Globalnu ekonomiju pogodit će najgora recesija od Drugog svjetskog rata / Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iznenadni i veliki šok pandemije korona virusa i mjere zatvaranja s ciljem njezinog suzbijanja doveli su do ozbiljnog pada globalne ekonomije. Prema prognozama Svjetske banke, ove godine doći će do pada globalnog rasta za 5,2 posto. To bi predstavljalo najdublju recesiju od Drugog svjetskog rata, pri čemu bi najveći broj ekonomija doživio najveći pad proizvodnje po glavi stanovnika od 1870. godine, priopćila je Svjetska banka u svom najnovijem izvještaju Globalni ekonomski izgledi.

“Očekuje se da, uslijed ozbiljnog poremećaja domaće potražnje i ponude, trgovine i financija, ekonomska aktivnost naprednih ekonomija doživi pad za 7 posto u 2020. Očekuje se da ove godine nova tržišta i ekonomije u razvoju (EMDE) dožive pad za 2,5 posto, što je prvo smanjenje na razini ove grupe u posljednjih najmanje šezdeset godina. Očekuje se pad dohotka po glavi stanovnika za 3,6 posto, zbog čega će se milijuna ljudi ove godine suočiti s ekstremnim siromaštvom”, priopćili su.

Najteže su pogođene one zemlje u kojima je pandemija bila najteža i koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam, izvoz roba i vanjsko financiranje. Mada će se jačina udara razlikovati od regije do regije, sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju ranjivosti, koje su pojačane uslijed vanjskih šokova. Pored toga, prekidi u pristupu školovanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerojatno će imati dugotrajne efekte na razvoj ljudskog kapitala.

“Ovo je vrlo zabrinjavajuće, jer će kriza vjerojatno ostaviti dugotrajne posljedice i dovesti do krupnih globalnih izazova”, kazala je potpredsjednica Svjetske banke za ujednačen rast, financije i institucije Ceyla Pazarbasioglu i dodala:

“Prva stavka na dnevnom redu je rješavanje hitnih globalnih zdravstvenih i ekonomskih pitanja. Uz to, globalna zajednica se mora ujediniti kako bi se pronašao način za snažniji oporavak, kako bi izbjegli da se još veći broj ljudi suoči sa siromaštvom i nezaposlenošću.”

Prema osnovnoj prognozi, pod pretpostavkom da se pandemija povuče dovoljno da se omogući ukidanje domaćih mjera za ublažavanje do sredine godine u naprednim ekonomijama i nešto kasnije u EMDE, da se globalna prelivanja smanje u drugoj polovini godine, te da poremećaji na financijskim tržištima ne budu dugotrajni, prognozira se da će se globalni rast vratiti na 4,2 posto u 2021. godini, odnosno na 3,9 posto za napredne ekonomije i 4,6 posto za EMDE.

Međutim, izgledi su vrlo neizvjesni, a prevladavaju negativni rizici, uključujući mogućnost produženog trajanja pandemije, financijskog preokreta i povlačenja iz globalnih trgovinskih veza. Negativni scenarij bi mogao dovesti do pada globalne ekonomije za čak 8 posto ove godine, nakon čega bi uslijedio spori oporavak u 2021. godini, od tek malo iznad 1 posto, sa smanjenjem proizvodnje u EMDE za skoro 5 posto ove godine.

Prognozira se da će ekonomija SAD ove godine doživjeti pad za 6,1 posto, kao odraz poremećaja koji se dovode u vezu s mjerama za uspostavljanje kontrole nad pandemijom.

Očekuje se pad proizvodnje u euro-području za 9,1 posto u 2020. godini, pošto je aktivnost bila teško pogođena širenjem bolesti. Očekuje se pad ekonomije Japana za 6,1 posto budući da su preventivne mjere usporile ekonomsku aktivnost.

“Recesija uzrokovana COVID-19 je jedinstvena u više aspekata i vjerojatno će biti najdublja recesija u naprednim ekonomijama od Drugog svjetskog rata i prvi pad proizvodnje u novim i ekonomijama u razvoju u najmanje šest decenija. Aktualna epizoda je već dovela do daleko najbržih i najvećih do sada zabilježenih padova globalnih prognoza rasta. Ako se možemo ravnati prema prošlosti, moguće je da dođe do daljeg pada rasta, što podrazumijeva da će kreatori politika možda morati biti spremni da primjene dodatne mjere da podrže aktivnost”, kazao je direktor grupe za izglede u Svjetskoj banci Ayhan Kose.

Analitički dijelovi iz ovog izdanja Global Economic Prospects bave se ključnim aspektima ovog povijesnog ekonomskog šoka:

Koliko će biti duboka recesija izazvana COVID-19? Istraživanje koje obuhvata 183 ekonomije i period 1870-2021. sagledava globalnu recesiju s povijesnog stanovišta.

Scenariji mogućih ishoda na planu rasta: Kratkoročne projekcije rasta podliježu neuobičajenom stupnju nesigurnosti; ispituju se alternativni scenariji.

Na koji način neformalnost pogoršava efekte pandemije? Zdravstvene i ekonomske posljedice pandemije vjerojatno će biti gore u zemljama u kojima je u velikoj mjeri zastupljena neformalnost.

Izgledi za zemlje s niskim nivoom dohotka: Pandemija uzima danak od najsiromašnijih zemalja, na planu ljudskih resursa i ekonomije.

Regionalne makroekonomske posljedice: Svaka regija se suočava s vlastitim ranjivostima na pandemiju i s njom povezanu krizu.

Utjecaj na globalne lance vrijednosti: Poremećaji globalnih lanaca vrijednosti mogu pojačati udare pandemije na trgovinu, proizvodnju i financijska tržišta.

Trajne posljedice pandemije:

Kod dubokih recesija postoji vjerojatnoća da nanesu dugoročnu štetu investicijama, da pogode ljudski kapital zbog nezaposlenosti i pokrenu povlačenje iz globalnih trgovinskih i nabavnih veza.

Niže cijene nafte:

Niske cijene nafte, koje su rezultat nezabilježenog pada potražnje, vjerojatno neće zaštititi od efekata pandemije, ali mogu pružiti određenu podršku tijekom oporavka

Pandemija naglašava hitnu potrebu za djelovanjem na planu zdravstvenih i ekonomskih politika, uključujući globalnu suradnju, kako bi se ublažile posljedice, zaštitile ranjive populacije i ojačali kapaciteti zemlje za sprečavanje i rješavanje sličnih događaja u budućnosti. Od ključnog je značaja za nova tržišta i ekonomije u razvoju, koji su posebno ranjivi, da ojačaju sustave javnog zdravstva, rješavaju izazove neformalnosti i ograničenih zaštitnih mehanizama i sprovedu reforme u cilju generiranja snažnog i održivog rasta nakon što kriza prođe.

Ukoliko efekti pandemije potraju, nova tržišta i ekonomije u razvoju koje imaju fiskalni prostor i povoljne uvjete financiranja mogle bi razmotriti dodatne poticaje. To bi trebalo pratiti mjere kojima se pomaže kredibilno vraćanje srednjoročne fiskalne održivosti, uključujući mjere kojima se jača fiskalni okvir, unapređuje prikupljanje domaćih prihoda i efikasnost potrošnje, te povećava fiskalna i transparentnost u pogledu duga. Transparentnost svih financijskih obveza države, instrumenata koji su slični dugu i investicija predstavlja ključni korak u stvaranju privlačne investicione klime i mogla bi ostvariti značajan napredak ove godine, zaključili su u priopćenju iz Svjetske banke.