SAD i EU na strani visokog predstavnika u BiH, iz Rusije kritike

Sjedinjene Američke Države (SAD), Ujedinjeno Kraljevstvo i zemlje Europske unije (EU) izrazile su potporu teritorijalnim granicama Bosne i Hercegovine (BiH), o čijim promjenama se govorilo u posljednje vrijeme nakon medijskih špekulacija o nezvaničnom ‘non paper' dokumentu koji to predviđa.

Iskazali su potporu i visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku, kojeg je kritizirala Rusija nakon što je predstavio izvještaj o statusu provedbe mira u BiH na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, u utorak, 4. maja.

Za Radio Slobodna Evropa reakcije na izvještaj visokog predstavnika komentirali su iz Ambasade SAD-a u BiH, ponovivši riječi predstavnice SAD-a u UN-u, ambasadorice Linde Thomas-Greenfield.

Ambasadorica je nakon Inzkovog izvještaja kazala da je stav SAD-a po pitanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i budućnosti BiH kao jedinstvene države predodređene za euroatlantsku zajednicu dobro poznat i nepromijenjen.

“Mi smo privrženi principima Daytona – Bosna i Hercegovina je demokratska, multietnička, suverena i nezavisna država s neupitnim teritorijalnim integritetom. Nijedan entitet nema budućnost izvan BiH”, napisali su u odgovoru za RSE iz Ureda za odnose s javnošću Američke ambasade u Sarajevu.

Istaknuli su da SAD podržava ključnu ulogu Ureda visokog predstavnika (OHR) u praćenju provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i daju podrške istoj.

“Bosna i Hercegovina mora zadovoljiti konkretne kriterije koje je definiralo Vijeće za provedbu mira, agendu 5+2, kako bi se okončala međunarodna supervizija”, naveli su.

Iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u BiH za RSE su kazali da Velika Britanija odobrava izvještaj visokog predstavnika Inzka i podržava njegov rad.

“Kao što smo rekli tijekom rasprave Vijeća sigurnosti UN-a, Ured visokog predstavnika i dalje ima ključnu ulogu u održavanju civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, a njegov je rad presudan za potporu djelovanju bh. vlasti”, naveli su iz Britanske ambasade u Sarajevu.

Za ukidanje OHR-a u BiH su 2008. godine postavljena 5+2 uvjeta i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te vladavina prava. Ona podrazumijeva usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.

Američka ambasadorica pri UN-ovom Vijeću sigurnosti Linda Thomas-Greenfield kazala je nakon govora visokog predstavnika u UN-u da je vrijeme za ponovno fokusiranje, između ostalog, na rješavanje problema korupcije u BiH.

“Kako se mladi ljudi iseljavaju iz zemlje, Vlada se mora pozabaviti tim problemom poduzimajući korake za jačanje institucija, ljudskih prava i temeljnih sloboda. Agencije moraju biti dovoljno financirane i zadržati autonomiju”, kazala je Thomas-Greenfield.

Inzko je u izvještaju o statusu provedbe mira, predstavljenom u utorak, 4. maja, pred UN-om, iznio kritike na nedavne izjave Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojim dovodi u pitanje temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, OHR-a, odluke prethodnih visokih predstavnika i imenovanje novog visokog predstavnika, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

Inzko smatra da su ovo razlozi za zabrinutost.

Kritike iz Rusije

Svoj govor na sjednici Vijeća sigurnosti započeo je kazavši da je, moguće, riječ o njegovom posljednjem govoru na poziciji visokog predstavnika.

Na Inzkovo izlaganje reagirala je predstavnica Ruske Federacije pri UN-u Anna Evstigneeva, kazavši da ono nije uravnoteženo te da „sadrži proizvoljno protumačene i predstavljene podatke kojim visoki predstavnik nastoji opravdati daljnju potrebu za njegovim uredom“.

Citirajući nekoliko zabrinjavajućih značajki u izvješću, rekla je kako se navodi miješanje visokog predstavnika na terenu, što samo raspiruje napetost.

Sugerirajući da se visoki predstavnik prestane ponašati kao samoprozvani generalni guverner, rekla je da je dostojna alternativa članovima Vijeća sigurnosti da pročitaju izvještaj koji je izradila Republika Srpska i poslala UN-u.

Naglasivši da u Bosni i Hercegovini ne postoji alternativa dijalogu, rekla je kako su vanjsko miješanje i sankcije neprihvatljivi.

“Ljudi moraju odrediti svoju budućnost, a ne visoki predstavnik, čiji se rad protivi demokratskoj državi i međunarodnom pravu utemeljenom na pravilima. Štoviše, dva od tri konstitutivna naroda kritična su prema radu visokog predstavnika, što se odražava u nedavnoj zakonodavnoj akciji, rekla je, dodajući da uvjeti za zatvaranje ureda visokog predstavnika moraju odražavati trenutnu stvarnost”, kazala je Evstigneeva.

Iz Američke ambasade za RSE su kazali kako ne smatraju da treba komentirati korespondenciju entiteta Republike Srpske prema Vijeću sigurnosti UN.

“Izvještaj visokog predstavnika jedini je službeni izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine koji se podnosi Vijeću sigurnosti UN”, kazali su iz Ambasade.

U Izvještaju RS-a UN-u, između ostalog, iznesene su kritike na rad OHR-a, te navodi da su Ustavni sud BiH i OHR centralizirali vlast u BiH.

Reakcije EU i drugih zemalja

Predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva u UN-u Alice Jacobs, koja je komentirala izvještaj visokog predstavnika, rekla je da je vrijeme da čelnici pojačaju akciju provedbe reformi i pozvala vlasti da usko surađuju s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Venecijanskom komisijom.

Pohvalivši rezultate izbora 2020. i rad visokog predstavnika, ona je također izrazila zabrinutost, uključujući trenutnu političku retoriku, koja predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti.

“Građani Bosne i Hercegovine trebaju svoje vođe kako bi se hitno borili protiv pandemije, ojačali vladavinu zakona i unaprijedili napore ka članstvu u Europskoj uniji. Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja podržavati napore na pomirenju”, rekla je predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva, podsjećajući na brojne žrtve sukoba na Balkanu i pozivajući na prestanak nekažnjavanja ratnih zločinaca i negiranje genocida u Srebrenici.

Izrazila je snažnu potporu Uredu visokog predstavnika.

Predstavnica Francuske pri UN-u Nathalie Broadhurst pozvala je sve strane Daytonsko-pariskog sporazuma da u potpunosti provedu sve odredbe.

Pozivajući vladu da poduzme konkretne korake u borbi protiv COVID-19, pohvalila je nedavni napredak u drugim područjima, uključujući izbore 2020. godine.

“Godina je prilika za provođenje reformi i unapređenje prijave Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji”, rekla je francuska predstavnica, dodajući da je učinkovito sudjelovanje žena od ključne važnosti.

Osudila je veličanje ratnih zločinaca i poricanje genocida.

Podršku “suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH” nakon izvještaja visokog predstavnika dale su Irska i Estonija, koje nisu stalne članice Vijeća.

Iz izaslanstva Europske unije, citirajući napore na rješavanju 14 ključnih prioriteta utvrđenih u Mišljenju Komisije BiH, skrenuli su pažnju na provođenje izbora u Mostaru, usvajanje revidirane Nacionalne strategije za ratne zločine i Strateškog okvira za reformu javne uprave.

Iz EU su pozvali bh. lidere da iskoriste 2021., neizbornu godinu, za provođenje reformi i time ponude dokaz da će “učiniti ono što je potrebno” da postanu članovi Europske unije.

EU ambasador Olof Skoog izrazio je očekivanje da će izbori biti provedeni u skladu s europskim standardima prema preporukama OESS-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava i ostalih Venecijanske komisije Vijeća Europe.

Pozivajući sve strane u BiH da napuste opasnu retoriku, rekao je da blok u potpunosti podržava perspektivu Europske unije Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.

Ambasador Kine Geng Shuang, ujedno i predsjednik Vijeća sigurnosti za ovaj mjesec, govoreći u svom nacionalnom svojstvu, ohrabrio je sve strane u BiH na jačanje dijaloga, jačanje međusobnog povjerenja, promicanje etničkog sklada, pomirenje razlika i promicanje rješenja za pitanja izgradnje države.

“Sve etničke skupine moraju surađivati kako bi se nosile s COVID-19”, dodao je, pozivajući međunarodnu zajednicu da pojača svoju potporu u borbi protiv pandemije i da zauzme “pošten i uravnotežen” pristup prema zemlji.

“Visoki predstavnik u međuvremenu mora održavati dobre odnose sa svim bosanskim stranama. Od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, situacija je pretrpjela velike promjene”, kazao je Shuang.

Međunarodna zajednica trebala bi ispitati načine za pružanje podrške u provedbi sporazuma, dodao je, naglašavajući kinesko poštivanje suvereniteta, neovisnosti, jedinstva i teritorijalnog integriteta te potporu nacionalnom pomirenju.

Šta je sve kazao Inzko?

U svom posljednjem obraćanju Vijeću sigurnosti kao visoki predstavnik za BiH, Inzko je izvijestio države članice o političkoj situaciji u zemlji, gdje “njezini politički vođe nastavljaju slijediti ratne ciljeve, generiraju podjele narativa i nacionalističke političke agende i govore o raspadu države”.

Visoki predstavnik izvijestio je Vijeće da se Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, “otvoreno zalaže za podjelu zemlje, omalovažavajući i rugajući se Europskoj uniji u tom procesu”.

“Otvoreno rečeno, u našim je zemljama nezamislivo da predsjednik želi uništiti samu zemlju čiji je predsjednik”, rekao je Inzko.

Inzko je kazao da u “BiH ostaje faktički zamrznuti sukob, nedovršeni mir”.

“Njeni politički čelnici nastavljaju slijediti ratne ciljeve, generiraju podjele pripovjedaka i nacionalističke političke programe i govore o raspadu države. Multietničko raznoliko društvo koje je postojalo prije sukoba gotovo je nestalo dok je sve teže braniti očuvanje multietničkih prostora i oduprijeti se stvaranju monoetničkih. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i preispitivanje teškog poricanja genocida unatoč provjeri međunarodnih pravosudnih tijela i dalje su vrlo česti u političkom diskursu”, naveo je Inzko.

Komentirajući dešavanja u BiH u vezi s retorikom o otcjepljenju, iz Američke ambasade u BiH kažu da je najbolji način za ostvarenje sigurnosnih i ekonomskih interesa građana „da svi lideri ostave po strani remetilačku retoriku podjela i preusmjere svoju energiju na ispunjavanje tih kriterija i provedbu drugih ključnih izbornih i ekonomskih reformi, te reformi iz oblasti vladavine zakona“.

Inzko je tokom predstavljanja izvještaja u UN-u izrazio žaljenje zbog „verbalnih napada“ na njega, uključujući to što ga je Milorad Dodik na sjednici UN-a nazvao monstrumom.

U novembru 2020. godine na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, visokog predstavnika u BiH kritizirali su Milorad Dodik i Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice u BiH.

Dodik je tada na račun Inzka iznio brojne uvrede, nakon čega je uslijedila reakcija zemalja Kvinte, koje su osudile takav govor i verbalne napade.

Podsjećamo, na posljednjoj sjednici Vijeća kad se govorilo o BiH u novembru prošle godine, Inzko je zatražio da Vlada RS-a ukine ploču s imenom osuđenog ratnog zločina Radovana Karadžića sa studentskog centra na Palama, gradiću u blizini Sarajeva, koji pripada entitetu RS.

U suprotnom, Inzko je zatražio od zemalja članica da Dodiku zabrane putovanje u njihove zemlje. Ploča na studentskom domu skinuta je u decembru 2020. godine.

Na poziciji visokog predstavnika Inzka, austrijskog diplomatu koji je na čelo Ureda visokog predstavnika imenovan 2009., godine, trebao bi naslijediti Christian Schmidt, kojeg je predložila Njemačka.

Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u Bosni i Hercegovini je uspostavljena u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, koji se obično naziva Daytonski mirovni sporazum, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom Daytonu i potpisanim 14. decembra 1995. u Parizu, tačnije Aneksom 10 sa zadatkom da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma.