Građevinci na mukama: Maske i visoke temperature

„Nema tu šta – vruće, nije vruće, radi se. Jeste malo teže sad kako su ove vrućine, ali dobro je. Zavisi, kako ko, neko se žali, neko se ne žali, ali radiš, šta ćeš“, priča 20-godišnji Smajil Derlić koji radi na jednom gradilištu u centru Sarajeva.

Smajil je, kako kaže, zadovoljan na poslu. Navodi da dnevnice nisu loše, ali i da radi kada su temperature visoke.

„Sa kolegama, u toku sezone, radimo i po deset sati dnevno, kako bi ispunili rokove“, kaže Smajil.

Građevinski radnici nisu prekidali posao ni tokom pandemije COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini.

Kako kažu, fizička distanca se može poštovati na terenu, ali da je nošenje zaštitnih maski ,tokom rada na visokim temperaturama, teško.

„Malo je teško što se tiče ovog vremena, pošto imam malo problema, ne mogu disati kroz nos. Nekad stavim“, kaže građevinski radnik Jasmin Idrizi.

Šta je navedeno u preporukama Ministarstva?

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike preporučilo je poslodavcima da prilagode uslove rada iznimno visokim temperaturama. One podrazumijevaju da poslodavci, prije svega u sektoru građevinarstva, prerade metala i saobraćaja, u vrijeme tropskih vrućina više vode računa o zdravlju radnika.

Preporuka podrazumijeva da se radnicima na otvorenom omogući radno vrijeme od šest sati ujutro i mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenom u periodu od 12 do 16 sati. Za poslodavce koji ne mogu mijenjati radno vrijeme, postoji i druga mogućnost.

„Da radnicima, naročito onima koji imaju dijagnosticirano hronično oboljenje, omoguće korištenje odsustava i godišnjih odmora u skladu sa Zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu“, kaže Imamović.

Iz resornog ministarstva kažu da preporuke nisu naredbodavnog karaktera i da podrazumijeva odgovornost poslodavaca da vode računa i štite svoje radnike.

„Data je preporuka da se izvrši reorganizacija radnog vremena, te utvrdi raspored istog na način da se početak radnog vremena prilagodi navedenim vremenskim prilikama. Da se organizacija posla obavi na takav način kako bi se prilagodila novonastalim situacijama i jako visokim temperaturama koje traju već nekoliko dana“, ističe Ernis Imamović, pomoćnik ministra rada i socijalne politike Federacije BiH.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Smajil Derlić kaže da je odgovornost i na radnicima da vode računa o sebi.

„Ljudi što ovdje rade su navikli raditi, tako da njima nije problem ovo izdržati. Eno tamo, vidiš sam, čovjek ima 40-50 godina garant, lopata čitav dan na suncu. Znači, on to 10-20 godina radi“, ističe Derlić pokazujući na radnika koji radi na rekonstrukciji obližnje ceste.

Zakon koji je na snazi iz SFRJ

Zakon o zaštiti na radu Federacije BiH podrazumijeva da uslijed vremenskih neprilika Ministarstvo može poslodavcima izdati preporuke o provođenju posebnih mjera zaštite, kojima će se spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika.

Problem je što zakon nije u potpunosti prošao parlamentranu proceduru, jer se čeka da ga usvoji Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. (jedan od dva doma u Federaciji BiH).

Trenutno je na snazi zakon iz bivše SFRJ u kojem su kaznene odredbe izražene u dinarima, ističe Selvedin Šatorović iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Pošto je kapital, kaže, obično iznad ljudskih resursa, te preporuke i ne moraju biti ispoštovane.

„Mi pohvaljujemo napore nadležnog ministarstva u smislu izdavanja preporuka, međutim, mnogo bi nam bilo draže da je Zakon o zaštiti i zdravlju na radu usvojen u Parlamentu Federacije i da je on na snazi, kako bi inspekcije mogle adekvatno provjeriti koliko se on zaista poštuje“, smatra Šatorović.

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH ističu da je najveći problem u sektorima i preduzećima u kojima ne egzistira sindikat. Tu su, kažu, radnici prepušteni na milost i nemilost poslodavaca i zaštita na radu je svedena na minimum.

U Federaciji BiH u vrijeme pandemije korona virusa bez posla je ostalo blizu 23 hiljade radnika. Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje kažu da je oko 30 hiljada novoprijavljenih na evidenciji nezaposlenih.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u periodu od 1. marta do 31. maja 10.453 osobe su se prijavile na biro za zapošljavanje.