Redakcija
[{“img”:”/img/vijesti/2021/01/migranti_mektic.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2021/01/migranti_mektic.jpg”,”caption”:””,”bg”:”3c3639″},{“img”:”/img/vijesti/2021/01/61691530-dragan-mektic.jpg”,”full”:”/img/vijesti/2021/01/61691530-dragan-mektic.jpg”,”caption”:””,”bg”:”c4a89c”}]
Većina migranata tokom tranzita ka krajnjim destinacijama u Evropskoj uniji (EU) zatraži azil u zemljama u kojima se zateknu jer im ta praksa omogućava stjecanje prava na slobodu kretanja u određenom vremenskom periodu. U Bosni i Hercegovini je tako, primjera radi, u 2019. godini namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo 27.769 osoba. U istoj godini je u Srbiji, preko čije teritorije dolazi ogromna većina migranata koji završe u našoj zemlji, 12.937 osoba izrazilo namjeru da zatraži azil.
Razlika od oko 15.000 migranata je, čini se, “pala sa neba” na teritorij BiH. Teško je ne primijetiti i nesrazmjer između broja migranata koje su evidentirale institucije Srbije i procjena UNHCR-a, prema kojima je kroz tu državu u 2019. godini prošlo nešto više od 30.000 migranata, pa je teško oteti se dojmu da naše istočne komšije ne evidentiraju migrante u skladu sa međunarodnim propisima i domaćim zakonima.
– BiH je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja odmah registrira migrante po ulasku u državu, a to se ne dešava ni u Srbiji, Albaniji ili Sjevernoj Makedoniji – potvrdio je tu “sumnju” prije nekoliko dana šef Misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH Peter Van der Auweraert.
Ako susjedne države ne registriraju migrante, one na taj način, smatra bivši ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, krše svoje zakone, ali i međunarodne sporazume.
– Mnoge zemlje u našem okruženju su odustale od poštivanja određenih međunarodnih sporazuma, a čak i bilateralnih sporazuma između BiH i pojedinih država, upravo zbog toga da bi zakočili readmisije migranata – izjavio je Mektić za Faktor.
Mektić kao vrlo realnu ističe mogućnost da pojedine susjedne države vrše registraciju migranata, ali da, kako je kazao, kriju te podatke.
– U slučaju eventualne readmisije, ne samo sada nego i u budućnosti, ako, primjera radi, Njemačka najavi da će vratiti 10,15 ili 100 hiljada migranata nazad, i ako oni raspolažu podatkom da su oni registrirani u Srbiji ili BiH, onda tu postoji readmisiona obaveza tih zemalja – pojasnio je Mektić govoreći o motivima mogućeg skrivanja podataka o migrantima.
Mektić dodatno pojašnjava da bi migrante koji su registrirani u BiH, a nisu registrirani u nekoj od susjednih država kroz koje su prošli, države članice EU-a mogu vratiti upravo u našu zemlju.
Zbog ovakvog odnosa susjeda prema međunarodnim i bilateralnim sporazumima, ali i opstrukcija njima bliskih političkih struktura u BiH koje ne dozvoljavaju efikasnu zaštitu istočne granice naše zemlje, BiH je postala svojevrsni migrantski bazen u kojem se akumuliraju oni koji preko teritorija naše zemlje nastoje doći do EU-a.
loading…
GIPHY App Key not set. Please check settings