Brexit pogodio Veliku Britaniju teže nego što se očekivalo

Iako se činilo da je Brexit saga završena krajem decembra potpisivanjem Sporazuma o trgovini i saradnji između Velike Britanije i Evropske unije, studija New Financial-a, pokazala je da nije tako. Ova studija naglašava štetu koju je Brexit već nanio londonskom Cityju. Naime, više od 440 kompanija u bankarskim i finansijskim uslugama preselilo je dio svog poslovanja, preselilo zaposlenike ili osnovalo nove subjekte u EU nakon Brexita. Gotovo pet godina Brexit se nadvio nad londonskim Cityjem i evropskom industrijom finansijskih usluga. Iako su političari zatvoreni u kružnu raspravu, a suparnička finansijska središta u Evropi pokušavaju osvojiti posao iz Velike Britanije, mnoge se banke u bankarstvu i finansijama tiho pripremaju za to.

Brexit znači Brexit

Sad kad je Velika Britanija napustila EU, Brexit znači Brexit sviđalo se to London Cityju ili ne. Odgovor na Brexit je preseljenje više od 440 kompanija. Više od 900 milijardi funti bankovne imovine – otprilike 10 posto cjelokupnog bankarskog sistema Velike Britanije je premješteno ili se premješta. Osiguravatelji i upravitelji imovine prenijeli su više od 100 milijardi funti imovine i sredstava, smanjujući poreznu osnovicu u Velikoj Britaniji.

Dublin je postao najveći korisnik sa 135 preseljenja, a slijede Pariz sa 102, Luksemburg 95, Frankfurt 63 i Amsterdam 48.

“Ova preraspodjela aktivnosti širom EU vratila je sat unazad za oko 20 godina Očekujemo da će Frankfurt dugoročno biti pobjednik u smislu imovine, a Pariz će u konačnici biti najveći korisnik u pogledu radnih mjesta”, kaže se u studiji.

Amsterdam, koji je od januara srušio London kao najveće evropsko središte za trgovanje dionicama, najvidljiviji je znak Brexita u finansijama.

Studija očekuje da će 300 do 500 manjih finansijskih kompanija iz EU moći otvoriti stalni ured u Velikoj Britaniji, daleko manje od prevladavajućih prognoza od oko 1.000.

London City ostat će dominantno finansijsko središte u Evropi u doglednoj budućnosti, ali njegov će uticaj biti suzbijen, riskirajući smanjenje britanskog 26 milijardi funti godišnjeg viška trgovine finansijskim uslugama s EU, dodaje se u studiji.

Finansijske usluge vitalna su sastavnica britanske ekonomije, čine sedam posto bruto domaćeg proizvoda – 132 milijarde funti u 2019. godini ili oko 170 milijardi dolara. Izvoz finansijskih i drugih profesionalnih usluga nešto je čime se Velika Britanija ističe. Članstvo u EU omogućilo je Londonu da posluži kao finansijska osnova za ostatak kontinenta, a gradsko se poslovanje povećalo. Četiri desetine izvoza finansijskih usluga odlazi u Evropsku uniju.

Brexit se pokazao pogubnim i za mnoge britanske izvoznike, koji su odbacili opis problema Borisa Johnsona kao “probleme sa zubima” i sada traže od vlade da hitno poduzme akcije za sprečavanje daljnjih gubitaka.

“Pozivamo i Veliku Britaniju i EU da se vrate za sto i proizvedu rješenja koja smanjuju trgovinske barijere i pružaju izvoznicima šansu za borbu. Poteškoće s kojima se izvoznici suočavaju nisu samo” problemi sa zubima “. To su strukturna pitanja koja bi, ako nastave biti bez rješavanja, mogla dovesti do dugoročne, potencijalno nepovratne slabosti u izvoznom sektoru Ujedinjenog Kraljevstva “, izjavila je suizvršna direktorica Britanske privredne komore Hannah Essex.

Vlada Velike Britanije nije objavila procjenu ekonomskih posljedica Brexita i nastavlja navoditi svoje navodne koristi. Glasnogovornik vlade rekao je za CNN Business da dogovor o Brexitu štiti visokokvalitetna radna mjesta i ulaganja širom Velike Britanije i osigurava da kompanije nastavljaju efikasno trgovati i prodavati svojim kupcima u Evropskoj uniji.

Međutim, istraživanje više od 1.000 britanskih poslovnih čelnika koje su krajem februara proveli EY i lobistička grupa London First pokazalo je da je tri četvrtine doživjelo poremećaj u svom operativnom modelu nakon završetka prelaznog razdoblja Brexita, a polovina očekuje da će se nastaviti dugoročno. Trgovina s Evropom doživjela je veliki gubitak. Izvoz robe u Evropsku uniju opao je za više od 41 posto u januaru u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema Uredu za nacionalnu statistiku. Izvoz se vratio u februaru, ali je i dalje bio 12,5 posto niži od 2020. godine, kada je pandemija zavladala Evropom i 22 posto manji u odnosu na 2019. godinu.

Problemi s izvozom

Situacija je posebno hitna za proizvođače hrane. Od 1. januara za sve biljne i životinjske proizvode koji ulaze u Evropsku uniju potreban je izvozni zdravstveni certifikat (EHC) koji mora imati pečat državnog veterinarskog ureda. To je spriječilo kompaniju Cheshire Cheese Company da prodaje internetskim kupcima u Evropskoj uniji, jer je cijena certifikata višestruko veća od njegove prosječne prodajne cijene od 25 do 50 funti po narudžbi.

Izvoz hrane i pića iz Velike Britanije srušio se u januaru, potaknut padom prodaje Evropskoj uniji za 76 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, navodi Federacija za hranu i piće. Izvoz lososa opao je za 98 posto, govedine za 92 posto, a stočne hrane za 80 posto. Izvoz viskija pao je za 63 posto. Prema Uredu za nacionalnu statistiku, izvoz hrane i živih životinja oporavio se donekle u februaru, ali ostaje ispod nivoa 2020. godine.

Mnoge kompanije kažu da je njihova sposobnost da nastave trgovati sa blokom ugrožena zbog problema koji proizlaze iz trgovinskog sporazuma. Kompanije koje su prije mogle uvesti robu u Evropu u roku od nekoliko sati nakon narudžbe sada se suočavaju sa dugim kašnjenjima i većim troškovima prevoza zbog novih carinskih provjera i provjera sigurnosti hrane.

Istraživanje britanskih privrednih komora između 2.900 izvoznika iz Velike Britanije pokazalo je da je 41 posto kompanija izvijestilo o smanjenoj izvoznoj prodaji u prvom tromjesečju, potaknuto Brexitom i uticajem pandemije koronavirusa.

Britanski se izvoznici trude prilagoditi “velikom broju papirologije” sa kojim se sada moraju pozabaviti, prema Surenu Thiruu, šefu ekonomije u Britanskim privrednim komorama.

Također, nedostaje jasnoće oko plaćanja poreza na promet, kao i zbunjenost oko novih pravila o porijeklu, jer kompanije izviještavaju o vrlo malo dostupnih savjeta Vlade Velike Britanije o tim pitanjima.

“Činjenica je da kompanije koje trguju s EU do sada nisu trebale znati ili razumjeti carine. A u carinskoj industriji nema dovoljno kapaciteta da pruži potrebnu podršku”, rekla je Anna Jerzewska, osnivačica međunarodne organizacije za savjetovanje o trgovini Trgovina i granice.

Iako veće kompanije mogu apsorbirati nove troškove, male su kompanije posebno pogođene. Istraživanje Federacije malog poduzetništva od 132 izvoznika u martu pokazalo je da je 23 posto privremeno zaustavilo prodaju u Evropsku uniju, a pet posto trajno.

“Manji trgovci se bore i razmatraju isplati li se izvoz više truda”, rekao je prošlog mjeseca predsjednik te organizacije Mike Cherry.

Napuštanje jedinstvenog tržišta EU znači prestanak trgovine bez prepreka i veće troškove za britanske kompanije, čak i nakon što se prilagode novom načinu poslovanja. To će s vremenom srušiti direktna strana ulaganja u Ujedinjeno Kraljevstvo, jer kompanije koje žele pristup evropskom tržištu više neće željeti imati sjedište u Britaniji.

Postoje rani znakovi da se to već događa. Alfred Van Pelt, generalni direktor kompanije Something Different, veletrgovine odjećom i priborom sa sjedištem u Engleskoj, izjavio je da je Brexit “ubio veliku priliku za rast” poslovanja.

“Naš strani investitor imao je planove da britanski entitet postane evropsko distribucijsko središte. To više nije na karticama, jer je jedina distribucija koja se može izvršiti unutar UK-a isplativa na adrese poštanskih brojeva u Velikoj Britaniji”, dodao je.

Očekuje se da će novi trgovinski odnos dovesti do dugoročnog gubitka proizvodnje u Britaniji od oko četiri posto u poređenju s ostatkom u Evropskoj uniji, prema Uredu za budžetsku odgovornost Ujedinjenog Kraljevstva, koji izrađuje ekonomske prognoze za vladu. Izvoz i uvoz dugoročno će biti oko 15 posto niži.

Prema Jerzewskoj, glavna će posljedica biti postupni pomak lanaca snabdijevanja, dok proizvođači iz EU pronalaze alternativne dobavljače.

“Kompanije slijede put manjeg otpora, a nove trgovinske prepreke mogu učiniti britanske dobavljače manje konkurentnim na tržištu EU”, rekla je Jerzewska.