U Doboju zaštitne maske nabavljala turistička agencija, a to nije sve…

U Doboju je do sredine juna zabilježeno 70 slučajeva zaraze koronavirusom, najveći broj zaraženih građana i preminulih pacijenata zabilježen je u proteklih mjesec dana kada je i regionalna bolnica postala jedno od žarišta u Bosni i Hercegovini, zbog čega je došlo do smjene načelnika internog odjela i pokretanja istrage.

Nakon što je prošlog mjeseca ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, poslije razgovora sa gradonačelnikom Doboja Borisom Jerinićem i direktorom dobojske bolnice Mladenom Gajićem, potvrdio da je zbog povećanog broja zaraženih smijenjen načelnik Internog odjela u dobojskoj bolnici, Okružno tužilaštvo je formiralo predmet, ali iz ove institucije nisu dali nikakve nove informacije o tome da li je pokrenuta istraga, piše BIRN.

Od 6. do 25. maja u dobojskoj bolnici “Sveti apostol Luka” preminulo je 13 pacijenata, od kojih je dio bio iz Doma za starije osobe “Zlatni lug” iz susjedne Dervente.

Okružno tužilaštvo Doboj saopštilo je da je “na osnovu informacija koje su se pojavile u javnosti (…) po službenoj dužnosti formiralo predmet i zatražilo dostavljanje relevantne dokumentacije” iz bolnice i iz derventskog Doma za starije osobe.

Tokom pandemije koronavirusa najveći broj zaraženih građana i preminulih pacijenata u Doboju zabilježen je u proteklih mjesec dana. U tom periodu posebno je bilo upadljivo da su čelni ljudi Grada i bolnice prestali da se zajedno pojavljuju na press konferencijama posvećenim higijensko-epidemiološkoj situaciji zbog bolesti COVID-19, koje su prethodno redovno organizirane nakon svake sjednice Gradskog štaba za vanredne situacije.

U prvih mjesec i po dana, nakon proglašenja pandemije virusa korona u martu ove godine, dobojski gradonačelnik i direktor bolnice održali su više konferencija za novinare o poduzetim mjerama radi suzbijanja širenja zaraze, dočekivali doniranu medicinsku opremu ili obilazili bolnicu kada su pripadnici ruske vojske sredinom aprila sa svojom mehanizacijom izvršili dezinfekciju otprilike trećine kompleksa ove zdravstvene ustanove.

“Ono što je značajno kod tih dezinfekcija jeste i da se promijene sredstva za dezinfekciju, a da i mi nešto novo naučimo kako oni to rade i kojim sredstvima”, pojašanjavao je Mladen Gajić.

Poslije dvadesetak pozitivnih nalaza na virus korona u samo tri dana uslijedila je ponovo dezinfekcija internog i neurološkog odjeljenja u čemu su učestvovali zaposleni u Domu zdravlja, ali zbog te rutinske radnje nisu organizovane konferencije za medije ni šetnja po bolnici.

BIRN BiH je sredinom juna objavio da Granična policija provjerava tvrdnje kako je prilikom dolaska ruskog aviona na aerodrom u Banjoj Luci u aprilu napravljen propust, kada je od 24 putnika koji su došli avionom koji je dostavio medicinsku pomoć, skenirano samo dva pasoša.

Netransparentne nabavke

Iako od početka pandemije troši stotine hiljada maraka na asfaltiranje puteva, gradska vlast u Doboju još u martu je pozvala građane da priskoče u pomoć u borbi protiv koronavirusa i doniraju novac javnim zdravstvenim ustanovama.

Na posebnim računima za domaće i uplate iz inostranstva za bolnicu i Dom zdravlja u Doboju do polovine juna završilo je nešto više od pola miliona maraka, od čega je do početka juna 90.000 maraka prebačeno na račun bolnice, dok je približno 75.000 maraka uplaćeno u dva navrata Domu zdravlja.

Ti podaci objavljeni su na junskoj sjednici Gradske skupštine. Za šta je iskorišten taj novac nije detaljnije objašnjeno.

Bolnici je novac isplaćen 3. aprila. Istog dana ova medicinska ustanova je sklopila ugovor sa turističkom agencijom iz Banje Luke “Travel4fun” o nabavci zaštitnih odijela i maski.

Vrijednost ugovora bila je oko 130.000 maraka. U dokumentaciji se navodi da je dobojska bolnica platila oko 120.000 maraka, dok je ostatak novca izdvojila još jedna javna ustanova, Dom za starija lica “Doboj”, čiji je osnivač gradska vlast.

“Turističke agencije imaju transport. Imaju ugovore s aviokompanijama, sa kojekakvim prevoznicima koji su u tom momentu jedini mogli odgovoriti zadatku da pošalju avion u Kinu i dobiju tu robu. Malo je smiješna priča da je to sama turistička agencija. Ona je bila dio konzorcija sa firmom ‘Promeding’”, objašnjava Mladen Gajić.

Firma “Promeding” iz Laktaša ne spominje se u poslovnoj dokumentaciji o nabavci medicinske opreme iz Kine.

U Gradskoj upravi u Doboju u ovakvim nabavkama nisu vidjeli ništa sporno.

“Po meni bit će vremena kada će ljudi govoriti da li je trebalo nešto raditi ili ne. Volio bih da čujem stručnjaka koji će reći da li je nešto dobro urađeno ili nije u momentu kada imamo vanredno stanje, poremećeno tržište u svijetu, problem sa nabavkom opreme i sa svim ostalim”, rekao je Jerinić.

Prema posljednjim informacijama iz Odjeljenja za finansije Gradske uprave na posebnim računima za pomoć bolnici i dobojskom Domu zdravlja početkom juna je bilo još nešto više od 370.000 maraka.

Predizborni tenderi

Od početka pandemije i otvaranja posebnih računa za pomoć javnim zdravstvenim ustanovama vlast u Doboju je objavila više tendera i sklopila ugovore koji se uglavnom odnose na asfaltiranje gradskih ulica, seoskih puteva i slične radove, kakvi se u BiH intenziviraju u izbornim godinama.

U danu u kojem je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju Gradska uprava sklopila je oko četiri miliona maraka vrijedan posao “nabavke i montaže led rasvjete i sistema za nadzor i upravljanje javnom rasvjetom u Doboju”.

Ugovor je potpisan sa pet preduzeća. Među njima su i firme sa kojima lokalne i entitetske vlasti, javna preduzeća i ustanove u Republici Srpskoj često sklapaju ugovore za unosne poslove plaćene iz budžeta, poput “Prointer ITSS”.

“Odluka o proglašenju vanredne situacije na teritoriji Grada Doboja”, objavljena nekoliko dana kasnije, nije bila prepreka za sklapanje ugovora od 210.000 maraka za izradu glavnog projekta nove zgrade Gradske uprave, koja će se graditi na istom mjestu nakon rušenja sadašnjeg administrativnog sjedišta.

Zgrada Gradske uprave u Doboju gotovo je u cijelosti renovirana novcem Evropske unije poslije poplava u maju 2014. godine.

Dok se budu zidale i uređivale nove kancelarije planirano je da gradske službe budu smještene u poslovnim prostorima koji neće biti iznajmljeni nego kupljeni za što je predviđen dio višemilionskih kredita. Sredinom februara ove godine gradska vlast se zadužila za još 15 miliona maraka kod tri banke kojima će za deset godina sa kamatama vratiti oko 18 miliona.

Krajem marta, kada je pozvala građane i privrednike da doniraju novac za lokalne zdravstvene ustanove radi nabavke opreme u borbi protiv virusa korona, dobojska vlast je raspisala i tender za dostavljanje bankarskih ponuda za još jedan kredit od deset miliona maraka.