Redakcija
Poslujmo zeleno – Projekat u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH
Piše Armin Zeba
S ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, Evropski sistem trgovine emisijama (EU ETS), kojim je od 2005. ograničena ukupna količina stakleničkih gasova koja može biti emitirana iz fabrika, elektrana i drugih postrojenja, nadograđena je Mehanizmom za granično prilagođavanje ugljika (CBAM) koji podrazumijeva uvođenje takse na emisije ugljen dioksida za uvozne proizvode. U prelaznoj fazi primjene CBAM-a, koja je počela 1. oktobra 2023. i trajat će do 31. decembra 2025. godine, obuhvaćeni su proizvodnja aluminija, cementa, đubriva, električne energije, vodika, željeza i čelika, kojima će postepeno biti pridodati i ostali u ETS uključeni proizvodni sektori sa visokim emisijama ugljen dioksida, prije svih industrije stakla, papira, mineralnih ulja, plastike i organskih hemikalija. Tokom tranzicijskog perioda, uvoznici u EU imaju obavezu kvartalnog izvještavanja o emisijama ugljen dioksida za rizične kategorije proizvoda, ali ne plaćaju CBAM porez, s tim što su za nepodnošenje izvještaja ili neistinito izvještavanje propisane novčane kazne u rasponu od 10 do 50 eura po svakoj toni neprijavljenih emisija. Nakon što od 1. januara 2026. CBAM u potpunosti zaživi, na svaku tonu ugljen dioksida emitiranu tokom proizvodnje robe uvezene u EU, morat će se plaćati proporcionalna taksa.
Refleksije na BiH
Imajući u vidu da je bosanskohercegovački izvoz u obimu većem od 70 posto orijentiran na EU tržište, a da je, s druge strane, naša proizvodnja mahom bazirana na “prljavoj“ energiji i tehnologiji, nesumnjivo je da će uvođenje CBAM-a značajno uticati na domaće izvozno orijentirane kompanije i ekonomiju BiH u cjelini. Prema procjenama, troškovi CBAM-a za bh. kompanije već u 2026. godini mogli bi premašiti 240 miliona KM, odnosno 14 posto ukupne vrijednosti izvoza tim mehanizmom obuhvaćenih proizvoda iz BiH u EU, a do 2034. dostići blizu 440 miliona KM (37 posto vrijednosti izvoza CBAM robe iz BiH u EU). Jednako pogubna prijetnja je, kako upozorava Međunarodni monetarni fond (MMF), posljedični pad izvoza iz CBAM-om pogođenih industrija u BiH od 11 do 25 posto (ovisno o nivou cijene ugljika, koja trenutno iznosi oko 100 eura po toni ugljen dioksida), ekvivalentan vrijednosti između 1,1 i 2,5 procenta bruto društvenog proizvoda (BDP) naše zemlje.
Svojevrsna sreća u nesreći je da CBAM nudi dvije varijante plaćanja „CO2 poreza“ – u prvoj, za BiH daleko nepovoljnijoj, novac bh. izvoznika završava u “evropskoj“ kasi, dok u drugoj – logičnoj i poželjnoj, ostaje u entiteskim, odnosno, državnom budžetu. No, ova druga opcija uvjetovana je konkretnim djelovanjem nadležnih domaćih institucija u smislu uspostave vlastitog ETS-a, na osnovu kojeg bi bh. proizvođači plaćali te takse putem “karbonskih kredita“ na unutrašnjem tržištu emisija. Uvođenje ETS-a sastavni je dio Nacionalnog klimatskog i energetskog plana (NECP) BiH, kojeg je evropska Energetska zajednica vratila na doradu jer “nema dovoljno klimatskih ambicija i nedostaju mu datumi i planovi za postepeno ukidanje uglja, a politike i mjere su deskriptivne, umjesto s mjerljivim ciljevima“, tako da je sve izvjesnije da će hronična inertnost i nekompetentnost nadležnih institucija i u ovom slučaju skupo koštati domaće izvoznike i ekonomiju u cjelini. Na takav epilog ukazuje i činjenica da je Staša Košarac, državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, po ustaljenoj praksi bh. vlasti prilikom neispunjavanja preuzetih obaveza, posredstvom Sekretarijata Energetske zajednice zatražio od Evropske komisije odgodu primjene CBAM-a na BiH.
U prelaznoj fazi primjene CBAM-a, koja je počela 1. oktobra 2023. GODINE i trajat će do 31. decembra 2025. godine, obuhvaćeni su proizvodnja aluminija, cementa, đubriva, električne energije, vodika, željeza i čelika
Gdje je konkretno “zapelo“ sa uvođenjem ETS-a, kako stoje stvari s njegovim usklađivanjem sa zahtjevima Energetske zajednice i kada se u najboljem slučaju može očekivati njegovo usvajanje, pitanja su na koja resorni ministar ne nudi odgovor, a bilo kakva informacija o pripremama za CBAM nedostupne su od Ministarstva u cjelini, jer je Košarac svim svojim pomoćnicima i savjetnicima zabranio razgovor o toj i bilo kojoj drugoj temi sa, prema njegovim kriterijima, “nepodobnim“ medijima. O CBAM-u ne žele ni pričati, a komoli na njegovoj pripremi i implementaciji raditi ni u enitetskim ministarstvima, energije, industrije i rudarstva, tako da domaćim proizvođačima izloženim tom mehanizmu ostaje da pokušaju umanjiti štetu oslanjajući se isključivo na vlastite snage.
Neizbježni gubici
“Elektroprivreda BiH je svjesna nadolazećih obaveza, te je još prije tri godine pokrenula takozvanu internu šemu oporezivanja emisije CO2, kako bi što spremnije, sa znanjima i kapacitetima, dočekala dolazeći period naplate CBAM taksi.
Za nas, kao najvećeg proizvođača električne energije i najvećeg emitera CO2, uspostava naplate emisije kroz uvođenje sistema ETS nema alternativu. S jedne strane, neuspostavljanje ETS-a znači izdatke za CO2 takse kod izvoza u EU, čime će svi izvoznici iz BiH biti na gubitku, a jedini dobitnik budžet EU. S druge strane, s obzirom na to da je pristup evropskom ETS-u i uslov prijema u EU, svakako bi blagovremeno uspostavljanje nacionalnog ETS-a, usklađenog s evropskim i uz odgovarajuće fleksibilne opcije, što uključuje i kontigent besplatnih emisionih dozvola, bilo puno mudrije i ekonomski isplativije za državu i sve privredne sudionike u odnosu na prelaznu ‘kaznenu’ varijantu sa CBAM-om“, u izjavi za Business Magazine upozoravaju iz Elektroprivrede BiH, jedne od kompanija koja će u slučaju neuspostavljanja bh. ETS-a biti na najžešćem udaru CBAM taksi.
Ukazujući pritom na svoj sistemski pristup procesu dekarbonizacije, iz Elektroprivrede BiH napominju da su na nivou kompanije izrađeni planovi za energetsku tranziciju i dekarbonizaciju, “koji predviđaju postepeno smanjenje proizvodnje iz termoelektrana, uz istovremeno povećanje udjela proizvodnje električne energije iz novih obnovljivih izvora energije“, te da se u proces sagorijevanja u termoelektranama uvode CO2 neutralna goriva, a u sve dijelove kompanije sistem upravljanja energijom, “kako bi se djelovalo na smanjenje karbonskog otiska kompanije, odnosno smanjila emisija ugljen dioksida“.
“U slučaju da BiH ne ispuni uslove izuzeća iz CBAM-a, te se taj mehanizam ipak primijeni, CBAM porez plaćat će se na svaki izvezeni megavatsat (MWh) električne energije, bez obzira na njeno porijeklo u smislu izvora, a iznos CBAM-a se obračunava na svaki izvezeni MWh, po osnovu cijene tone ugljen dioksida na ETS tržištu te faktora emisije mreže BiH (tona CO2 po MWh)“, pojašnjavaju iz Elektroprivrede BiH.
U kojoj mjeri je loša situacija u kontekstu sistemske podrške bh. kompanijama koje će se prve naći na udaru pooštrenog evropskog ekološkog režima, između ostalog ilustrira i činjenica da Federalni zavod za programiranje razvoja, kako nam potvrđuju iz te institucije, ni na koji način nije uključen u bilo kakve aktivnosti vezane za provedbu CBAM-a ili uspostavu domaćeg ETS-a. Ipak, u tom sivilu prisutna je i svijetla tačka u vidu Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK), koja praktično jedina bh. proizvođačima nudi putokaze za što bezbolnije prilagođavanje novim standardima za izvoz u Evropsku uniju.
“Aktivnosti u okviru naše nadležnosti su edukacija, dizanje svijesti i umrežavanje.
Predmetna evropska uredba trenutno obuhvata šest sektora privrede, ali će se nakon 2030. preliti i na druge. Dakle, to što neki proizvodi nisu obuhvaćeni tom uredbom je trenutno stanje i neće biti rano da ostale kompanije već sada krenu sa pripremama, zbog čega je kontinuirano dizanje svijesti neophodno.
Svaka dekarbonizacija počinje korakom energetske efikasnosti, tako da smo u Komori formirali Mrežu energetske efikasnosti, u kojoj nam je cilj umrežiti kompanije, razmijeniti iskustva i ideje te provesti mjere poboljšanja.
U 2024. godini održali smo na desetine edukativnih događaja o tome kako popuniti izvještaj o CO2 otisku, karbonskom računovodstvu i slično. Kada je riječ o projektnim aktivnostima koje realizujemo uz pomoć sredstava međunarodnih donatora, kao najvažniju ističemo direktnu podršku privredi, što je rezultiralo sa 12 kompanija koje su pripremljene za uvođene energetskih standarda i tri kompanije koje su ugradile solarne panele“, sumira u izjavi za Business Magazine Adela Vukotić-Terek, sekretar Asocijacije metalske i elektro industrije VTK BiH.
Za nas, kao najvećeg proizvođača električne energije i najvećeg emitera CO2, uspostava naplate emisije kroz uvođenje sistema ETS nema alternativu, upozoravaju iz Elektroprivrede BiH
Na pitanje o stepenu spremnosti Bosne i Hercegovine, odnosno, njenog izvozno orijentiranog dijela privrede za CBAM, ona odgovara konstatacijom da je “evidentno da BiH, iako se obavezala da će uvesti vlastiti ETS do kraja 2026. godine, to neće stići napraviti“.
“Odliv novca kroz naplaćivanje taksi na CO2 prilikom izvoza u EU za određene grupe proizvoda nemoguće je izbjeći, a to će trajati sve dok se ne postigne jedan od dva slučaja – da BiH uvede vlastiti sistem trgovine emisijama ili da naše kompanije postanu CO2 neutralne.
Da bi smo bili svjesni ozbiljnosti situacije, referišemo se na analizu koju je finansirala Evropska unija u sklopu projekta EU4Energy – Razumijevanje utjecaja CBAM i ETS sistema u Bosni i Hercegovini, u kojoj se navode procjene da će odliv novca po osnovu plaćanja taksi na CO2 emisije iz BiH u EU u periodu 2026. – 2030. iznositi 1,28 milijardu KM.
Imajući u vidu kompleksno i dugotrajno uspostavljanje usklađenog zakonodavnog okvira u BiH, nepostojanje vlastite berze električne energije, a potom i svih drugih preduvjeta za uspostavljanje nacionalnog ETS-a, moguće je da će odliv novca iz Bosne i Hercegovine uslijed primjene Uredbe o CBAM potrajati godinama“, upozorava Vukotić-Terek, uz opasku da je u međuvremenu, do uspostave bh. ETS–a, neophodno fokusirati se na kontinuirano jačanje podrške privredi u smjeru smanjenja njenog CO2 otiska.
Kako ističe, u 2025. godini je potrebno prioritetno se fokusirati na mjerenje i validaciju podataka o CO2 emisijama kompanija, jer “ukoliko izvoznik iz BiH ne dostavi CBAM izvještaj sa prihvatljivim i pouzdanim podacima, on će biti odbijen, zbog čega će kupac morati platiti CBAM certifikate prema najvišoj predviđenoj emisiji za određeni proizvod, bez obzira što je stvarno stanje o emisijama CO2 naših firmi znatno niže“.
Odliv novca kroz naplaćivanje taksi na CO2 prilikom izvoza u EU za određene grupe proizvoda nemoguće je izbjeći, a to će trajati sve dok BiH ne uvede vlastiti ETS ili naše kompanije postanu CO2 neutralne, rezimiraju iz VTK BiH
“Drugim riječima, i da je firma iz Bosne i Hercegovine stopostotno CO2 neutralna, ukoliko nema validne podatke u izvještaju, njen uvoznik će morati platiti najviši iznos poreza.
Taj trošak kupovine certifikata, koji su instrument oporezivanja, na kraju će snositi bh. izvoznik kroz pritisak na smanjivanje cijene kako ne bi izgubio tržište, što će predstavljati i najrigorozniji finansijski penal“, objašnjava ona.
Obračun poreza
Na molbu da na konkretnom slučaju nekog bh. proizvoda koji se izvozi u EU opiše visinu troškova po osnovu “CO2 poreza“, kao i način na koji se on izračunava, Vukotić-Terek, uz napomenu da je teško je dati precizan i ujedno jednostavan odgovor, funkcioniranje tog sistema objašnjava uzimajući za primjer izvoz metalskih konstrukcija proizvedenih u BiH.
“Prvo se vrši izračun stvarnih emisija CO2 koje su se ispustile u atmosferu prilikom proizvodnje jedne tone tih konstrukcija, a zatim se on množi sa količinom cijele isporuke. Taj iznos se dalje množi sa berzanskom cijenom CO2 u Evropskoj uniji i uprošteno, to bi bio ukupan iznos poreza.
Da mi imamo uspostavljen nacionalni sistem trgovine emisijama, onda bi se od berzanske cijene CO2 oduzimao porez plaćen u BiH, pa bi samim tim, iako bi kompanija plaćala isti trošak po osnovu poreza, odliv novca iz BiH bio manji.
Međutim, sam izračun je mnogo komplikovaniji od navedenog – uzimaju se u obzir direktne i indirektne emisije od dobavljača te prati cijeli lanac isporuke svih ugrađenih repromaterijala, dijelova i slično, kao i transportni troškovi…“, ističe ona, potcrtavajući da je “upravo zbog toga u 2025. nužno prioritetno se fokusirati na mjerenje i validaciju podataka o CO2 emisijama bh. kompanija“.
GIPHY App Key not set. Please check settings