Brkić: Amerika nema više tu snagu da postane hegemon

Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas kazao je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno kako sumnja da će se zlatno doba Amerike uspostaviti s deklariranim ekonomskim politikama. 

– Glavno oružje koje se ispostavlja je protekcionizam, mogući carinski rat i to “sam protiv svih”, dodao je Brkić i istaknuo da Donald Trump prijeti carinama Kanadi, Meksiku. Brkić očekuje da će se morati napraviti stanoviti kompromisi. 

– Amerika više nema tu snagu da postane hegemon, rekao je i dodao da se ne radi baš o Trumpovim prijetnjama već je to više “ispipavanje terena”. 

Smatra da Trumpova politika na srednji i dugi rok ne može donijeti dobro nikome. Najveći ceh, pod pretpostavkom da do toga dođe, platit će Amerikanci, rekao je.

“Balkanizacija međunarodnih odnosa”

Nemoguće je zanemariti, kaže, američke izbore. To je najveća sila svijeta, ekonomska i vojna, pa nije moguće prema tome biti indiferentan, dodao je. 

– Cijeli svijet je u nekoj vrsti iščekivanja, nekoj vrsti panike – kao da svjedočimo nekim nadnaravnim moćima. Amerika jeste moćna. Svijet treba Ameriku, demokratsku, jaku, stabilnu, uređenu, ali ova pomalo šizofrena situacija, barem kako je ja vidim, nije dobra za nikoga, kazao je.

– Balkanizacija međunarodnih odnosa je nešto što ne može izroditi nikakvim dobrom, niti za SAD niti za ostatak svijeta, dodao je. 

Donald Trump je najavio inicijativu u kojoj će američke tehnološke kompanije u iduće četiri godine uložiti 500 mlrd. USD u gradnju centara za umjetnu inteligenciju u SAD-u, uz podršku ulagača iz Abu Dhabija i Japana. Najavio je 100.000 radnih mjesta. Njegova “desna ruka” u američkog administraciji Elon Musk je to kritizirao i rekao da to nije realno. 

– Gospodin Trump se pojavljuje kao neki objedinitelj tehnološke scene u Americi. Mi smo jako globalizirani, posebno kada razgovaramo o stvarima kao što je umjetna inteligencija, društvene mreže. To je sve u rukama poprilično američkih kompanija, kazao je Hrvoje Josip Balen sa Sveučilišta Algebra Bernays.

– Kada gledamo utjecaj tih kompanija na izbore izvan Amerike, unutar Europe ili Azije, gdje god postoje demokracije – utjecaj je strašno velik tih američkih kompanija, rekao je.

Što se tiče umjetne inteligencije, kaže, svi su prepoznali, i Europa, da je to sljedeći veliki korak, najvažnija tehnologija. No Europa nije u to niti približno odlučila investirati koliko je npr. Trump najavio.

– Povezale su se tri stvari – jedno je inovacija i istraživanje razvoja, bazirana na umjetnoj inteligenciji. Drugo je energetika, bazirana na fosilnim gorivima, gdje može napraviti nekakav odmak. I treća stvar je, kad povežemo to s društvenim mrežama, dolazimo do moći koja se može kroz to projicirati, izjavio je Balen.

Podsjetio je da je Trump u prvom danu svoga ustoličenja ukinuo puno odluka, odredbi, pa je među ostalim i odustao od jednog velikog dijela regulacije umjetne inteligencije.

– To će sigurno djelovati upravo na kompanije koje žele inovirati, pa će im biti lakše doći u Ameriku inovirati, jer neće imati prepreke kao što imaju u ostatku svijeta, pogotovo kod nas u EU, nego će tamo moći puno lakše testirati svoje modele, raditi na njima, trenirati ih, izjavio je.

U videoobraćanju na gospodarskom forumu u Davosu ponovio je Donald Trump da su u tijeku napori SAD da se osigura mirovno rješenje za Ukrajinu. Nije iznosio detalje, ali je rekao da se želi uskoro sastati sa Vladimirom Putinom. S druge strane, Trump je najavio i moguće sankcije ako Putin neće pristati na prekid, odnosno zaustavljanje rata u Ukrajini.

– Na prvi poziv predsjednika Trumpa dan prije i tijekom inauguracije, kada je govorio o potrebi postizanja mira u Ukrajini, Rusija je negativno reagirala. I on je odmah krenuo agresivno -“nema problema, dobit ćete sankcije”, kazao je Gordan Akrap sa Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Razgovori se s predstavnicima Rusije vode već duže vrijeme na neutralnim terenima, kazao je Akrap i pojasnio da to nisu pregovori. Smatra da je susret Trumpa i Putina vrlo blizu, čim ga Trump najavljuje. Napominje pritom da se zaboravlja da je Putin optužen za ratne zločine. 

– Gdje se taj sastanak može održati? Koja to država može primiti Putina, a da ga prema obavezi suda ne uhiti? To ne može biti SAD, može biti Kina, kazao je Akrap i dodao da Trump u Rusiju ne želi ići.

Koliko je Trump dobar ili loš gospodarstvenik?

– Koliko je Trump dobar gospodarstvenik to vjerojatno govori njegova vlastita pozicija, bogatstvo s kojim raspolaže, kazao je Brkić. Smatra da zapravo nije bankrotirao nekoliko puta sam Trump, nego njegovi vjerovnici. On je doveo u bankrot svoje vjerovnike, a sebe očito još nije, dodao je.

Trump, kaže, pripada tom sloju enormno bogatih ljudi, ne kao Elon Musk ili Jeff Bezos, ali definitivno pripada krugu bogatih.

– Ekonomska politika koju će voditi, to je nešto puno složenije za procijeniti. Ako se ostvari svi komunicirani elementi ekonomske politike SAD-a to neće biti dobro, po mom sudu. Neće biti uspješno za SAD i ostatak svijeta, kazao je Brkić.

Carine mogu imati i svoju dobru stranu za gospodarstvo neke zemlje pod pretpostavkom da su selektivne, tvrdi Brkić i dodaje da ako su carine neselektivne onda najviše štete onome tko tu politiku vodi. 

– Carine su po svojoj prirodi vrsta regresivnog poreza. Plaćaju ga oni koji su relativno siromašniji, u odnosu na one koji su bogati. Za bogati sloj je carina potpuno irelevantna priča, napomenuo je.

Podsjetio je da je SAD već izašao iz Paršikog sporazuma o klimi, iz programa OECD-a, izlazi iz Svjetske trgovinske organizacije. Radikalne izjave, ako se pretvore u tako radikalne poteze, moraju donijeti radikalno loša rješenja, istaknuo je.

Uloga Elona Muska, Marka Zuckerberga.. 

Balen ističe da je uloga ljudi koji se kreću oko Trumpa oportunistička. Oni moraju biti blizu izvora informacija i moraju biti u dobrom odnosu s onim koji njih regulira, kazao je.

– Ako se njima nametnu nekakvi nameti, troškovi, to im strašno utječe na profitabilnost, odnose na burzama. Ako ne zarađuješ na burzi, ako ne rasteš, ti zapravo gubiš strašno puno i njihovi odnosi s investitorima su onda ugroženi. Tako da bih rekao da je to čisti oportunizam. Što se tiče gospodina Muska, ja u tu glavu ne mogu prodrijeti, pa ne znam što se tu nalazi. Čovjek ima nekih genijalnih stvari koje je uspio inovirati, ali neki njegovi potezi mi se nikako ne sviđaju, posebno gdje on pokušava djelovati kroz svoj utjecaj na ekstremne desničarske organizacije u Europi, pa nastojanje smjenjivanja nekih premijera u drugim suverenim državama kao što je Velika Britanija, rekao je Balen.

Donald Trump je u inauguracijskom govoru naglasio da želi biti mirotvorac i ujedinitelj. Najavio je da Meksički zaljev želi preimenovati u Američki zaljev, da želi kupiti Grenland, povratak Panamskog kanala, ali i da na Mars šalje astronaute jer želi da tamo bude američka zastava. Akrap kaže da su to jednostavno ciljevi koje si je Trump postavio. 

– Postavio je vrlo brzo vrlo visoke ciljeve. Kako će ih on ostvariti i hoće li, vrijeme će pokazati, kaže Akrap. Nedostižnim smatra ostvarivanje cilja o izdvajanju 5% za obranu te da SAD izdvaja trenutačno 3,48% ili 3,5%. 

Svijet se promijenio od agresije Rusije na Ukrajinu

Očekuje da bi na summitu NATO-a u lipnju moglo doći do određenog dogovora, ali ne toliko za obranu, nego za sigurnost. Obrana je, kaže, dio ukupnog koncepta sigurnosti o kojem trebamo voditi brigu.

Svijet se već promijenio, ne samo u tri dana od inauguracije predsjednika Trumpa, nego od agresije Rusije na Ukrajinu, napominje Brkić.

– Svijet koji je građen od 1945. godine pa do jučer, što bi se reklo, je građen na dva osnovna stupa – to su liberalna demokracija i neoklasična ekonomija koja je trebala isporučiti mir, prosperitet, solidarnost, jednakost itd. To se raspalo. Svijet u tom smislu više neće moći biti onakav kakav je bio, kakvog smo poznavali. Nakon 1945. američka država je bila hegemon, kazao je i naglasio da danas svijet bitno drugačije izgleda.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: