VTK BiH – Oporavak ekonomske aktivnosti u prvom polugodištu ove godine

Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period lani pokazuju oporavak ekonomske aktivnosti, a uzimajući u obzir da je osnovica poređenja bila teška godina uzrokovana pandemijom, obim te razmjene povećan je za oko 24 posto.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) Ahmet Egrlić na konferenciji za novinare u Sarajevu rekao je da je izvoz iz BiH u šest mjeseci iznosio oko 6,7 milijardi KM i veći je za 1,55 milijardi KM, odnosno 30,53 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio oko 9,8 milijardi KM i veći je za oko 1,58 milijardi KM, odnosno za 19,33 posto u odnosu na prvo polugodište lani.

Predstavljajući podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, Egrlić je naveo da je njen ukupan obim iznosio 16.433.225.000 KM, te da je povećan za 3,14 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine, a povećana je i pokrivenost uvoza izvozom i u šest mjeseci iznosila je 68 posto.

Najznačajniji partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, kako je dodao, jesu zemlje EU, zatim zemlje CEFTA-e, EFTA-e, a na ostalim tržištima, najveći ostvareni obim vanjskotrgovinske razmjene je sa Turskom i Kinom.

Poredeći obim vanjskotrgovinske razmjene u prvih šest mjeseci ove, u odnosu na isti period 2019. godine, prije pandemije, Egrlić je naveo da je veći za 2,7 posto, odnosno da je izvoz veći za 10,6 posto, dok je uvoz manji za 2,1 posto.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Belma Hasić iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH istakla je da BiH suficit i dalje ostvaruje sa Njemačkom i Austrijom, dok je najveći obim razmjene ostvaren sa Hrvatskom, Srbijom, Njemačkom, Slovenijom i Italijom. Kako je naglasila, EU je i dalje najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH sa ukupnim učešćem od 74 posto. 

Hasić je dodala da je ukupan uvoz iz EU u BiH u tom periodu iznosio 6,58 milijardi KM i veći je za skoro 21 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine, a najznačajniji partner je Hrvatska sa kojom je obim razmjene iznosio 2,43 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom sa tim susjedom narasla je na oko 62 posto.

Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem je rekla da je evidentno povećanje obima vanjskotrgovinske razmjene u svim granama privrede – metalskom i tekstilnom sektoru, agroindustriji i prehrambenom sektoru, te naglasila da je drvni sektor ostvario suficit u robnoj razmjeni od 726 miliona KM.