Prošek i Prosecco nemaju nikakve sličnosti

Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamnetu u i zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, u pismu povjereniku Januszu Wojciechowskom objasnio je razlike između dvaju vina te izrazio očekivanje da će Europska komisija (EK) zaštititi hrvatski autohtoni proizvod od “sabotiranja” od strane talijanske vinarske industrije.

– Prošek je tradicionalno hrvatsko desertno vino koje se od prosušenih bobica grožđa naših tradicionalnih sorti bogdanuše, maraštine i vugave proizvodi u središnjoj i južnoj Dalmaciji i nema nikakve poveznice u okusu, vrstama grožđa ni tehnologiji proizvodnje s talijanskim proseccom, koji se industrijski puni CO2 plinom kako bi se postigla pjenušavost, objašnjava u pismu hrvatski europarlamentarac.

Picula ističe da nema riječi o ikakvoj sličnosti vina, osim tek sličnosti u nazivu proizvoda. Također podsjeća kako su hrvatski vinari do sada doista pokazali dobru volju i spremnost na kompromis dodavanjem pridjeva “Dalmatinski” kako bi se učinila dodatna razlika između naziva ionako različitih vina.

U pismu Wojciechowskom istaknuo je kako je riječ o još jednom nasrtaju snažne talijanske vinarske industrije da osujeti napore Hrvatske da s punim pravom, kao članica EU-a, zaštiti jedan svoj autohtoni, tradicionalni proizvod.

– Nažalost, ponovno svjedočimo negativnim interpretacijama koje dolaze od etabliranih i puno većih talijanskih proizvođača koji se protive objavi hrvatskog zahtjeva za zaštitu u Službenom glasniku EU-a, stoji u pismu.

Njihovi komentari, nastavio je, o sličnosti naziva hrvatskog Prošeka i talijanskog pjenušca Prosecca i navodnom imitiranju jednostavno nisu temeljeni u činjenicama.

– Upravo suprotno, optužbe za imitiranje su prilično uvredljive prema našoj tradiciji i našim vinarima, rekao je Picula.

– Prosecco je pjenušavo vino, dok je Prošek slatko vino i ne dijele nijednu sortu grožđa. Prosecco se proizvodi u velikim, industrijskim količinama, dok se Prošek proizvodi u malim količinama u hrvatskoj regiji Dalmaciji. Nemaju ništa zajednički u načinu proizvodnje, cjenovnom razredu ni kategorizaciji, tumači Picula u obraćanju Komisiji.

 Od ovog sastava Komisije, poručio je, očekuje da omogući zaštitu Prošeka.

– Europska zaštita tradicionalnog vinarstva kao dijela naše kulturne baštine i najboljih poljoprivrednih praksi je od presudne važnosti, posebno za manje države članice u ovim izazovnim vremenima, istaknuo je Picula.

Picula je još u kolovozu 2013. od Komisije zatražio pojašnjenje situacije oko prošeka te istaknuo postojanje brojnih povijesnih i tehnoloških argumenata kako hrvatski prošek i talijanski prosecco nisu istovjetni proizvodi, odnosno da se radi o autohtonim hrvatskim proizvodima čija je proizvodnja rezultat višestoljetne tradicije, a zemljopisno porijeklo neupitno.