Bošnjaci u Skupštini protiv zakona o zabrani nazivanja RS-a agresorskom ili genocidnom

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) u petak, 30. jula, raspravlja o dva zakona u hitnoj proceduri. Radi se o Prijedlogu zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika, te Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika Republike Srpske.

Ova dva zakona odgovor su parlamentarnih stranaka iz Republike Srpske na odluku odlazećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentina Inzka da nametne dopune Krivičnog zakona BiH kojima se se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.

Nedeljko Čubrilović, predsjednik NSRS, kazao je u srijedu, 28. jula, da će sjednica biti zatvorena za javnost, te da se o predloženim zakonima, koje su usaglasili predstavnici parlamentarnih stranaka, ne očekuje opširna rasprava.

“Sjednica će pokazati jedinstvo i u Parlamentu. Usaglašeno je i ono što stoji u zaključcima. Zvaničnih sastanaka sa novim visokim predstavnikom neće biti”, rekao je Čubrilović.

Bošnjaci u Skupštini protiv predloženih zakona

Edin Ramić, član predsjedništva Stranke demokratske akcije (SDA) i poslaničke grupe Zajedno za BiH u Narodnoj skupštini RS-a, kazao je u petak, 30. jula, da će rasprava o Prijedlozima zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika i o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika RS-a dodatno pojačati tenzije u BiH.

Edin Ramić je za Radio Slobodna Evropa naveo da će poslanička grupa Zajedno za BiH, koja broji tri predstavnika iz reda Bošnjaka, glasati protiv oba prijedloga.

“Glasat ćemo naravno protiv dnevnog reda i protiv predloženih zakona zato što smatramo da je ovo nepotrebna sjednica. Ne može ona ništa promijeniti, ne može promijeniti odluke Visokog predstavnika”, kazao je Ramić.

Dodao je da se ovakvim pokušajima izaziva pravna nesigurnost koja „će biti otklonjena tako da će Visoki predstavnik morati poništiti taj zakon ili Ustavni sud Bosne i Hercegovine, jer on može očigledno samo izazvati tenzije i probleme, a ne može ništa suštinski riješiti“.

“Današnja cijela sjednica je jedna velika sramota koja će biti vezana za političke predstavnike zbog toga što su se okupili na temi koja je potpuno anticivilizacijska”, naveo je Ramić.

Šta propisuju predloženi Zakoni?

Zakonom o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika konstatuje se da se ta odluka i njome nametnute izmjene Krivičnog Zakona BiH “neće primjenjivati na teritoriji RS”, te da “u primjeni Inckove Odluke nadležni organi RS neće sarađivati sa nadležnim organima BiH”.

Predloženim izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika RS dodaje se član 280a kojim su predviđene zatvorske kazne za „povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda“.

Tako je predviđena kazna zatvora do tri godine za onoga “ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu”.

Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina predviđena je “ako je djelo izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim”.

Za službena ili odgovorna licu u institucijama vlasti ili organu koji se finansira iz javnog budžeta koja prekrše pomenute odredbe predviđena je kazna zatvora u trajanju od dvije do 10 godina.

Najveći raspon kazni zatvora u trajanju od tri do 15 godina predviđen je za bilo koje od pomenutih djela ukoliko su ˝izvršena sa namjerom promjene ustavnog uređenja Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti“.

Dodik najavljuje ostavku

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u četvrtak, 29. jula, kako je spreman da kao član Predsjedništva BiH podnese ostavku, ali kako je naveo „traži da se ne bira novi član Predsjedništva BiH iz srpskog naroda“. Dodik je rekao i kako će ovaj prijedlog iznijeti na zakazanoj sjednici NSRS.

Predstavnici političkih partija iz RS su i kao odgovor Incku započeli bojkot Parlamenta BiH, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH, dogovorenog na sastanku lidera parlamentarnih stranaka iz ovog entiteta, održanog u ponedjeljak 26. juna.

U zaključcima sa ovog sastanka podcrtano je i kako predstavnici parlamentarnih stranka iz RS ne prihvataju odluku visokog predstavnika, odbacuju svako nametanje zakona i odluka na nivou BiH, te da za njih Kristijan Šmit, koji će zamijeniti Incka ne postoji, jer “nije izabran u skladu s procedurama”.

Shodno tome, zastupnici iz RS nisu se pojavili u utorak, 27. jula, na zakazanoj sjednici Parlamenta BiH na kojoj je trebalo da se raspravlja o državnom budžetu i međunarodnim obavezama BiH za 2021. godinu. Odgođena je i sjednica Savjeta ministara BiH, koja je trebala biti održana u četvrtak, 29.jula.

Zbog ovoga je predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić pisao visokom predstavniku Valentinu Inzku da uskrati primanja svim zvaničnicima koji učestvuju u blokadi državnih institucija, te da ovlasti zamjenike i pomoćnike da obavljaju njihov posao.

“Ako ne dođete na posao, siguran sam da nećete dobiti platu, ako nemate platu zašto niste došli na posao. Ako se tako odnosimo prema većini građana BiH, onda ne vidim razlog zašto to ne bi bilo za političare”, rekao je Nikšić.

Politički predstavnici iz RS poručili su kako neće učestvovati u radu i odlučivanju državnih institucija u BiH dok Valentin Incko ne povuče odluku o nametanju izmjena Krivičnog zakona.

Poziv na disoluciju, peticija i krivične prijave

Sve ovo uslijedilo je nakon reakcije Milorada Dodika na Inzkovu odluku o nametanju dopuna Krivičnog zakona, kada je Dodik pozvao na “disoluciju Republike Srpske”.

Isti dan Dodik je pokrenuo i prvi potpisao peticiju kojom se izražava stav o neprihvatanju zakona koji je nametnuo visoki predstavnik, ali kojom se isto tako izražava stav da se, “uz uvažavanje svih žrtava, u Srebrenici nije desio genocid”.

U međuvremenu, Tužilaštvo BiH počelo je da prima prijave građana zbog negiranja genocida, jer su dopune Zakona zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, čime su dan kasnije ova djela i formalno postala kažnjiva.

Koje su kazne za negatore genocida?

Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene, s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.

Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine.