Zašto se u BiH komplicira podrška zaduženim u švicarskim francima?

Ivana i Anto Bilić iz Fojnice, gradića u srednjoj Bosni 2008. godine podigli su kredit za stan u iznosu od 70.000 KM (35.000 eura) u tadašnjoj Hypo Alpe Adira banci, na rok otplate od 15 godina.

Riječ je o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Naglim oscilacijama te valute 2011. godine, njihova rata kredita su udvostručila.

Nastavili su plaćati kredit u tom iznosu sve dok im banka prije četiri godine nije ponudila novi ugovor kojim je Ivani i Anti smanjena ukupna obaveza otplate kredita.

“Zadovoljni smo ovi rješenjem, jer poznavajući banke i iskustva mnogih, prihvatili smo njihove uvjete kako bismo što prije zatvorili ovaj kredit. Bilo je jako teško jedno vrijeme financijski plaćati udvostručenu ratu kredita, ali smo to izdržali”, navela je Ivana.

U Bosni i Hercegovini, u oba entiteta, u proteklih 15 godina kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima podiglo je 11.000 građana.

Te kredite je davala Hypo Alpe Adria banka, koja je otišla u stečaj 2015. godine, a 2016. godine kupili su je Europska banke za obnovu i razvoj i američki fond Advent international, čime je preimenovana u Addiko banku.

Godine 2011. i 2015. dogodile su sve dvije jače oscilacije švicarskog franka, što su osjetili i korisnici ovih kredita, jer su njihove glavnice gotovo pa udvostručene. Mnogi od njih nisu više bili u sposobnosti da vraćaju te kredite.

U Parlamentu Federacije BiH (FBiH) Prijedlog zakona o konverziji kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima nalazi se u proceduri još od 2015. godine.

Zakon o konverziji se vraća na početak

Zastupnički dom Parlamenta FBiH u utorak 19. siječnja 2021. godine odbio je taj prijedlog zakona, vrativši ga ponovo na početak, što ostavlja mogućnost da se donese potpuno novi tekst zakona koji bi uredio ovo područje.

Zakon o konverziji kredita u švicarskim francima 2016. godine odbijen je i u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS).

Taj zakon je predviđao konverziju kredita u konvertibilne marke, određivanje i obračunavanje plana otplate kredita s fiksnom kamatnom stopom od pet posto na ukupan iznos kredita.

Nakon što je zakon odbijen, tadašnji entitetski predsjednik Milorad Dodik i predstavnici Europske Banke za obnovu i razvoj i Hypo Alpe Adria banka sklopili su dogovor o konverziji kredita.

Dogovor je podrazumijevao konverziju u lokalnu valutu po trenutnom tečaju, fiksnu kamatnu stopu od 5,99 posto, otpis 30 posto od kompletnog iznosa, a za 25 posto najugroženijih klijenata otpis do 50 posto.

Sanela Pašić, direktorica Addiko banke kazala je tokom rasprave na Parlamentu FBiH kako je ta banka ponudila svim korisnicima kredita nove ugovore s dobrovoljnom konverzijom.

“Svakom korisniku se reklo, oprostit ćemo ti trećinu, polovicu ili dvije trećine duga, a ono što ostane, biraj da li ćeš odmah vratiti ili nam reci koliko možeš vraćati. Neki su rekli da žele odmah, a neki su se odlučili vraćati u idućih 20 godina, što smo pustili uz neku povoljnu kamatnu stopu”, kazala je Pašić.

Epilog te konverzije bio je da je od 11.000 korisnika kredita u švicarskim francima, ostalo svega 162 neriješena slučaja.

U nekim slučajevima banke napravile grešku

S ovom konstatacijom se ne slaže predsjednik Udruženja korisnika kredita “Švicarac” Kemal Duraković.

“To je laž koju smo iz te banke više puta čuli. Imaju moć, novac i manipuliraju javnošću. Svi korisnici tog kredita su opljačkani, neki su uspjeli vratiti svoj novac sudskim putem”, kazao je Duraković.

Pašić je dodala kako je Vrhovni sud FBiH donio presudu kako su krediti u švicarskim francima bili zakoniti, te da u tom slučaju banka nije griješila. Dodala je kako imaju više od 300 presuda koje su donijeli sudovi u BiH u korist banke.

U jednom manjem procentu kredita utvrđeno je kako je banka napravila grešku u obračunu kamatne stope. U tim slučajevima su građani dobivali presude u svoju korist, a banka je tu razliku isplatila.

Dalje kompliciranje za zadužene u BiH

Bosna i Hercegovina najduže rješava ovaj problem u odnosu na susjedne zemlje kaže Hasan Muratović, nezavisni zastupnik u Parlamentu FBiH i predlagatelj zakona o konverziji kredita u švicarskim francima, odgovarajući na pitanje – Zašto se komplicira proces podrške zaduženima u švicarskim francima u BiH?

“Ovaj zakon je već duže vrijeme u parlamentarnoj proceduri. Pozitivan efekat je to da je od preko 6.000 korisnika u Federaciji praktično ostalo neriješeno još samo 162 kredita. Ovaj zakon će pretrpjeti dosta izmjena, jer praktično samom procedurom tog zakona banka je riješila dosta slučajeva. Ja ću vidjeti da taj zakon bude još sažetiji, a cilj nam je da riješimo i ova 162 preostala najteža slučaja”, kazao je Muratović.

Predsjednik Udruženja korisnika kredita “Švicarac” Kemal Duraković smatra da se nikada u BiH neće donijeti taj zakon, a namjera zastupnika je da se samo kupuje vrijeme.

“Oni koji su na vlasti, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) se igraju s građanima BiH. To je njihova igra. Nikada neće taj zakon ugledati svjetlo dana. Navikli smo na te njihove igre i ništa nas ne iznenađuje”, kazao je Duraković.

Prema njegovim riječima, mnogim građanima koji su digli taj kredit oduzeti su stanovi.

“Mnogi građani koji su zatvorili kredite su opljačkani, na desetine hiljada maraka, i sada to treba neko da legalizuje. Svaki korisnik kredita, bilo da ga trenutno vraća ili ga je vratio je pokraden i to neko mora da vrati”, istakao je Duraković.

Sanela Pašić iz Addiko banke smatra da bi taj zakon oštetio one građane koji su zatvorili kredite ili im je ostalo još jako malo.

“Zamislite čovjeka koje je digao 100.000 KM (50.000 eura) i zbog švicarca mu je kredit narastao na 140.000 (70.000 eura), mi mu oprostili 80.000 (40.000 eura) i on je trenutno sada stigao na 60.000 (30.000 eura). Usvajanjem ovog zakona njemu bi se kredit ponovo vratio na 100.000 KM”, navela je Pašić.

Kako je riješeno pitanje zaduženih u regiji?

Skupština Srbije je 2019. godine usvojila Zakon o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švicarskim francima koji je rezultat kompromisnog rješenja između države, udruženja građana i banaka.

Zakon predviđa da se preostali dio duga konvertira u eure i da iznos dobiven konverzijom bude umanjen za 38 posto, kao i da kamatna stopa bude ograničena na 3,4 posto.

U toj zemlji ima oko 22.000 ljudi sa tim kreditima koji su od banaka pozajmili oko 800 miliona eura.

Sabor Republike Hrvatske 2015. godine usvojio je izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima je stvoren zakonski okvir za rješenje problema kredita u švicarskim francima.

U toj zemlji bilo je 125. 000 korisnika kredita u švicarskim francima.

Usvojenim zakonom preostale glavnice smanjene su za 30 posto i taj zakon se odnosio na 55.000 građana koji do 2016. godine nisu otplatili svoje kredite.

U Crnoj Gori Zakon o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure usvojen je 2016. godine. Taj zakon je predvidio da se krediti konvertiraju u eure, uz fiksnu kamatnu stopu od 8,2 posto. Riječ je o državi u kojoj je bilo svega 500 takvih kredita.

Sanela Pašić iz Addiko banke kazala je kako je u BiH na drugačiji način pristupljeno ovom problemu, u odnosu na zemlje iz regije, iz više razloga.

“U tim zemljama krediti u švicarskim francima su davani u svim bankama, a kod nas samo u Hypo banci. U zemljama regije bio je daleko veći broj korisnika tih kredita. Recimo u Hrvatskoj se ljudima opraštalo 30 posto duga, a trećinu je subvencionirala država, a iznosi koje smo mi opraštali bili se daleko veći”, navela je Pašić.

Prema podacima Udruženja korisnika kredita “Švicarac”, jedan broj građana iz Bosne i Hercegovine odlučio je potražiti pravdu i pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasborugu.