“BiH se ekonomski brže razvija od Hrvatske, a evo i zašto!”

Iako još uvijek nisu članice Evropske unije, zemlje zapadnog Balkana posljednjih se godina razvijaju brže od Hrvatske, a među njima je i BiH. To potvrđuju i podaci Evropske komisije i međunarodnih institucija koji pokazuju veće stope ekonomskog rasta u tim zemljama nego u Hrvatskoj.

Hrvatska je tako u 2017. godini, prema podacima HNB-a, ostvarila rast BDP-a od 3,1 posto, u 2018. od 2,7, a u 2019. godini od 2,9 posto, a ekonomije zemalja evropskog jugoistoka u pravilu su rasle po većim stopama.

Tako je, prema podacima Eurostata, srbijanska ekonomija u 2017. godini rasla po stopi od dva posto, a već godinu kasnije po stopi od 4,4 posto, da bi u prošloj godini ostvarila rast od 4,2 posto. Ekonomija Crne Gore u 2017. je ostvarila rast od 4,7 posto, a u 2018. godini od čak 5,1 posto (podaci za prošlu godinu još nisu dostupni).

Brže od Hrvatske proteklih se godina razvija i Bosna i Hercegovina. U 2017. godini bosanskohercegovačka ekonomija rasla je po stopi od 3,2 posto, u 2018. po stopi od 3,7 posto, a lani po stopi od 2,6 posto, što je tek za nijansu manji rast od onoga u Hrvatskoj, piše Index.

Razloga brže dinamike razvoja zemalja zapadnog Balkana ne nedostaje. Stručnjaci, za početak, u cijeloj priči ističu statistički faktor. Naime, sve te ekonomije znatno su manje razvijene od hrvatske pa se i svaki rast aktivnosti jače osjeti. Drugim riječima, izgradnja 10 kilometara autoceste u Hrvatskoj ili u BiH ne pridonosi jednako nacionalnoj ekonomiji jer je BiH znatno slabije razvijena od Hrvatske pa i gradnja novih 10 kilometara autoceste za njenu ekonomiju znači više nego što znači u Hrvatskoj.

Ipak, nije sve u statistici. Pojednostavljeno, zemlje zapadnog Balkana profilirale su se na međunarodnoj ekonomskoj sceni kao države koje jeftinom radnom snagom i poreznim olakšicama nastoje privući ulaganja. Neke od njih u tome su imale više, a neke manje uspjeha. Crna Gora je tako privukla velika strana ulaganja u svoj turistički sektor. Srbija se također okrenula privlačenju ulaganja, i to u proizvodnju.

Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da je BiH, s druge strane, u privlačenju ulaganja bila znatno manje uspješna od Srbije i Crne Gore, no nakon rata iz 1990-ih godina okrenula se obnovi velikih industrijskih konglomerata iz vremena socijalizma, poput zeničke Željezare ili (sada posrnulog) mostarskog Aluminija, što je potaklo industrijsku proizvodnju. Osim toga, BiH je posljednjih 20-ak godina puno uložila u razvoj turizma.

Osim privlačenja investicija, zemlje regije dosta su uložile i u gradnju saobraćajne infrastrukture, posebno autocesta. To je otprilike model koji je Hrvatska koristila početkom 2000-ih, posebno u vrijeme vlade Ivice Račana, kada je pokrenut program velike izgradnje autocesta. Nešto slično posljednjih godina radi i Srbija, a u znatno manjoj mjeri i BiH, u kojoj traje gradnja autoceste na paneuropskom koridoru 5c, koji povezuje Budimpeštu s Pločama, dok se u Republici Srpskoj, nakon gradnje autoceste od Banje Luke do Bosanske Gradiške, grade autoceste od prijestolnice tog entiteta prema Doboju i Prijedoru. Autocesta se gradi i u Crnoj Gori, a povezivat će Bar sa srbijanskom granicom i dalje prema Beogradu i Budimpešti.

No, dok je u Srbiji, kaže Novotny, glavni generator ekonomskoj rasta investicijska potrošnja, u BiH je to lična potrošnja. Plate u BiH ipak su, općenito gledano, veće od onih u Srbiji, a svoj doprinos jačanju lične potrošnje daje i velika dijaspora.

“BiH ima velik broj gastarbajtera širom Evrope i svijeta. Oni zapravo doznakama svojim porodicama u BiH pokreću domaću potražnju”, objašnjava Novotny za Index.