Hrvatski BDP dvocifreno pao i u trećem kvartalu

Premda se hrvatska ekonomija blago oporavila od rekordnog pada u drugom tromjesečju, zahvaljujući pokretanju aktivnosti nakon ‘lockdowna’, analitičari procjenjuju da je i u trećem kvartalu palo po dvocifrenoj stopi na godišnjem nivou..

Državni zavod za statistiku (DZS) krajem iduće sedmice objavit će prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za treće tromjesečje, a sedam analitičara koji su sudjelovali u anketi Hine u prosjeku očekuje pad BDP-a za 10,4 posto na godišnjem nivou. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 9,5 do 11 posto.

Bit će to drugo tromjesečje zaredom kako hrvatska ekonomija pada, što znači da je uronila u recesiju, no pad će biti blaži u odnosu na rekordnih 15,1 posto u prethodnom kvartalu.

Pad je prvenstveno posljedica slabljenja lične potrošnje. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u trećem kvartalu pao za 7,6 posto u odnosu na isti lanjski period.

Premda je ljetna turistička sezona bila nešto bolja nego što se očekivalo na početku korona krize, pad turističkog prometa bio je oštar. Prema podacima DZS-a, u prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima boravilo je 6,6 miliona turista, što je za oko 63 posto manje nego u istom lanjskom periodu, dok je broj noćenja pao za 54 posto, na 39,7 miliona.

Negativno je uticao i pad industrijske proizvodnje za 1,3 posto na godišnjem nivou.

Prema podacima DZS-a, vrijednost robnog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je oko 80 milijardi kuna, što je za 4,8 posto manje u odnosu na isti lanjski period, dok je uvoz pao za 10,1 posto, na otprilike 126 milijardi kuna.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Zbog drugog vala širenja korona virusa u Hrvatskoj i Evropi, očekuje se pad ekonomije i u četvrtom tromjesečju te daljnji pad izvoza i uvoza, s obzirom na nove restriktivne mjere u većini evropskih zemalja, ali i recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima. Prema podacima Eurostata, u trećem tromjesečju BDP Europske unije pao za 4,3 posto na godišnjem nivou, pri čemu je talijanska ekonomija usporila za 4,7, a njemačka za 4,2 posto.

Zbog svega toga, u cijeloj ovoj godini očekuje se rekordan pad hrvatske ekonomije. Prema anketi Hine, pad bi u cijeloj 2020. mogao iznositi 9,2 posto.

Procjene pada su ponešto smanjene, s obzirom da su analitičari prije tri mjeseca u prosjeku očekivali pad od 10,5 posto. Premda ublažen, pad bi mogao bi biti veći nego tokom finansijske krize 2009. godine, kada je BDP potonuo za rekordnih 7,4 posto. I sama Vlada očekuje veći pad nego 2009., pa tako procjenjuje da će BDP pasti za posto. Hrvatska narodna banka također očekuje pad od oko osam posto, dok Evropska komisija procjenjuje da će ove godine hrvatska ekonomija skliznuti za 9,6 posto.

Dok će pad BDP-a u ovoj godini vjerovatno biti dublji nego tokom globalne finansijske krize, očekuje se da će ova recesija trajati kraće. Tadašnja recesija protegnula se na šest godina, dok se ovoga puta rast ekonomije očekuje već iduće godine.