Redakcija
Bora Drljača je pjevač narodne pjesme. Ovaj kršni i samouvjereni Krajišnik, bogatog vokala okićenog neobičnim trilerima za karakteristične kompozicije koje je izvodio. On je čisti narodnjak i folker koji je svoju poluvijekovnu karijeru ispunio sa preko 400 pjesama utisnutih na više od 50 nosača zvuka. Našla su se tu i izvorna i komponovana muzika. Njegova robusna pojava i dubok glas uvijek je prekrivao osmijeh i srdačnost. Jednostavnog narodskog ponašanja sa neizbježnim šeretskim gegovima. Bio je omiljen među kolegama i običnim narodom.
Siroče bez majke
Borisav Bora Drljača rođen je u Bosanskoj Krupi 1941. godine. Dijete koje po rođenju nakon dvije godine ostao siroče bez majke Stoje koja je ubijena u ratnom vihoru. Otac Branko radio je više poslova, a bavio se i muzikom. Bora je po završetku osnovnog obrazovanja preselio u Bačku Topolu gdje je završio poljoprivrednu školu. Netom prelazi u Beograd gdje se učlanjuje u KUD Branko Radičević i „Španac“. Svjestan svog talenta odlučuje da se nakon kafanskog pjevanja prijavi na audiciju Radio Beograda. Prošao je glatko.
Već 1967. godine snima prvu singl ploču za Diskos iz Aranđelovca naslovljenog „Sinoć dođe draga“ sa još tri numere. Godinu kasnije na RTB snima dvije singlice „Šta ću jadan“, „Fehro, bona, Fehira“, „Fatima“, „Tri jarana“, „Vatra stara dogorjeva“, „Hajrudine mili sine“… Tih 70-tih on već stiče veliku popularnost te se oglašava i na Ilidžanskom festivalu 1969. godine sa pjesmom „Usamljen lutam“. Uporedo snima tri singl ploče.
Pojavljuje se na dva festivala ’70. godine beogradskom „Saboru“ „Pozdravljam te“ i Ilidžanskom „Ljubav je radost najveća“. Za Jugoton izdaje dvije singlice godinu kasnije opet na Saboru i na Ilidži „Sve za ljubav ja sam dao“. Nizali su se njegovi festivalski nastupi, snimanje ploča, zbrajanje hitova poput pjesama „Sarajevo, divno mjesto“, „Krajišnici gdje ćemo na prelo“, „Alal’ vera majstore“, „Krajino, Krajino“, „Krajišnik sam ja“, „Prijo moja kako ćemo“, „Banja Luko pozdravi Krajinu“, „Kume izgore ti kesa“, „Otišla je Danijela“, „Stari vuk“, „Plači mala, plači“, „Nema raja bez rodnoga kraja“…
Veliki broj Borinih rado slušanih pjesama iz bogatog muzičkog opusa! A njegov život van scene prepun nedaća. Sa suprugom Verom dobio je dva sina, izveli ih na pravi i zavidan put. No, supruga je izvršila samoubistvo što je itekako poljuljalo njega i njegovu porodicu. Tuga je duže vremena vladala njim a onda su ga sustizali i zdravstveni problemi. Operativnim putem odstranili su mu bubreg, potom debelo crijevo, nakon čega su uslijedili propratni i teški momenti zračenje, trombovi oko srca sve do mozga. A on bi poslije svakog izlaska iz bolnice oglašavao se putem medija da se ne da.
Životno djelo
A glas ga je služio sve do samog kraja. Nije se žalio, uvijek bi kazao da je dobro i da jedva čeka da stane pred publiku, kao što je to činio godinama, Svojom pjesmom obišao kuglu zemaljsku, nebrojenih nastupa na velikim i malim scenama. Osvajao brojna priznanja i nagrade a najčešće za interpretaciju. Bila mu je draga i nagrada za životno djelo. Bora je tumačio priče iz života, pjevao život naroda za narod koji ga je u velikom broju ispratio na njegov posljednji put do Novog Bežanijskog groblja u oktobru 2020 gdje počiva pored njegove supruge Vere.
Nepodoban u Bosni
Bora je u ratnom periodu 90-tih napravio pauzu u karijeri. U Bosni i Hrvatskoj bio nepodoban jer je pjevao navodno nacionalističke pjesme, a su Srbiji se nije emitovao jer je Bosanac koji je najčešće pjevao o svom rodnom kraju.
Nacionalističke pjesme
I u bivšoj Jugoslaviji je prebacivao svašta preko glave. Tako je stigla lažna dojava da je u Minhenu 1986. godine u restoranu „Evropa“ pjevao nacionalističke pjesme, a svi prisutni koji su propratili njegov nastup. Kažu da je na zahtjev gosta pjevao „Zlatibore, širi grane“.
Popović mu pomogao
Od bolesti se otimao. Po izlasku sa liječenja dolazio čak i na TV snimanje. Tako je na Grandu u trenu se uz pomoć Saše Popovića održao na nogama a da niko nije primjetio.
Piše: J. DURIĆ
GIPHY App Key not set. Please check settings