Novi poticaj pregovorima: Izmjene Izbornog zakona

Naredne sedmice trebala bi početi s radom Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakonodavstva BiH. Zaokret u odnosu na pregovore političkih lidera na kojima je insistirala i međunarodna zajednica. Za provedbu svih presuda Evropskog suda u Strazburu i Ustavnog suda BiH, potrebne su značajne izmjene ustava za koje u BiH nema političke volje.

Nakon što je postalo očito da razgovor lidera vladajućih političkih stranaka nakon godinu dana nisu polučili rezultate, Delegacija EU u BiH u liku Johanna Sattlera odlučila se za drugačiji pristup. Pod njihovim pokroviteljstvom formirana je Interresorana radna grupa koju će činiti i članovi opozicije, a koja bi trebala predložiti izmjene Izbornog zakona.

Još jedna novost u odnosu na dosadašnju ulogu Johanna Sattlera je insistiranje na punoj provedbi svih odluka Evropskog suda u Strazburu, jer to je prvi korak na evropskom putu, kazao je Sattler.

Brojne kritike na račun Delegacije EU u BiH uputili su prošle sedmice evropski parlamentarci u otvorenom pismu evropskim dužnosnicima. Kazali su kako nije dobro pregovore svesti samo na lidere vladajućih politika, uz opasku kako prioritet mora biti implementacija presude Sejdić i Finci.

Formiranje Interresorne radne grupe, u SDA pozdravljaju.

Za razliku od Bakira Izetbegovića koji je u nekoliko navrata kazao i prije samih pregovora, da je dogovor dvije stranke nemoguć, u HDZ BiH drugačija priča. Nekoliko sastanaka ipak je polučilo određene rezultate.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Evropski sud u Strazburu donio je pet presuda koje se odnose na diskriminaciju građana i naroda; u predmetima Sejdić i Finci, Azra Zornić, Ilijaz Pilav, Šlaku, Pudarić. A tu su i dvije presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, ali i Željka Komšića koja se rijetko spominje u javnosti. Njihova implementacija značila bi da na svim nivoima vlasti svi građani mogu birati i biti izabrani. Pravo konstitutivnosti prestalo bi biti natkrovljujuća ustavna kategorija. Za sve navedeno neophodne su suštinske izmjene Ustava.

I dovoljan broj ruku u parlamentu, odnosno politička podrška koja ne postoji, za početak u RS, ali ni u hrvatskom vladajućem političkom korpusu. Pa je tako Milorad Dodik i danas spomenuo jačanje granica između dva entiteta koristeći za to govornicu u Donjoj Gradini, a Dragan Čović podijelio svoje viđenje BiH na obilježavanju godišnjice zaustavljanja tenkova JNA na Širokom Brijegu.

Prošle sedmice njemačka vlada u dokumentu kojeg je objavilo Vijeće za demokratizaciju iz Berlina, otvoreno se distancirala od legitimnog predstavljanja kao modela izmjene Izbornog zakona u BIH. Da li je to pravac koji će tražiti međunardnna zajednica, konkretnije OHR, vidjet ćemo nakon 6. juna kad se očekuje dolazak novog visokog predstavnika – Nijemca Christiana Schmidta.

Opširnije u prilogu Tine Jelin-Dizdar.