Nakon što je izdano upozorenje za putovanja u određene dijelove Hrvatske, počelo se govoriti o središtima partijanja na obali kao o mogućim izvorima novog širenja zaraze
Njemački mediji se i dalje bave koronavirusom u jugoistočnoj Evropi. I dok jedni pišu o kolonama na slovensko-austrijskoj granici, drugi se bave starim sukobima u regiji na koje je pandemija bacila novo svjetlo.
“U subotu je Austrija zbog rastućeg broja novih slučajeva zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj pooštrila kontrole. Sada nisu samo austrijski građani koji se vraćaju iz Hrvatske dužni pokazati negativni test ili otići na dva tjedna u karantenu nego se i svi oni koji su u tranzitu moraju prijaviti i ispuniti određeni formular”, piše Die Welt o razlozima velikih gužvi na autocestama.
Na kraju je stvar očito prijetila ugrožavanjem ljudi u kolonama, jer se čekalo i do 15 sati, pa je premijer savezne pokrajine Koruška Peter Kaiser osobno naložio propuštanje onih koji su u tranzitu.
“Najvažnija je dobrobit ljudi”, citira Die Welt koruškog premijera.
List citira i jednog njemačkog turistu koji se prije polaska kući iz Hrvatske informirao o stanju na cestama na internetu gdje nije pronašao nikakve informacije o uvođenju dodatnih kontrola. Unatoč tome je čekao od subote u 17:30 do nedjelje ujutro u 7:30.
“Atmosfera među onima koji su čekali na granici je dijelom bila i agresivna”, kaže on.
Korona i Balkan
O agresijama jedne druge vrste, govori jedan članak minhenskog lista Süddeutsche Zeitung (SZ). U njemu se piše o predrasudama koje žitelji središnje i zapadne Evrope gaje o stanovnicima “tog, pomalo mističnog područja zvanog Balkan”, povezuju s aktualnom problematikom pandemije koronavirusom.
Nakon što je izdano upozorenje za putovanja u određene dijelove Hrvatske, počelo se govoriti o središtima partijanja na obali kao o mogućim izvorima novog širenja zaraze.
“Neobuzdana potreba za slavljenjem i Balkan, to su dva pojma koji idu zajedno”, piše ovaj list.
Počelo se govoriti i o “problematičnim tipovima ponašanja”.
“Ljudi tamo dolje se, kako je poznato, rado ljube prilikom susreta, rado slave u povećim grupama. Slično se govori kada je u pitanju Italija ili Španija.(…) Lako je u nekontroliranom ponašanju žitelja Balkana pronaći razlog zbog kojeg se koronavirus širi. To su društva koja pravila općenito, a posebice pravila o koroni ne uzimaju toliko ozbiljno koliko bi trebali”, navodi SZ.
Osloboditi se vladavine najgorih
U nastavku članka SZ ukidanje strogih mjera borbe protiv koronavirusa u junu povezuje s parlamentarnim izborima u Srbiji i Hrvatskoj, ali i početkom turističke sezone. U nastavku se spominju i neredi nakon izbora u Srbiji upereni protiv predsjednika Aleksandra Vučića (kojeg se u više navrata pogrešno naziva premijerom) koji su, kako se navodi, ponovno probudili tezu o Balkanu kao “bačvi baruta”.
Članak se nakon toga bavi nezadovoljstvom, ne samo političarima na Balkanu nego i u Bruxellesu.
“EU je izigrala svoje principe”, citira članak hrvatsku spisateljicu Slavenku Drakulić, a ova tvrdnja se potkrepljuje navodom kako su Italiji u korona-krizi “na kraju pomogli neprijatelji demokracije Kina i Rusija”.
Nakon povijesnog pregleda toga što je sve Evropa učinila krivo u regiji jugoistočne Evrope, u članku se, citirajući jedan znanstveni rad, primjećuje kako bi se narod trebao “osloboditi zaraze vladavine najgorih” i zaključuje: “Protesti u regiji su korak u tom smjeru”.
dw.com