ nije prihvatio, kazala je Sanja Radolović. 

– Da, reći ću – u  nedjelju je bio referendum zapravo protiv Plenkovića i protiv HDZ-ove vlade, rekla je i obrazložila zašto smatra da je to bio referendum protiv HDZ-ove Vlade.

– Ministrica kaže oni su pobijedili na parlamentarnim izborima. Da, ali oni su tako oko jako puno stvari lagali građane prije parlamentarnih izbora. Navest ću jedan primjer. Uvođenje poreza na nekretnine. Jasno su iz HDZ-a i premijeri, njegovi sadašnji ministri, govorili da neće uvesti porez na nekretnine. U medijima kad ste ih pitali, kategorički su odbijali da će to napraviti. U predizbornom programu toga nije bilo. Šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora to su napravili, prevarili su birače. Hrvatske građane i to su im sada građani naplatili. Hrvatskim građanima, 75% hrvatskih građana je dosta korupcije. U svim sferama društva. Dosta im je korupcije u zdravstvu, u energetici, afere Plin za cent, afere Beroš. Svega toga im je dosta, a ono od čega im je najgore je njihov nizak životni standard, mizerne mirovine, niske plaće i niska kupovna moć. Inflacija koja nekontrolirano raste, koja je najviša u eurozoni, a danas niti premijer, niti jedan ministar nisu dali odgovor kako planiraju spriječiti rast najviše inflacije u eurozoni. Na odgovor bilo kojeg oporbenog zastupnika, s ljevice s desnice političkog centra, rekla je Radolović. 

Ministrica Obuljen Koržinek nadovezala se na primjedbu o bojkotu Milanovićeve inauguracije, rekavši kako je upravo on uveo ružnu praksu da se ne čestita. 

– Ako vas netko tko prije sedam mjeseci tko umaršira na parlamentarne izbore iz funkcije predsjednika naziva bandom i svim riječima kojima je nazivao, mislim da bi to zaista bilo licemjerno. Što se tiče inauguracije, i to smo ponovili ne znam koliko puta, predsjednik države dva puta nije došao na konstituirajuću sjednicu Hrvatskog sabora. I umjesto da ste se kao zastupnici uznemirili oko toga, pozvali ga, rekli, hajde, dragi naš bivši kolega, poštuj nas ako ne poštuješ većinu, dođi u Hrvatski sabor kao što su to radili svi dosadašnji predsjednici. To vam tada nije smetalo, sad vas je ovo jako pogodilo, uzvratila je Sanji Radolović.

– Proći će inauguracija i nastavit ćemo dalje surađivati. Ako je ruka koju je nudio predsjednik Milanović iskrena, i ako je on shvatio da bi za ovu zemlju, za Hrvatsku, za naše građane, bilo dobro da se prestane ponašati kako se ponašao, vrijeđati, uličarski govoriti itd, to je dobro, bit će nam svima lakše. Nama s našim velikim postotkom vlasti, i njemu s njegovim malim, ali isto će biti lakše. U prvom redu to će biti dobro za Hrvatsku. Neće nas više sramotiti u inozemstvu, neće više poticati taj grozan govor mržnje i te neprimjerene uvrede koje je govorio. Možda je novih pet godina neko novo poglavlje, a što se tiče, vjerujem, inflacije će biti još dobro. 

Mlinarić o čestitanju i inauguraciji 

– Ja mogu reći, što se tiče Domovinskog pokreta, da je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava preuzeo na sebe i nazvao Zorana Milanovića u izbornoj noći čestitkom. To smatramo demokratskim uzusom kojeg se treba držati. Što se tiče inauguracije, nismo dobili poziv. Niti se zna kad će biti inauguracija, ne zna se ni gdje će biti. Znamo, kada dobijemo poziv, na stranačkim tijelima na užem predsjedništvu koji imamo svaki tjedan, jučer smo ga imali, donijet ćemo odluku, hoćemo li ići ili nećemo, rekao je potpredsjednik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić. 

Dodao je kako smatra da inauguracija nije nije privatna zabava, već bi trebala biti takva da narod može prisustvovati. 

Dotaknuo se i pitanja inflacije i rasta cijena, rekavši kako je zastupnica Jeckov u Saboru docirala ministru Šušnjaru nešto o kiflicama i inflaciji. 

– Ono što je čovjek rekao, u prenesenom smislu, vi potrošači određujete, možete utjecati na cijene u dućanima. Niti su trgovački lanci došli u ovih sedam mjeseci od kada je Domovinski pokret u vlasti, u Hrvatsku, došli su davnih godina. Prije, pa prije i premijera Plenkovića su došli mnogi hrvatski strani lanci koji su nam nametnuli i svoje proizvode i zakupili police gdje su njihovi proizvodi. U videokrugu možete vidjeti, a naše proizvode stavljaju dolje na police. Normalno da će ministar Šušnjar sutra imati sastanak u Ministarstvu sa trgovačkim lancima i da ćemo kroz Ministarstvo poljoprivrede koje je Domovinski pokret dobio u ovoj Vladi, da ćemo kroz Ministarstvo poljoprivrede gledati da postignemo samodostatnost, kazao je Mlinarić. 

Kritika nefunkcioniranja tržišta u Hrvatskoj

 Sandra Benčić govorila je o pitanju inflacije i rasta cijena u Hrvatskoj.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

–  Evo, ja sam upravo danas postavila pitanje premijeru koje se tiče, ja bih rekla zaista njegove nesposobnosti i poraza u borbi sa uzrocima visokih cijena hrane u Hrvatskoj. Dakle, ne govorimo o mitigacijskim mjerama, mjerama  pomoći stanovništvu, nego o tome što uzrokuje tako visoku inflaciju u prehrambenom dijelu. Prije toga mi smo u ponedjeljak kao klub išli u HNB kako bismo dobili sve podatke, jer HNB prikuplja i mikropod atke o cijenama i uspoređuje komparativno s drugim zemljama. Činjenica je da, posebno u odnosu na plaćanu moć u Hrvatskoj, cijene hrane kod nas jesu više. One su nešto više u prosjeku nego u Sloveniji. Međutim, kada gledate pojedine grupe namirnica, primjerice posebno pekarski proizvodi, ali isto tako šećer, džemovi, gazirana bezalkoholna pića itd. Oni su čak značajno iznad europskog prosjeka cijena. Zašto je tome tako, upitala je i ponudila nekoliko odgovora.

–  Prva stvar je u tome da je evidentno nakon 2022. postalo jasno, nakon smanjenja stope PDV-a s a 25, odnosno 13% na 5% za određene grupe prehrambenih proizvoda, da u Hrvatskoj ne postoji funkcionalno tržište, odnosno tržišna utakmica između trgovačkih lanaca. (…) Vi imate jako velik broj aktera na tržištu. Ali pogledajte koji je udio na tržištu prvih najvećih četiri ili pet. Razumijete, morate gledati koja je zapravo koncentracija kod koga. I što se onda događa? Smanjimo PDV na 5 % za prehrambene proizvode. Jesu li pale cijene? Znači, za 20 postotnih bodova ili s 13 na 5, dakle za 8, jesu li pale cijene? Ne da nisu pale cijene, nego su cijene i dalje rasle. I to kontinuirano rasle. To je dokaz nefunkcioniranja države, kazala je Sandra Benčić.

Dodala je kako je danas premijera Plenkovića pitala koji je gubitak državnog proračuna zato što nije ubrao taj PDV? 

– Znate koji? Na trenutnim cijenama za 2023. i 2024. godinu procjena je da se gubitak državnog proračuna kreće na razini milijardu i dvjesto milijuna eura. To je ono što smo izgubili, ali što nije, nažalost, ostalo u džepovima građana, nego je ostalo u džepovima vlasnika trgovačkih lanaca. Kada  smo predlagali da se upravo zbog toga, jer se ne ponašaju tržišno, njima zaprijeti i onda zaista implementira porez na ekstra profit koji ostvaruju, Plenković je to odbio, rekla je.

Kazala je kako je Plenković porez na ekstra profit odobrio samo za jednu godinu, a za 2024. je to odbio.  

Kaže, ljudima je možda teško zamisliti što je milijarda i dvjesto milijuna koje smo izgubili kao državni proračun i ostavili to vlasnicima trgovačkih lanaca. 

– Ja sam vam računala danas da svako dijete u Hrvatskoj koje se rodi do osamnaeste godine života može imati mjesečno 161 euro univerzalnog dječjeg doplatka. Vidite, to vam je iznos koji smo ostavili, mjerama koje Plenković provodi, u džepovima vlasnika trgovačkih lanaca, kazala je Benčić. 

– Tražila sam odgovor zašto Hrvatska nakon što je ušla u euro i u Schengen, zašto se na Europskom vijeću nije postavilo pitanje zašto se veliki distributeri na razini EU i dalje tretiraju Hrvatsku i stavljaju ju u teritorijalnu grupu sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i drugim zemljama koje su zemlje višeg rizika, gdje su te premije više i imaju više cijene. Po čemu i zašto bi Hrvatska bila u toj skupini? Zašto se za to već nije izborio? Pitala sam ga, pa hvali se stalno svojim vanjsko-političkim vezama i iskustvom, a nije ni to napravio, rekla je Benčić o pitanju premijeru. 

Uzvratila je ministrica Obuljen Koržinek.

– Mi možemo banalizirati stvari, izvući jedan ili dva podatka i onda ovako elaborirati u emisiji koja traje pola sata. Stvar je potpuno bespredmetna, kazala je ministrica. Dodala je da je Hrvatska  regulirala cijenu energije. 

Analiza ekonomskih mjera i utjecaja inflacije na plaće

-Da nije, takvim robusnim mjerama regulirala cijene energenata, inflacija bi bila puno viša i cijene bi bile puno više. Nakon toga, išli smo cijelo vrijeme shvaćajući da postoje inflatorni pritisci sa specifičnim ciljanim mjerama, najranjivijim skupinama, kazala je Obuljen Koržinek.

Spomenula je rast plaća i mirovina 

– Da sad ne ponavljamo, građani znaju, vi često znate reći inflacija je pojela plaće, što je potpuna neistina. Plaće su rasle 30% više nego što je rasla inflacija, dakle potpuna neistina. I cijelo vrijeme smo vodili o tome računa da mjere naše ekonomske politike idu prema tome kada imamo gospodarski rast, kada govorimo o visini inflacije koja je viša nego u eurozoni, bila u većini razdoblja, naš je gospodarski rast isto tako bio veći, naš gospodarski rast, potencijal naših građana je bio veći, istaknula je.

Na primjedbe oporbenih zastupnica uzvratila je rekavši da je Vlada najavila nove korekcije te je već za četvrtak najavljen sastanak s predstavnicima trgovačkih lanaca. Dodala je da Vlada nije svemoćna.

– Neki ekonomski analitičari, rekla je, zalažu se za to da se obuzda gospodarski rast, pa bi se obuzdala i inflacija. To naravno za cijelinu našeg gospodarstva i za nas kao državu ne bi bilo dobro, kazala je ministrica. 

– Ono na čemu će se raditi, mi smo ograničili cijene jednog dijela proizvoda. Razmotrit će se proširenje tog popisa. Rekli smo ranije da je spušten PDV, sniženje PDV-a. Da svi elementi, odnosno svi čimbenici u našem gospodarstvu funkcioniraju, sasvim logično bi bilo da su se smanjili. Moramo biti svjesni da ovdje jednim dijelom Vlada može utjecati svojim mjerama, ali ne može sve napraviti Vlada. Tu, naravno, se očekuje i veći angažman Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, rekla je.

– Ono što je beskrajno važno i s tim ću završiti, jer to je slikovito pokušao i ministar gospodarstva reći, pa su ga ridikulizirali – dakle, potreban je i veći angažman udruga koja štite potrošače. Jer u jednom dijelu i svi mi koji donosimo odluke, utječemo na rast cijena, zaključila je. 

SDP-ova zastupnica Sanja Radolović referirala se na cijene energenata, koje su, kaže u posljednja tri mjeseca porasle za 10%.

– Andrej Plenković šalje prigodno građanima na uplatnicama za električnu energiju da je ova niža cijena električne energije produkt rada njegove Vlade i njegove pomoći građanima. Ali svi propuštaju reći da se rebalansom državnog proračuna HEP sanirao za 1,3 milijarde eura. Uzelo se primjerice 500 milijuna eura sa stavke za povećanje mirovina. Uzelo se, to nisam ja izmislila, čak 42 milijuna eura sa stavke Ministarstva znanosti i obrazovanja za prevenciju nasilja u školama. Vi znate da je to iz rebalansa državnog proračuna.

– Hrana, smanjenje PDV na 5%, a 42% raste kumulativno, da ne govorimo o pojedinim cijenama namirnica. Državni inspektorat, znate što je njegov osnovni cilj? Zaštita ekonomskih interesa potrošača, od proizvodnje do potrošnje.  Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je tu također. Najveći problem leži u konstantnom prebacivanju loptica kreatora fiskalne i monetarne politike. Ako se sjećate, guverner Vujičić je još u proljeće 2022. godine izjavio da je ova inflacija pohlepe uzrokovana neopravdanim, ozbiljnim rastom trgovačkih marži, rekla je Radolović.