Zašto je retorika o otcjepljenju entiteta u BiH i protivustavna?

Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) na zasjedanju putem video linka 1. i 2. prosinca 2020. godini o stanju u pogledu provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, usvojili su zaključak u kojem su još jednom ponovili da entiteti nemaju pravo na odcjepljenje od BiH i da pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH.

Ustav Bosne i Hercegovine predstavlja Aneks 4 međunarodnog multilateralnog ugovora poznatog pod nazivom Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, potpisanog u američkom gradiću Dayton (Dejton), u američkoj saveznoj državi Ohio (Ohajo).

Upravni odbor PIC-a je na tom zasjedanju pozdravio 25 godina trajnog mira u BiH, te je pozvao sve strane da nastave zajednički raditi kako bi osigurali održivu i prosperitetnu budućnost.

Rusija protiv zaključaka o nemogućnosti otcjepljenja entiteta BiH

Rusija, koja je jedna od članica Vijeća za provedbu mira, odbacila je zaključak komunikea u kome se navodi da entiteti nemaju pravo na odcjepljenje iz Bosne i Hercegovine. Također je pozvala na zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).

“Polazimo od potrebe da se što prije ukine vanjski protektorat nespojiv sa suverenitetom BiH, koji predstavlja Ured visokog predstavnika i koji ne samo ne doprinosi procesima stabilizacije u zemlji, već često postaje i izvor lokalnih problema”, priopćeno je 2. prosinca iz Ambasade Rusije u BiH.

Isti dan stigla je reakcija iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH odbacujući mogućnost odcjepljenja entiteta u BiH.

“Svaka radnja preduzeta s ciljem razgradnje Bosne i Hercegovine predstavljala bi kršenje Dejtonskog sporazuma. Postojanje bilo kojeg od dva entiteta u potpunosti je ovisno o postojanju BiH”, precizirano je reakciji Ambasade SAD-a u BiH.

Dejtonski mirovini sporazum ne previđa mogućnost secesije bilo kojeg dijela BiH, pa tako i entiteta Republika Srpska, kaže Kasim Trnka, profesor ustavnog prava iz Sarajeva, odgovarajući na pitanje – Zašto je retorika o odcjepljenja entiteta u BiH i protivustavna?

“Ovdje se postavlja pitanje, ako je samo retorika i ako se ne poduzimaju neke konkretne radnje u tom pogledu, onda, teško je govoriti o izricanju sankcija. Sigurno u političkim razgovorima se mora voditi računa o tome da se time pokazuje jedna konzistentna politika koja u stvari želi, naravno govorim o Republici Srpskoj, da na taj način reklamira ostvarivanje svojih ratnih ciljeva, jer znamo da je čitavo vrijeme u stvari koncept Republike Srpske bio da se prisajedini sa Srbijom, dakle, ni do danas nisu napustili taj koncept”, navodi Trnka.

On je dodao kako je odbijanje zaključka o nemogućnosti odcjepljenja entiteta u BiH od strane Rusije dobro poznati stav, koji je koordiniran sa stavovima vlasti u Beogradu.

“Na taj način oni u svakom pogledu podržavaju Republiku Srpsku, u stvari, odgovara im na naki način da se stvara odnos destabiliziranja u BiH, jer destabilizovani odnosi u regionu pružaju šansu Ruskoj Federaciji da se infiltrira na ovo područje i da pokuša ostvariti neke svoje strategijske interese”, dodaje Trnka.

Za Dodika PIC nelegalno tijelo

Nakon još jednog završenog zasjedanja PIC-a i predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik je prokomentirao zaključke tog tijela, ističući kako se ne obazire na njihove stavove.

“Dakle, stalno nam govore ti isti, samo sada namjerno izbacuju, da je sastavni dio Ustava BiH Konvencija o ljudskim pravima i slobodama i da je u tom pogledu to sastavni dio Ustava. U toj konvenciji piše da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje, a ne nacionalne manjine”, rekao je Milorad Dodik u četvrtak, 3. prosinca u Banjaluci.

Za njega, kako je izjavio, “PIC je nelegalno tijelo koje nema nadležnosti da nekom nešto naređuje”, ponovivši da se zalaže za odlazak visokog predstavnika u BiH.

Oprečni stavovi Rusije i PIC-a

Ranija iskustva su pokazala kako se Rusija uglavnom ne slaže sa odlukama Vijeća za provođenje mira u BiH.

Protiv su bili i po pitanju referenduma o “Danu Republike Srpske 9. siječnju”, kojeg je ranije Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

U Republici Srpskoj 25. rujna 2016. godine održan je referendum na kojem su se građani izjašnjavali o pitanju – “Da li podržavate da se 9. siječanj obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?”. Sa “Da” na referendumsko pitanje odgovorilo je 99,79 posto glasača, a ukupna izlaznost bila je između 56 i 60 posto.

Rusija je bila i protiv mišljenja PIC-a na Odluke o referendumu o Sudu i Tužiteljstvu BiH i o ovlaštenjima visokog predstavnika, koje su usvojene u Narodnoj skupštini RS u srpnju 2015. godine, ali su dvije godine kasnije suspendirane u entitetskom parlamentu.

Za Rusiju nisu bili sporni ni zaključci Narodne skupštine Republike Srpske iz studenog 2019. godine u kojima se najavljuje odcjepljenje RS i donošenje novog Ustava, koji su usvojeni nakon razmatranja “Informacije o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture Bosne i Hercegovine i utjecaju na položaj i prava tog bosanskohercegovačkog entiteta”.

Zastupnici Skupštine Republike Srpske usvojili su 17. veljače 2020. godine na izvanrednoj sjednici u Banjaluci Informaciju u vezi “Antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH” i zaključke, među kojima je obustava rada predstavnika RS u organima BiH do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu.

Profesor Trnka dodaje kako sve navedene odluke institucija Republike Srpske nemaju pravnu snagu.

“Te odluke nemaju pravnu snagu jer je to to van svake sumnje protivno Dejtonskom ustavnom sporazumu. Potpuno je bio precizan Ustavni sud BiH kada je ocijenio da se radi o neustavnom potezu i da ne može proizvesti nikakve pravne posljedice. Sva ta retorika se nastavlja samo u nekom političkom rakursu, a ne vidimo neke praktične mjere da se preduzimaju”, naglašava Trnka.

Ustavni diskontinuitet BiH

Profesor Trnka se u svojim stručnim radovima bavio pitanjem kako je u Bosni i Hercegovini došlo do ustavnog diskontinuiteta.

Ustavni kontinuitet postoji kada se novi ustav mijenja po proceduri koji je predvidio prethodni ustav. To postoji i u BiH, no on dodaje kako se u Republici Srpskoj to često zlupotrebljava.

U Republici Srpskoj često navode da je dejtonska BiH nova BiH, što nije tačno. Tu dolazi do nerazumijevanja ustavne teorije, dodaje on.

“U prvom članu Ustava BiH stoji rečenica da je Republika Bosna i Hercegovina koja će se u budućnosti zvati Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje kao država u međunarodnom pravu i u svojim postojećim granicama i tako dalje…”, objašnjava Trnka.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nedavno je izjavio u intervju za RSE kako je sa istim Ustavom kakav je danas na snazi u Bosni i Hercegovini urađeno mnogo, ali vrijeme je da se on mijenja, ako ništa bar u dijelu u kojem vrijeđa i diskriminiše ljude.

Opstrukcije političara iz RS-a su, smatra on, razlog zbog koga još nema gašenja OHR-a.

Inzko je i najavio kako će nova američka administracija, predvođena izabranim predsjednikom Joeom Bidenom, osnovati tim koji će raditi na Bosni i Hercegovini, zajedno sa Evropom i Njemačkom.

“Vi znate da se ovdje već 25 godina vrši veoma gruba diskriminacija deset posto stanovništva, a to je stanovništvo koje se rodilo na pogrešnoj strani – recimo, svi Srbi iz Sarajeva, Bošnjaci iz Srebrenice, Banjaluke i Hrvati iz Republike Srpske, ne mogu se kandidovati, pa i da su Ajnštajni, pa i da imaju deset Nobelovih nagrada, oni se ne mogu kandidovati”, naveo je Inzko.

Sa ocjenama viskog predstavnika slaže se i profesor Trnka, navodeći kako na ustavnim promjenama treba raditi korak po korak.

“Orijentir u kojem pravcu treba raditi ustavne promjene zapravo su dati u Mišljenju Europske komisije, presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH”, dodaje Trnka.

“Treba se podsjetiti da se u Mišljenju Europske komisije insistira da se mora mijenjati ustavni okvir, jer sada kada se daju posebne privremene pozicije konstitutivnim narodima, to nije u skladu sa europskim pravnim stečevinama i insistira se da se provede presuda Sejdić i Finci i da se ta dva pojma, na neki način, uskladi građanski i nacionalni pojam”, zaključuje Trnka.

Uloga Vijeća za provedbu mira u BiH

Vijeće za provedbu mira (PIC) je međunarodno tijelo zaduženo za sprovođenje Dejtonskog sporazuma, a uspostavljen je 1995. godine, mjesec dana po potpisivanju tog sporazuma.

Vijeće, preko OHR-a nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma i OHR-u daje političke smjernice. Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo EU, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Za ukidanje OHR-a je 2008. godine postavljeno 5+2 uslova i cilja među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko Distrikt BiH, fiskalna održivost BiH, te zaživljavanje vladavine prava.

Ona podrazumijeva usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.