Odnos prema prirodi – Kolumne

Svjedoci smo sve veće zainteresovanosti za zaštitu životne sredine na globalnom nivou.

Izgleda da sve veći broj ljudi postaje svjestan neophodnosti radikalnog zaokreta u pogledu našeg sveukupnog odnosa prema prirodi. Istaknuti borac za zaštitu životne sredine ser David Atenborou je za samo četiri sata dobio milion pratilaca na Instagramu. Ova činjenica dobija dodatno na značaju imajući u vidu da je mlađa populacija dominantni korisnik Instagrama. Greta Tunberg kao predstavnik mlađe generacije zatalasala je čitav svijet svojom aktivnošću, gdje je pokazala da mladi imaju snagu i želju da očuvaju Zemlju. Sve je više akcija širom svijeta koje pozivaju na pošumljavanje širom planete Zemlje. “Green deal” Evropske Komisije postavio je cilj da ekonomija EU do 2050. godine ima klimatski neutralan uticaj. Razlog pojave virusa korona se, po mišljenju mnogih, nalazi u osveti prirode za sve što smo joj uradili u posljednjih 200 godina. Mnogi evropski gradovi zatvaraju parkinge i pretvaraju ih u urbane parkove.

Velike su promjene i u ekonomiji u pogledu zaštite životne sredine. “General Electric” objavio je da neće dalje razvijati tehnologije vezane za ugalj, čime je zatvoren krug od 138 godina ogromnog zagađenja, kada je Tomas Edison, osnivač “General Electrica”, napravio prvu termoelektranu na ugalj dok je gradnja novih termoelektrana u Evropskoj uniji potpuno obustavljena. Mnoge druge kompanije su prihvatile obavezu i definisale datume kada će imati nultu emisiju CO2 (zero carbon footprint). Vrijednost “Tesle” na berzi je veća od svih velikih auto-kompanija zajedno, što pokazuje koliko je očekivanje od tržišta električnih vozila.

Međutim, nisu samo pitanja ekologije u fokusu kompanija širom svijeta.

Koncept ESG (Environmental Social Governance), koji uključuje zaštitu životne sredinu, korporativnu društvenu odgovornost, zaštitu prava radnika te unapređenje sistema korporativnog upravljanja, sve više je prisutan. Najveće svjetske investicione kuće “BlackRock”, “Vanguard” i “Goldman Sachs” prihvatile su koncept ESG u svojim politikama investiranja, što je imalo za posljedicu da su kreirane ESG državne i korporativne obveznice koje su svojim emitentima omogućile zaduživanje uz nižu kamatu. Najveći svjetski vlasnik akcija Norveški državni fond zabranio je investiranje u kompanije sa “prljavim tehnologijama” te usmjerava resurse ka kompanijama i projektima koji su prihvatili ESG standarde. Mnoge bankarske grupacije uvele su koncept ESG finansiranja, gdje se pri odobravanju kredita pored klasične finansijske analize uzimaju u obzir i komponente ESG-a, uticaj projekta koji se finansira na zaštitu životne sredine, zaštitu prava radnika, poštovanje standarda sigurnosti i sistem korporativnog upravljanja.

Polako se stvara krug ESG finansiranja, sa jedne strane od najvećih svjetskih državnih (sovereign) fondova, penzionih i investicionih fondova koji neće plasirati novčana sredstva bankama niti kompanijama ako finansiraju projekte koji nisu u skladu sa ESG standardima, a sa druge strane državnim politikama kao što je “Green deal” Evropske unije usmjeravaju se sredstva međunarodnih kreditora – EBRD, EIB i IFC ka ESG projektima. “Zelene obveznice” već su postale stvranost te će uskoro biti teško pronaći zemlju u Evropskoj uniji koja neće zakoračiti u to novo polje finansiranja s obzirom na to da postaje sve interesantnije.

Šta mi radimo po ovom pitanju? Nevladine organizacije kojima je zaštita životne sredine u fokusu godinama se bore za zabranu izgradnje malih hidrocentrala koje su se pokazale kao nevjerovatno štetni projekti za životnu sredinu. Određene aktivnosti u političkom i regulatornom dijelu u pogledu potpune zabrane izgradnje novih malih hidrocentrala su preduzete, ali to je još nedovoljno. Nažalost, još nisu preduzete nikakve aktivnosti na snažnijoj kontroli nadzora sprovođenja postojećih ugovora o koncesiji u pogledu poštovanja “prirodnog minimuma” – količine vode koja se ne smije uzimati iz vodotoka.

Dalji proces približavanja EU i dobijanje statusa kandidata će tražiti od nas snažnu i sveukupnu borbu za zaštitu naše prelijepe prirode. Sa procesom pridruživanja otvaraju nam se mogućnosti korištenja veoma izdašnih fondova, a posebno onih sa ESG komponentom. Korištenjem ESG finansiranja možemo riješiti veoma velike probleme u našoj zemlji koji se tiču, kako zaštite životne sredine, sveukupnog zdravlja društva, tako i stvaranja pretpostavki za nove poslove i zapošljavanje.

Sveukupno tretiranje otpadnih voda, upravljanje čvrstim otpadom, a posebno rješavanje ogromnog problema sa izlijevanjem otpadnih voda u naše prelijepe rijeke može biti riješeno kroz ESG finansiranje. Zamislite Vrbas bez otpadnih voda. Ovo može postati stvarnost. Do sada je izgovor bio da nemamo sredstava za ovako velike projekte. Međutim, šansa sa ESG finansiranje postoji.

Realizacija ovakvih projekata omogućila bi zaštitu i dobro osmišljeno upravljanje prirodnim ljepotama, što će omogućiti da sve veći broj ljudi živi od tako sačuvane prirode koju ćemo moći bez imalo stida ostaviti narednim generacijama.

ESG finansiranje je, pored državnih organa, omogućeno i domaćim bankama i kompanijama. Ukoliko bi naše banke usvojile koncept ESG finansiranja, obezbijedile bi dodatne izvore finansiranja iz inostranstva. U analizi projekata koje će finansirati, banke bi, pored već uobičajene procedure, usmjerile značajnu pažnju na zaštitu životne sredine, društveni uticaj projekta, poštovanje prava zaposlenih te dostignuti nivo korporativnog upravljanja u kompaniji čiji bi projekat finansirale.

Domaće kompanije prihvatanjem koncepta ESG stvaraju osnove za jeftinije finansiranje svog budućeg razvoja, dobijaju zadovoljnije zaposlene koji će samim tim dati dodatni podsticaj razvoju kompanije, dobijaju veće društveno priznanje i bolju pozicioniranost u odnosu na konkurenciju.

Logično je očekivati da će većina evropskih kompanija nakon negativnih iskustava izazvanih prekidom logističkih veza s Azijom tokom proljeća, nastojati da preseli dosadašnju proizvodnju iz Azije na područje Balkana. Sigurno je da će domaće kompanije koje imaju implementiranu ESG praksu imati prednost u odnosu na druge kompanije koje se budu borile za ovu novu šansu. A kompanije koje se već bave izvozom ne smiju dozvoliti da dočekaju nespremne upit stranih partnera o prihvatanju ESG koncepta, jer će to uskoro biti eliminatorni faktor u odabiru poslovnog partnera.

(autor je direktor “Advantis Brokera”)