Prvi dan novih zabrana za migrante u Unsko-sanskom kantonu

Alija iz Pakistana i Neimar iz Avganistana borave u Bihaću, gradu na zapadu Bosne i Hercegovine. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) ispričali su kako ih je policija 19. augusta navečer, spriječila u još jednom pokušaju da pređu granicu i odu i Italiju.

Za nove mjere vlasti u tom kantonu, kojim se zabranjuje kretanje migranata, još uvijek ne znaju.

„U Bihaću sam već mjesec dana, boravim u kampu Lipa. Želim otići u Italiju. Policija nas privodi i dovodi u kamp ukoliko nas zateknu u gradu. Nisam upoznat sa novim odredbama“, kaže Ali.

„Boravim u kampu Lipa i već sam pokušavao preći granicu i nastavit ću pokušavati. Ovaj grad nam je postao odredište i stalno pokušavamo preći granicu. Hrvatska policija nas sprečava i privodi, uzimaju nam novac i lične stvari i vraćaju nas u Bosnu. Imamo dosta problema“, navodi Neimar.

Vlasti Unsko-sanskog kantona (USK), jedan od deset kantona Federacije BiH, 19. augusta donijele su odluku o zabrani ulaska i prevoza migranata na teritoriji ovog kantona.

Koje se nove mjere poduzimaju?

Ministarstvu unutrašnjih poslova USK je naloženo da se formiraju policijski punktovi na ulazu u kanton, gdje će se vršiti kontrola autobusa.

„Osim toga, zabranjuje se svaka vrsta prevoza migranata, kako iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, tako i unutar kantona”, izjavio je Mustafa Ružnić, predsjednik kantonalne vlade, nakon sjednice Operativne grupe USK.

Operativna grupa, koju čine predstavnici vlasti i policije USK, su donijeli odluku i o hitnom izmiještanju migranata koji se nalaze na ulicama, napuštenim objektima, privatnim smještajima i drugim mjestima.

Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove je naloženo da, u saradnji sa MUP-om, vrši inspekcijske nadzore onih koji pružaju smještajne usluge migrantima. Pored toga, migrantima je, navedeno je u odluci, ograničeno i kretanje van kampova.

Pitanje zakonitosti odluke

Policijski punktovi su postavljeni 2018. godine i to na dva ulaza u Unsko-sanski kanton. Jedan je u Ključu, općini u sjeverozapadnom dijelu BiH, koja se nalazi na magistralnoj cesti, te Bosanskoj Otoci, općini koja je udaljena od Bihaća 22 kilometra. Na ovim punktovima, policajci svakodnevno odvraćaju i onemogućavaju ulazak migranata u Unsko-sanski kanton.

„Policija je u saradnji sa IOM-om propuštala na područje USK migrante koji su maloljetnici i porodice sa djecom, koji spadaju u rizične grupe. Novom odlukom, onemogućen je ulazak svim grupama izbjeglica i migranata na područje kantona“, kaže za RSE Snježana Galić iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) USK.

No, šef Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini i subregionalni koordinator za Zapadni Balkan, Peter Van Der Auweraert podsjeća da svi migranti koji su registrovani u Bosni i Hercegovini (BiH) i koji odluče da traže azil, po zakonima BiH imaju pravo da petnaest dana ostanu u državi, kao i pravo na slobodno kretanje u tom periodu.

„Mislim da će biti veoma teško primjeniti odluku o ograničavanju kretanja migranata u praksi, jer migranti ulaze preko šuma, plivajući preko rijeka, a posebno će biti teško provesti ovakvu odluku zbog njene zakonitosti“, kaže Peter Van Der Auweraert za RSE i dodaje kako ga zanima „kako će se kantonalne odluke uskladiti sa zakonima BiH“.

Cikotićev plan

Iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na upit RSE da li je odluka Unsko-sanskog kantona zakonita, odnosno može li kanton raspoređivati policiju na ulazu u kanton.

Ministar sigurnosti BiH, Selmo Cikotić, prilikom posjete Bihaću, 11. augusta tamošnjim vlastima predstavio je plan rješavanja migrantske krize.

“Ne podnosimo svi jednako teret krize i ne učestvuju sve institucije u umanjivanju posljedica krize. Unsko-sanski kanton prelama sve negativne aspekte te krize i neefikasnog djelovanja nekih drugih institucija”, kazao je Cikotić, najavljujući mjere koje će poduzeti državne institucije kako bi se omogućilo kvalitetnije rukovođenje migrantskom krizom, ali i postigao veći stepen sigurnosti građana BiH.

Migranti iz Sarajeva pokušavaju stići do Bihaća

Alžirac, Hani Bob, je mladić koji se trenutno nalazi u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Na jednoj od saobraćajnih raskrsnica prodaje maramice. Za RSE kaže kako odluka vlasti u USK nije ništa novo.

„Jednom, kada sam pokušao doći do Bihaća zaustavili su nas na sredini puta. Zamijenio sam tada kartu, koju sam platio 47 maraka (oko 24 eura) i otišao sam do Bužima (na zapadu BiH). Samo je bitan novac, ako imaš novac, taksi će te odvesti na bilo koju destinaciju u BiH. Problem je ostati u Velikoj Kladuši ili Bihaću, jer je tamo mnogo ljudi već došlo. Ja shvatam te ljude, ni ja to ne bih dopustio u mojoj državi, jer ako želiš ići u Evropu, idi, zašto bi ostajao u Kladuši“, kaže Bob.

Protesti građana u Velikoj Kladuši

Građani Velike Kladuše, na zapadu Bosne i Hercegovine, su protestovali polovinom augusta. Oni su se okupili ispred migrantskog kampa Miral i blokirali cestu. U utorak navečer, 18. augusta, pripadnici MUP-a USK su intervenisali, nakon što su građani blokirali prevoz migranata i izbjeglica prema Velikoj Kladuši.

Jedan od mještana, Hasan, kaže za RSE kako podržava odluku vlasti Unsko-sanskog kantona da se spriječi ulazak migranata u taj kanton.

„Građani jedino traže da se migranti koji nisu u centrima, koji borave po napuštenim i devastiranim objektima, bez ikakve zdravstvene zaštite, bez da se zna njihov identitet, izmjeste, da se za njih nađe smještaj i u drugim kantonima, kako bi svi ponijeli teret migrantske krize“, poručuje Hasan.

Istovremeno, Zoran Ivančić iz Centra za zastupanje građanskih interesa ocjenjuje da je potez vlasti u Unsko sanskom kantonu dokaz nefunkcioniranja države, derogiranja entiteta i države.

„Sva ova tri nivoa vlasti bi zajedno trebala i morala raditi na brizi oko ovih ljudi, čija prava se krše na svakom koraku“, smatra Ivančić.

Ograničavanje kretanja i potpuna zabrana ulaska migrantima na područje USK Ivančića, kaže, podsjeća na maj 2018. godine, kada su se smještaju oko 300 migranata u izbjeglički centar Salakovac, nedaleko od Mostara, na jugu BiH, usprotivile vlasti Hercegovačko – neretvanjskog kantona (HNK).

„Nakon što su autobusi s migrantima zaustavljeni ispred tunela na Ivan-sedlu (Kanton Sarajevo), te im nije dozvoljen ulazak u Hercegovačko-neretvanski kanton, to je odmah proglašeno državnim udarom i osujećeno, čak je i odgovorno lice tada saslušano u policiji“, prisjeća se Ivančić.

Koliko je migranata i kampova u BiH?

Od početka godine Ministarstvo sigurnosti BiH registrovalo je 10.000 migranata koji borave u zemlji, a svakodnevno pristižu novi. Iz Granične policije BiH potvrdili su za RSE kako su od januara do jula polovine augusta zaustavili više od 7.500 osoba koje su pokušale preći ilegalno preći granicu sa BiH, uglavnom u njenom istočnom dijelu koji graniči sa Srbijom i Crnom Gorom.

U prvom kvartalu 2020. godine Službi za poslove sa strancima BiH prijavljena su ukupno 4.444 nezakonita migranta, što predstavlja povećanje od 20 posto u odnosu na isti period 2019. godine.

Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo je 1.450 osoba, dok je svega 23 podnijelo zahtjev za azil u BiH. Na području Bosne i Hercegovine se nalazi osam migranstkih centara (Bira, Miral, Sedra, Lipa, Đački dom u Bihaću- na području Unsko-sanskog kantona, na zapadu BiH), Ušivak, Blažuj- na području Kantona Sarajevo i Salakovac, u okolini Mostara, na jugu BiH).

U pet prihvatnih kampova, koliko ih je na području Unsko-sanskog kantona (USK), nalazi se oko 3.500 izbjeglica i migranata. A van kampova, prema procjenama Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a, nalazi se više od 3.000 migranata. EU je do sada osigurala 60 miliona eura sredstava za hitne slučajeve u BiH, najviše za osam migrantskih centara.

*saradnja na tekstu Dženita Duraković