50, a ovdje je sve 100 na strani banke

Ovih dana posebno se aktualiziralo pitanje o dopuštenim minusima u bankama i praksi s kojom mnogi nisu bili upoznati – da banke odobravaju prešutna prekoračenja bez informacije o kamati. Kada je HNB odlučio regulirati ovo zakonski neuređeno pitanje, banke su klijentima koji su u dubokim minusima počele slati obavijesti da novac moraju vratiti.

– Previše govorimo o pravnim stvarima i zakonima, prosječnom građaninu i potrošaču je jasno da se nešto dešava, ali kao da razgovaramo dva različita jezika. Radi se o prešutnim minusima zato što potrošaču nije pružen nikakav izbor, zato se kaže prešutni. Vi kada odete u banku, kada fizički zatražite odobreni “normalan” minus, vi dobijete dokumente, trebate dati tri isplatne liste, opće uvjete, a u ovom slučaju prešutnog minusa toga apsolutno nema. Sad je taj krizni moment, potrošač je na primjer dobio 15 tisuća kuna minusa, malo je onih koji ga ne koriste, a banka isto tako kako je odobrila taj prešutni minus, će ga prešutno i ukinuti, objašnjava Igor Vujović, predsjednik udruge Potrošač.

Najčešće je iznos minusa veći od primanja potrošača za oko 3 puta. Posebice u zadnje dvije godine, potrošačima su se plaće smanjile, neki su ostali i bez posla. Vujović ističe kako su penzioneri posebno ugrožena skupina jer sa svojim primanjima im vrlo teško zatvoriti taj minus.

– Banka postavlja nekakve uvjete gdje potrošač sad gotovo nema nikakvog izbora, i nema dogovora. Iako je ovo odnos ugovoren na daljinu i bez dokumenta, strane bi trebale biti u odnosu 50:50, a ovdje je sve 100 na strani banke, zaključio je Vujović.

– Hrvatska narodna banka nastoji prije svega zaštititi potrošače od nepoštenih visokih kamatnih stopa na ta prešutna prekoračenja na tekućim računima, a svima onima koji ih imaju, ukoliko im banka odluči ukinuti ili umanjiti taj iznos, barem omogućiti obročnu otplatu na 12 rata, izvještava novinarka Silvana Skočajić.

– Priča je krenula prije mjesec dana kada je HNB prilikom jednog istraživanja ustanovio da je 95 posto minusa po tekućim računima ima više kamatne stope od one koja je dopuštena koja iznosi 8,1 posto, a od prvog srpnja ove godine ona je još manja i iznosi 7,61 posto. Prosječna stopa koju su oni našli prema tim tekućim računima je iznosila 11 posto, a ona najekstremnija je iznosila preko 17 posto. To je motiviralo HNB da krene u najavu izmjene Dopune zakona o potrošačkom kreditiranju, kaže Skočajić.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Izašao je podatak da gotovo 840 tisuća građana koristi ta prešutna prekoračenja i da se stvaraju stvarni elementi za novu dužničku krizu. HNB nakon toga ponovno radi anketu, traži od banaka informaciju jesu li krenuli u masovna slanja informacija potrošačima da će im ukinuti ili smanjiti prešutna prekoračenja, te su jučer izašli s novim priopćenjem i informacijama:

“Sve banke koje odobravaju prešutna prekoračenja obavijestile su nas da nisu pokrenule, niti su u tijeku bilo kakva, a pogotovo ne masovna otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana povezana s regulatornom inicijativom HNB-a”.

– Pokušavaju smiriti situaciju i kažu da će dok se izmijeni zakon o potrošačkom kreditiranju trebati nekoliko mjeseci, kao što to ministarstvo financija najavljuje tek negdje u studenom. Pokušavaju omogućiti građanima da ukoliko banke krenu u takve promjene, da se takva prešutna prekoračenja izjednače s onim dopuštenim prekoračenjima i da maksimalna kamatna stopa doista bude 7,61 posto koliko sada propisana, izvještava Silvana Skočajić za HTV-ovu emisiju “Studio 4”.