‘Doslovno smo izašli preko minskog polja kod Sarajeva’

Arina Bešlagić je prije dvije godine tokom noćne potrage doslovno prošla kroz minsko polje. Ona je volonterka u Gorskoj službi spašavanja u Sarajevu. Srećom, u toj akciji, niko nije povrijeđen.

“To se dešavalo u okolini Sarajeva. Tek kada smo izašli, drugi dan, vidjeli smo da smo doslovno preko mina izašli”, priča Arina za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sa kolegama iz sarajevske Gorske službe spašavanja, bila je u noćnoj potrazi za izgubljenom osobom na nekadašnjoj ratnoj liniji razgraničenja između današnjeg Sarajeva u Federaciji Bosne i Hercegovine i Istočnog Sarajeva u Republici Srpskoj.

Koristili su kartu, ali nisu znali da je riječ o sumnjivom minskom području. Na tom su mjestu, u neposrednoj blizini Sarajeva, ostali rovovi, a odmah pored njih su, kako priča, kuće u kojima danas žive ljudi.

To mjesto je, u međuvremenu, očišćeno od mina, a danas bi bilo drugačije, kaže Arina, jer članovi Gorske službe spašavanja mogu da koriste aplikaciju BH Mine Suspected Areas, osmišljenu da na vrijeme upozori na sumnjiva i nepristupačna minska područja u Bosni i Hercegovini (BiH).

Aplikacija, pripadnicima Gorske službe olakšava posao. Naročito ako je riječ o nekoj brzoj potrazi, što se najčešće i dešava, kada nemaju vremena da isprintaju karte sa minsko sumnjivim područjima.

“Aplikacija pokaže da li se približavamo, na kojoj je udaljenosti minsko polje, da se možemo reorganizovati. Ja sam stavila tri kilometra udaljenost, pa me za tu udaljenost aplikacija upozorava, jer opasnost može biti i van minskog polja, da se obrati pažnja na teren kojim se krećem”, kaže Arina.

Aplikacija BH Mine Suspected Areas je rađena u sklopu velikog projekta koji je inicirala Evropska unija (EU), a čiji je cilj da osvježi mapiranja svih trenutnih minsko sumnjivih područja u BiH.

Pokretanje apilikacije omogućeno je putem dva projekta EU, ukupne vrijednosti 1,1 milion eura.

“Prvi projekat provođenja procjene minski sumnjivih područja u BiH (2018.-2019.), u vrijednosti od 900.000 eura, osigurao je mapiranje sumnjivih minama kontaminiranih površina. Drugi projekat, u vrijednosti od 200.000 eura, bio je fokusiran na kreiranje web platforme Informacionog sistema Centra za deminiranje BiH (BH MAC) za pružanje tačnih, transparentnih i pouzdanih podataka o protuminskom djelovanju dobijenih raznim aktivnostima protuminskog djelovanja”, navodi se u odgovoru za RSE iz Delegacije EU u BiH.

Ta dva ugovora o protuminskom djelovanju finansirana su u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP), a prema odluci o finansiranju “Podrška efikasnom protuminskom djelovanju u BiH”.

Od 1996. godine EU je finansirala projekte koji se odnose na protuminsko djelovanje ukupne vrijednosti od 46 miliona eura. Novac je osiguran za pomoć žrtvama, naporima na izgradnji kapaciteta, uklanjanje mina i obrazovanje o opasnosti od mina.

Kad telefon upozori: Pazi mina

Dvadeset i šest godina nakon rata Bosna i Hercegovina nije u potpunosti očišćena od mina. Oko 957 km2 ili 1,96 posto ukupne teritorije zemlje, jos uvijek je pod minama i riječ je o uglavnom nepristupačnim terenima kojima se kreću planinari, lovci, šumari, ali i svi oni koji se organizuju turističke posjete uglavnom planinama u BiH.

Do sada je aplikaciju, koja je kreirana 2020. godine i predstavljena u novembru iste godine, skinulo i koristi tri hiljade ljudi.

Logistička podrška za pravljenje i osmišljavanje apikacije bio je UNDP, a ona se, kako kaže Slobodan Tadić, šef Sektora za pravdu i sigurnosti u UNDP-u, bazirala na informacione tehnologije, na ažuriranje kompletne baze podataka Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).

“Kroz tu modernizaciju informacionog sistema došli smo do spoznaje da bi jedna ovakva aplikacija za mobilne telefone, bila jako korisna Bosni i Hercegovini i svim građanima, koji bi imali višestruku mogućnost upotrebe ove aplikacije u svim ostalim društvenim sferama”, kaže Tadić za RSE.

Aplikacija se instalira na mobilni telefon, aktivira se praćenje lokacije i ona daje tačnu udaljenost do najbliže minsko sumnjive površine u BiH.

“Možete je koristiti kada idete bilo gdje u prirodu. Upozoriće ako se nalazite blizu minsko sumnjive površine, a također će vam dati mogućnost, u slučaju da identifikujete bilo kakav sumnjivi objekat ili nešto što ne znate šta je, da uslikate i automatski kroz aplikaciju pošaljete nadležnim institucijama u BiH”, objašnjava Tadić.

Dvosmjerno upozoravanje

Ukoliko neko pronađe sumnjivi objekat, aplikacija upozorava na koji način se treba odnositi prema njemu, kako ga prijaviti ili jednostavno sačekati asistenciju nadležnih institucija na licu mjesta.

Vlasnik aplikacije je Centar za uklanjanje mina (BHMAC), dostupna je na Appleu i Google storeu i koristi se na širem području BiH.

“Mislimo da je od velike pomoći za aktivnosti upozoravanja na mine. Moram da naglasim da u posljednje dvije godine nemamo stradavanja civila u minskim poljima”, kaže za RSE direktor BHMAC-a Saša Obradović.

Prva procjena problema mina u BiH 1996. godine bila je da je 4.200 kvadratnih kilometara zemljišta zagađeno minama, što je 8,2 posto teritorije zemlje. Procjenjuje se da je 32.000 domaćinstava bilo izloženo direktnom riziku od mina.

BHMAC je sa Norveškom narodnom pomoći i Oružanim snagama BiH, 2020. godine uradio projekat opšte procjene i utvrđeno je da još oko 960 kvadratnih kiometara sumnjive i opasne površine pod minama.

Obradović kaže kako svakodnevno dobijaju od turističkih organizacija, planinarskih društava, preduzeća koja održavaju elektromrežu, zahtjeve da im ustupe podatke o postojećim minskim poljima.

“Sada je ova aplikacija dostupna svima, naravno, uz zahtjev koji dobijemo u Centar za uklanjanje mina, mi dostavimo i detaljnije podatke koji trebaju, recimo za radove na izgradnji autoputeva, vodovodnih mreža i drugih radova koje mine blokiraju u BiH”, kaže on.

Pomoć turističkim radnicima, šumarima, lovcima

Pored toga, Bosna i Hercegovina sve više postaje jedno od glavnih regionalnih odredišta za turizam na otvorenom, sa sve većim brojem stranih turista.

Ideja za aplikaciju BH Mine Suspected Areas nastala je iz projekta koji je UNDP implementirao. Riječ je o projektu Via Dinarica, čiji je cilj promocija svih turističkih sadržaja koji se tiču planinskog vijenca Via Dinarice, koji se proteže od Slovenije do Albanije.

“Mi smo kroz aplikaciju i saradnju sa tim projektom već identifikovali određena minska polja koja se nalaze na rutama planinara, na tim hiking turama, jer su implementacijom Via Dinarice morali da rade neke alternativne rute, koje su uticale na određenu dinamiku, a i ekonomsku dimenziju tog projekata”, objašnjava Slobodan Tadić, šef Sektora za pravdu i sigurnosti u UNDP-u.

Aplikacija će, kaže on, imati višestruke koristi za Graničnu policiju, u kompletnoj situaciji sa migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini, Gorskoj službi spašavanja, ali i za sve turistički projekte i potencijale.

“Trenutna situacija sa minskim poljima u Bosni i Hercegovini je takva da su ostala minska polja koja nisu bila toliko dostupna ljudima, jako puno šume je obuhvaćeno kroz ovu aplikaciju. Sve šumarije u Bosni i Hercegovini su izrazile jako veliku zainteresovanost za ovom aplikacijom kako bi mogli da na planski način rade sječu šuma, a da ne ugrožavaju svoje radnike”, dodaje on.

Za Gorsku službu spašavanja aplikacija je od izuzetnog značaja, jer im pruža mogućnost pregleda sumnjivih područja, kaže za RSE predsjednik Saveza gorskih službi spašavanja Zdenko Marić.

“Sad u zadnje vrijeme koristimo i ovu aplikaciju, međutim, nama je problem što ljudi koji su nestali, koje tražimo, oni najčešće ne znaju za minska polja i onda zađu u njih”, objašnjava on.

Godinama ranije su tokom svog rada, nalazili na neeksplodirana sredstva, i prijavljivali službama koje su nadležne za to, ali pripadnici Gorske službe ne mogu utvrditi je li riječ o minskom polju ili nije.

“Jedini je način ako nagazimo na minu, na svu sreću to se do sad nije dogodilo”, kaže Marić.

Arina Bešlagić tri godine volontira u Gorskoj službi spašavanja. Članica je Gorske službe spašavanja stanice Sarajevo i njen posao je potraga za izgubljenim osobama.

“Najčešće je to demencija, nekad se, nažalost, desi da se djeca izgube, ili osobe koje se odluče na samoubistvo”, kaže ona.

Arina i kolege u pronalasku nestalih najčešće tragaju na nepristupačnim i opasnim terenima. Otkako koristi aplikaciju, kaže ona, nije imala priliku da prijavi bilo kakvu eksplozivnu napravu.