Redakcija
Nedavno objavljeni Redovni ekonomski izvještaj za zapadni Balkan, Svjetska banka dopunila je novim izdanjem Bilješki o uticaju COVID-19 na zdravstvene sisteme, siromaštvo i dobrobit domaćinstava, obrazovanje, socijalnu zaštitu, tržišta rada i upravljanje kvalitetom zraka na zapadnom Balkanu.
Svjetska banka u Bilješkama procjenjuje da bi, bez vladinog odgovora, više od 400.000 ljudi u regiji moglo pasti u siromaštvo i da bi se srednja klasa značajno smanjila.
“Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti, trenutno ne koriste nikakvu socijalnu zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na drugu podršku.
Prije krize niska i neefikasna potrošnja po stanovniku na zdravstvo u poređenju s EU prosjekom, čini regiju naročito osjetljivom na ovu i buduće javno-zdravstvene krize. Veliko zagađenje zraka u nekoliko velikih gradova, te s tim u vezi veća stopa respiratornih oboljenja, povećava tu osjetljivost, naročito ukoliko bi se pandemija vratila tokom sljedeće zime.
Nadalje, neophodno zatvaranje škola da bi se smanjilo širenje virusa, dovest će do značajnog smanjenja ishoda učenja, za čiju će nadoknadu možda trebati godine – procjenjuje se da bi se broj onih koji ne posjeduju osnovnu sposobnost čitanja mogao povećati sa sadašnjih 53, na 61 posto ukoliko škole budu zatvorene do kraja juna. Obrazovni uticaji će biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem položaju, pri čemu će značajan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne nepismenosti i potencijalnog prekida školovanja“, navodi se u Bilješkama, čija integralna verzija je dostupna na linku http://www.worldbank.org/eca/wbrer.
