Svjetska banka za BiH prognozira najsporiji oporavak od krize u regiji

Ekonomije rastućih i zemalja u razvoju u regionu Evrope i centralne Azije ove godine će ostvariti prosječan ekonomski rast od 3,6 posto, procjenjuje se u ažuriranom regionalnom ekonomskog izvještaju Svjetske banke.
“Umjeren rast u 2021. uslijedit će nakon kontrakcije od dva procenta u 2020. zbog poremećaja prouzrokovanih pandemijom COVID-19.
Ekonomski pad je bio manji od predviđenog usljed oporavka Turske, koji je bio snažniji od predviđenog, i otpornosti Rusije, kao dviju najvećih ekonomija u regionu.
Oporavak industrijske proizvodnje, povećana izvozna potražnja, veće cijene roba te fiskalna i monetarna podrška, doprinijeli su ostvarivanju ovakvog rezultata. Najteže su pogođene ekonomije koje u velikoj mjeri zavise od usluga i turizma, imajući u vidu da su mjere socijalnog distanciranja i ograničenja kretanja dovele do trajnijeg slabljenja.
Regionalni rast
Očekuje se da će stopa regionalnog rasta dostići 3,8 procenata u 2022. godini, kako efekti pandemije budu postepeno slabili, a trgovina i investicije ubrzavale rast. Ovakvi izgledi su ipak veoma neizvjesni i rast može biti niži ukoliko iščezavanje pandemije potraje duže nego što se očekuje – postoje kašnjenja u vakcinaciji, uslovi eksternog finansiranja se pogoršavaju usljed globalnog rasta kamatnih stopa ili pogoršanja raspoloženja investitora, kao i usljed geopolitičkih tenzija.
Očekuje se da će pandemija poništiti makar pet godina rasta prihoda po glavi stanovnika u nekoliko ekonomija u regionu i povećati broj siromašnih, u velikoj mjeri usljed gubitka radnih mjesta. U cjelosti, uprkos oporavku rasta, oporavak bruto domaćeg proizvoda (BDP) po glavi stanovnika u regionu je blaži i ispod trenda prije pandemije“, navodi se u Izvještaju.
Za zapadni Balkan, Svjetska banka prognozira djelimičan oporavak od prošlogodišnjeg ekonomskog pada od 3,6 posto, precizirajući da bi prosječan rast BDP-a zemalja regije trebao iznositi 4,4 procenta u ovoj i 3,7 posto u idućoj godini.
Što se tiče pojedinačnih ekonomija u regiji, prema procjeni Svjetske banke najveći rast u 2021. godini, od 7,1 posto, očekuje Crnu Goru, nakon prošlogodišnje duboke recesije od -14,9 procenata.
Srbiji se prognozira rast od 5,0 posto, za 1,9 procentnih poena viša od januarske projekcije Svjetske banke, dok je prognoza za Hrvatsku korigirana sa 5,4 na 4,7 posto.
Makedonskoj ekonomiji predviđa se rast od 3,6 posto, kao i u januaru, dok su kosovski izgledi poboljšani za 0,3 procentna poena, na 4,0 posto.
Prognoza Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu, pak, nije mijenjana u odnosu na januarsku, tako da joj se i dalje predviđa rast BDP-a u ovoj godini od 2,8 posto. U idućoj godini ekonomski rast BiH trebao bi ubrzati na 3,5 posto, a u 2023. na 3,7 procenata, što, s obzirom na prošlogodišnje usporavanje i pad osnovice, znači da ćemo još godinama čekati da se vratimo na pretpandemijski tempo ekonomskog razvoja, koji je također bio daleko ispod nivoa nužnog, čak i za samo razmišljanje o dostizanju životnog standarda Evropske unije i drugih razvijenih dijelova svijeta.
U poglavlju posvećenom Bosni i Hercegovini, osvrćući se na ključne ekonomske izazove uvjetovane pandemijom, analitičari Svjetske banke primjećuju da je naša zemlja tokom posljednje decenije “uživala makroekonomsku stabilnost“, ali i da je predpandemijski tempo rasta bio ispod onog u evropskim zemljama sličnog nivoa ekonomskog razvoja i sporiji od potrebnog za približavanje životnom standardu Evropske unije“.
“BiH nije razvila temelje za održivi ekonomski rast, jer je njen ekonomski model i dalje neuravnotežen. Ekonomiju pokreće potrošnja, a ne proizvodnja. Obim investicija je nizak, a ekonomija usmjerena prema unutra.
Stope siromaštva nisu se poboljšale, a mnogi nemaju formalni, niti bilo kakav posao, što može uzrokovati da veliki broj ljudi ostari u siromaštvu“, upozoravaju iz Svjetske banke.
Uz opasku da je pandemija “istaknula izazove složenog institucionalnog uređenja BiH“, iz Svjetske banke napominju da je isplata fiskalne podrške domaćinstvima i preduzećima išla sporo “što je jako opteretilo ekonomsku aktivnost i moglo bi odgoditi oporavak u 2021. godini“.
“Pritisci zbog čestih izbora, u kombinaciji sa sporom provedbom strukturne reforme, i dalje koči sposobnost zemlje da se vrati rastu.
Neposredni prioritet za BiH je suzbijanje pandemije i umanjivanje njenog ekonomskog i socijalnog uticaja. Rješavanje problema trajne nezaposlenosti i minimiziranje otpuštanja radnika ostaju važan izazov i bit će ključni za suzbijanje emigracije stanovništva“, poručuju iz Svjetske banke.
Procjenjujući realni pad bruto društvenog proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine u 2020. godini na -4,0 posto, zbog, kako pojašnjavaju, usporavanja većine proizvodnih sektora, slabijeg vanjskog ambijenta i velike političke nesigurnosti, analitičari Svjetske banke podsjećaju da je u prvom prošlogodišnjem kvartalu naša zemlja bilježila pozitivan ekonomski rast, ali da se već u drugom tromjesečju, nakon uvođenja antipandemijskih mjera ograničenja, suočila sa naglim zastojem uvjetovanim padom domaće i vanjske potražnje.
Politička nestabilnost
“Do četvrtog tromjesečja 2020. ekonomska aktivnost se malo popravila, ali rast je i dalje ostao u negativnoj zoni.
Nezaposlenost se u posljednje vrijeme pogoršala. Prema službenim procjenama, broj zaposlenih osoba smanjio se za približno jedan posto, dok se broj nezaposlenih povećao za oko tri posto na godišnjem nivou.
Dublji efekti na tržište rada spriječeni su programima subvencioniranja plaća u oba entiteta i ostalim mjerama politike usmjerene na pogođene privredne sektore s ciljem prevencije gubitaka radnih mjesta.
Kako je ekonomija zapala u recesiju, uz niske cijene nafte, vratila se deflacija, a indeks potrošačkih cijena na godišnjem nivou je pao za 1,6 posto.
Očekivani fiskalni deficit u 2020. iznosi 5,5 posto BDP-a, za razliku od 1,9 posto suficita iz 2019. godine. U 2020. prihodi su smanjeni uglavnom zbog pada naplate poreza, dok su rashodi rasli prvenstveno kao rezultat veće potrošnje na javne plaće, robe i usluge te socijalne beneficije“, sumiraju analitičari Svjetske banke, dodajući da je bh. finansijski sektor i u pandemiji očuvao stabilnost te da su komercijalne banke dovoljno kapitalizirane i likvidne, ali sa smanjenom profitabilnošću.
Kada su, pak, u pitanju ekonomski izgledi BiH, iz Svjetske banke ukazuju da su oni prvenstveno u korelaciji sa provedbom mjera za borbu protiv pandemije.
“Potrošnja će i dalje poticati rast, rezultirajući snažnim rastom uvoza. Doznake će se u srednjoročnom periodu oporaviti i, zajedno s napretkom u reformama, potaknut će postepeni napredak u potrošnji i pokrivanju vanjskotrgovinskog deficita.
Pošto BiH nema pristup međunarodnim tržištima, podrška međunarodnih finansijskih institucija bit će presudna. Kako se prihodi oporavljaju, fiskalni deficit će se u srednjoročnom periodu pretvoriti u suficit.
Jači fokus na kapitalna ulaganja morat će ostati visok prioritet u ekonomskim programima vlasti. Planirana ulaganja u energiju, infrastrukturu i turizam, također, će podržati otvaranje novih radnih mjesta u tim sektorima nakon krize.
Postoji nekoliko rizika, ali glavni je produžena pandemija, što bi moglo dovesti do nižih stopa rasta u 2021. nego što je predviđeno, a na provedbu usvojenih socio-ekonomskih programa uticat će i izazovno političko okruženje.
Glavni vanjski rizik za BiH ostaje polagan rast u EU i političke napetosti u regiji“, zaključuje se u izvještaju Svjetske banke.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku