Izbjeglice iz Gaze u BiH još ne razmišljaju o povratku

Sporazum o primirju u Gazi, kojim je najavljen kraj 15-mjesečnog rata, ne ulijeva nadu Palestincu Samiru El-Barawiju da će se ikada vratiti u domovinu, iz izbjeglištva u Bosni i Hercegovini.

Bježeći s porodicom od ratnog stradanja, Samir je prije više od godinu došao u BiH, gdje je s porodicom zatražio azil i dobio smještaj u izbjegličkom kampu Salakovac u Mostaru.

Ovaj Palestinac kaže da mu je porodična kuća u Gazi, smještena 700 metara od granice sa Izraelom, zapaljena i da više nema gdje da se vrati.

“Svi su mi u BiH, supruga, djeca, unuci. Plan nam je da ostanemo, jer smo tamo sve izgubili”, kaže on za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Posrednici u pregovorima Izraela i palestinske militantne grupe Hamas, koju Evropska unija i Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, objavili su 15. januara da je postignut sporazum o prekidu vatre, najavljujući okončanje rata.

Sporazum koji bi trebao stupiti na snagu 19. januara previđa razmjenu talaca, isporuku pomoći na razorenu palestinsku teritoriju, kao i povratak izbjeglica i raseljenih.

No, najava primirja nakon rata, iz koga su ostali deseci hiljada mrtvih, Samiru nije dovoljna garancija da se s porodicom vrati u roni grad.

“Gaza je totalno srušena i dok to saniraju treba pet do deset godina. Tamo nemam više nikoga. Mirovni sporazum je ok, jer ima garancije međunarodne zajednice, ali ako Hamas bude tamo opet će u budućnosti biti frka. Kako da se vratim”, ističe on.

Nezadovoljni statusom u BiH

Otkako je Izrael u oktobru 2023. započeo rat u Pojasu Gaze, kao odgovor na prethodni napad Hamasa, utočište u BiH potražilo je 30-ak Palestinaca.

Samirova porodica stigla je 20. novembra 2023., u grupi bh. državljana i njihovih srodnika Palestinaca, čiji je dolazak odobrilo Vijeće ministara BiH.

Njegova supruga, kao i nekoliko članova porodice imaju državljanstvo BiH, dok su on i ostali članovi, pod dolasku u BiH, zatražili azil.

Odobrena im je tzv. supsidijarna zaštita, koja omogućava boravak u BiH do godinu dana i ograničena prava. Samir strahuje da će u konačnici biti primorani napustiti BiH kad rat u Gazi bude okončan.

“Od moje porodice neće niko da se vrati, nemaju gdje. No, po zakonu moraju napustiti zemlju nakon godinu, ako bude sve u redu u Gazi”, kaže on.

Najveći obim prava, kao što su neograničeni boravak i mogućnosti dobijanja pasoša BiH, omogućava izbjeglički status. Prema postojećim zvaničnim podacima, do danas on nije dodijeljen nijednom Palestincu koji je u BiH izbjegao iz Gaze, od početka rata.

Nezadovoljan odobrenim statusom, Samir je odbio dodijeljenu supsidijarnu zaštitu i prije tri dana otputovao u Egipat, kako bi u Ambasadi BiH u Kairu zatražio vizu za dugoročni boravak u BiH (Viza D) koja će mu, kako smatra omogućiti bolje uvjete.

“Trenutno mi status ne daje nikakvo pravo da živim kao Bosanac i otac šestero djece u BiH. Pokušavam dobiti vizu D koja daje pravo na spajanje porodica, te ličnu kartu i pasoš, nakon pet godina”, ističe Palestinac.

Nepovjerenje u primirje

Prema najavama, sporazum o prekidu vatre između Hamasa i Izraela trebao bi stupiti na snagu u nedjelju, 19. januara, ali ga treba još odobriti izraelska vlada.

No, unatoč najavljenom primirju, borbe su nastavljene, a civilna odbrana koju vodi Hamas izvijestila je 16. januara o više od 80 ubijenih u posljednja 24 sata.

Takva situacija ne ulijeva povjerenje ni liječniku Ahmedu Shahinu da će se, iz izbjeglištva u Sarajevu, uskoro vratiti u rodnu Džabaliju, grad na sjeveru Gaze, koji je od početka rata poprište žestokih borbi.

“Čujem se s rodbinom i kažu da je i dalje belaj. Svaki čas neko poginuo, naselja srušena. U medijima se govori da je i dalje pakao tamo”, kaže on.

Šestočlana porodica ovog pedijatra izbjegla je u BiH, također, krajem novembra 2023., a nakon najavljenog primirja on tvrdi da će prvom prilikom otputovati u Gazu.

“Prva šansa da otputujem odmah ću otići, ali ne vjerujem da ću se odmah moći vratiti. Kuća mi je srušena, ali ću otići da vidim rodbinu i da li postoje uslovi tamo sada za život ili da čekamo dok ne raščiste, ima dosta problema”, kaže on za RSE.

Zahvaljujući pomoći stanovnika Sarajeva, u glavnom gradu BiH njegova proodica je dobila stan, a Ahmed je počeo prije nekoliko mjeseci raditi u jednoj privatnoj bolnici.

“U Gazi sam imao svoj posao, platu, veliku kuću na plaži, prijatelje. Nisam ni sanjao ni želio da nakon 60 godina moram da krenem od nule”, kaže on.

No, ni ovaj palestinski liječnik nije zadovoljan zaštitom koju je njegovoj porodici omogućila vlast u BiH. Kako kaže, sin koji ima 100-postotni invaliditet do danas nije dobio adekvatnu brigu ni naknadu.

Dodijeljna im je, također, supsidijarna zaštita, ali kaže da od tog statusa planira odustati i poput Samira El-Barawija pronaći bolji status.

“Supsidijarna zaštita me ograničava. Želim da imam dokumente. Pasoš da mogu da putujem i da se vratim, a da mi niko ne brani”, kazao je.

Šta BiH nudi tražiteljima azila?

Zakoni u BiH za tražitelje azila predviđa dvije vrste zaštite – izbjeglički status i supsidijarnu zaštitu, koje odobrava Ministarstvo sigurnosti BiH.

Najveći obim prava pruža izbjeglički status, koji omogućava rad, obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i pravo na spajanje porodice, mogućnost dobijanja državljanstva i putnih isprava BiH.

Taj status dodjeljuje se strancima koji se ne mogu vratiti u svoju državu, jer strahuju od proganjanja zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja.

Supsidijarna zaštita dodjeljuje se osobama kojima je potrebne zaštita zbog rata ili drugih vidova opasnosti, kao što su oružani sukobi. Imaju pravo boraviti u BiH jednu godinu, kao i pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

Nemaju mogućnost dobijanja državljanstva BiH, dok im za putovanje u inozemstvo može biti izdan putni list, ukoliko postoje ozbiljni humanitarni razlozi zbog kojih moraju otputovati van BiH.

Iz Ministarstva sigurnosti, do objave teksta, nisu odgovorili na upit RSE kakav status, u kontekstu najavljenog primirja, mogu očekivati izbjegli iz Pojasa Gaze kojima je odobrena supsidijarna zaštita.

No, u dopisu za RSE sredinom prošle godine naveli su da nikome od izbjeglih iz Gaze nije uskraćen neki vid zaštite.

Da izbjeglice iz Gaze nisu u BiH dobile odgovarajući status upozoravao je posljednju godinu i UNHCR, ističući da supsidijarna zaštita ograničava pristup pravima i ne pruža izglede za trajno rješenje u BiH.