Aida Kamišalić Latifić iz Maribora: Najveći doprinos dijaspore domovini je u prijenosu znanja i iskustva

Aida Kamišalić Latifić je docentica i istraživačica na Univerzitetu u Mariboru gdje je doktorirala računarske nauke 2014. godine. Njezina istraživačka interesovanja se fokusiraju na tehnologije baza podataka, blockchain tehnologije, analitiku podataka i medicinsku informatiku. Napisala je brojne naučne radove objavljene u renomiranim časopisima sa fokusom na oblast računarstva i prijavu patenta u oblasti blockchain tehnologije. Bila je uključena i vodi međunarodne projekte te je 2019. godine dobila nagradu fakulteta za izuzetan istraživački rad. U januaru 2020. godine dobila je prestižnu titulu inženjerke godine 2019. u Sloveniji. Ova uspješna Bosanka tako se našla rame uz rame s mnogim uspješnim Slovencima.

– Ove godine se bira treća generacija inženjerki koja će biti predstavljena javnosti, a inženjerka godine će biti proglašena početkom 2021. Veoma sam ponosna na tu titulu. Moram priznati kako nisam očekivala da ću baš ja biti izabrana između 10 nominovanih inženjerki. U meni su prepoznali osobu koja može biti najveći uzor djevojkama u njihovoj odluci da se posvete tehničkim studijima i inženjerskom pozivu. Tom titulom sam dobila platformu preko koje, svojim primjerom, mogu pokazati mladima da su rad, upornost i stečeno znanje put do uspjeha. Na taj način pokušavam mladima prenijeti poruku da ponekad u životu ne ide sve kako planiramo i da je potrebno savladati mnogo prepreka, vjerovati u sebe i imati jasno postavljene ciljeve i stremiti ka njima, kaže Aida.

Kamišalić Latifić je veliki dio svoga istraživačkog rada posvetila blockchain tehnologiji. Pojam koji je u BiH još uvijek mnogima nepoznanica. Iako ne postoje naznake značajnije primjene ove tehnologije u privatnom ili javnom sektoru BiH, pojavljuju se određena interesovanja u akademskim krugovima.

– Nažalost, ne znam dosta o primjeni blockchain tehnologije u BiH. Imamo jedan bilateralni projekat na temu blockchain tehnologije sa Elektrotehničkim fakultetom Univerziteta u Sarajevu. Zato znam da postoje aktivnosti u smislu istraživačkog rada, ali ne znam koliko se zapravo razmišlja o uvođenju tehnologije u javnom ili privatnom sektoru. U Sloveniji postoji veliki broj projekata koji imaju temelje u blockchain tehnologiji. Radi se o primjeni u raznim domenama, npr. novi poslovni modeli u trgovini energijom, upravljanje digitalnih certifikata, povezivanje lanaca opskrbe itd. Naša istraživačka grupa je bila prepoznata i od strane EU blockchain opservatorija i foruma Evropske komisije, koji nas je, u svom zadnjem izvještaju, uvrstio kao najznačajniju akademsku inicijativu u Sloveniji na području blockchain tehnologije.  Evropski patent, koji imamo prijavljen na temu blockchain tehnologije, ove godine je bio nagrađen zlatnom i brončanom medaljom na dva sajma inovacija. Zlatnu medalju smo dobili na međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2020 u Zagrebu, a brončanu na sajmu inovacija i poduzetništva Sarajevo 2020.  Vjerujem da je ključ u povezivanju i prenosu znanja. Tako bi najviše mogli doprinijeti i razvoju upotrebe blockchain tehnologije u BiH, pojašnjava uspješna Bosanka.

Tehnologija je jedan od glavnih oružja u borbi protiv aktuelne pandemije, omogućavajući mnogima da obavljaju redovne aktivnosti uprkos nepovoljnoj situaciji. Blockchain tehnologija igra veliku ulogu u ublažavanju posljedica koronavirusa kroz primjene u medicini te olakšavanju razmjene pouzdanih informacija među naučnicima, ali i prema javnosti.

– Blockchain tehnologija se već neko vrijeme spominje kao jedna od ključnih i inovativnih tehnologija koje mogu imati važnu ulogu u zdravstvenom sektoru, jer omogućava dijeljen pristup i kontrolu nad podacima – omogućava nam takozvani patient-centric pristup, koji u središte postavlja pojedinca (pacijenta) i ne instituciju. Blockchain tehnologija je ključna za uspostavljanje transparentnosti djelovanja i omogućava cjelovitost podataka. Tako, i u borbi protiv koronavirusa, omogućava, na primjer, praćenje izbijanja bolesti i poboljšano upravljanje podacima o kliničkim ispitivanjima, tako da smanjuje kašnjenja u regulatornim odobrenjima i uspostavlja neposrednu komunikaciju među akterima. Ta neposredna komunikacija i uspostavljen sistem za sigurnu saradnju, te praćenje i traženje medicinskih lanaca opskrbe je također bitan aspekt, pogotovo u trenucima kada imamo proglašenu epidemiju. Potreba po transparentnosti djelovanja je sve veća, na primjer praćenje donacija, krizno upravljanje itd. Znamo da se od trenutka kada je počela epidemija intenzivno povećavalo širenje dezinformacija. Platforme koje su trenutno u upotrebi ne omogućavaju potvrdu autentičnosti podataka, što može dovesti do panike u javnosti i iracionalnog ponašanja. Zato se pojavljuje potreba za razvojem sistema, koji bi temeljio na blockchain tehnologiji, a osigurao bi da su informacije, koje dolaze do javnosti, pouzdane, govori Aida za portal Diaspora Invest.

Iako mnogi ističu značaj doznaka bh. dijaspore koje neosporno daju veliki doprinos ekonomiji Bosne i Hercegovine, veće bogatsvo leži u prijenosu znanja stručnjaka iz dijaspore poput Aide u našu domovinu. Jedna od istaknutijih prilika za prenos znanja iz dijaspore je i konferencija „Reconnect“ koja se svake godine održava u organizaciji USAID projekta „Diaspora Invest“ i udruženja Restart.

– Vjerujem da naš najveći doprinos BiH može biti u prenosu znanja i iskustva kako na stručnom području djelovanja tako i u prenosu ideja i dobrih praksi iz država u kojima smo aktivni. Povezivanje je ključno. Prije sam navela da imamo bilateralnu saradnju sa FE UNSA. To je jedan od mogućih vidova suradnje. Drugi je, naravno, da se mladi kadrovi, pod našim mentorstvom, odlučuju nastaviti obrazovanje na postdiplomskom studiju, što nam daje dodatne mogućnosti prenosa znanja. Najveći potencijal imamo u savjetovanju firmi, raznih organizacija i javnih institucija. To je jedno od naših osnovnih poslanstava u Sloveniji –  prenos znanja u praksu, u gospodarstvo. Činjenica je da akademske institucije sebi mogu priuštiti istraživački rad, za koje većina poduzeća nema resursa. Zato je ključ do uspjeha u povezivanju sa akademskim/istraživačkim grupama, koje mogu tražiti rješenja na zahtjevne izazove iz prakse. Jedino na taj način možemo zajednički poduprijeti i omogućiti procese digitalne transformacije društva, ističe Kamišalić Latifić.

Problem niske zastupljenosti žena u STEM sektoru je prisutan čak i u najrazvijenim zemljama svijeta. Obzirom da je Slovenija ispred BiH u suočavanju sa ovim problemom Aida je za naš portal govorila o praksama koje su se pokazale najboljom motivacijom za angažman žena u STEM sektoru koje bi eventualno mogli primijeniti u BiH.

– Statistika kaže kako se na STEM studije u Evropi upisuje četvrtina djevojaka, dok je u Sloveniji ta statistika čak i nešto bolja, jer smo zastupljene negdje u trećini. U Sloveniji ima više inicijativa koje se intenzivno bave pitanjem prisutnosti žena u inženjerskim vodama. Iz godine u godinu se pokazuje da na tržište rada uspijemo dovesti premali broj inženjera. Ne možemo reći da imamo premali broj upisanih studenata na naše fakultete, dapače, važimo za jedan od najvećih fakulteta po broju upisanih studenata, ali i dalje imamo mali procent djevojaka koje se odlučuju za STEM pozive. Znači, možemo govoriti o neiskorištenom potencijalu među ženskom populacijom. Istraživanja pokazuju da se djevojke ne odlučuju za studij tehnike, jer nemaju uzora u svojoj neposrednoj okolini i u društvu. Zato su se pojavile brojne inicijative, koje pomažu upravo u tome da mladim djevojkama ukažu na uzore i predstave inženjerke koje su izuzetno uspješne u svom poslu. Tako je nastala i inicijativa „Inženjerka godine“, koja ima cilj da svake godine javno predstavi 10 inženjerki, koje pokrivaju razna inženjerska područja, iznese njihove priče i na taj način približi mladim djevojkama različite inženjerske pozive, naglašava Aida Kamišalić Latifić za kraj intervjua.

Piše: Diaspora Invest