Dug siromašnih zemalja 860 milijardi dolara

Teret duga u zemljama svijeta s niskim prihodima porastao je u prošloj godini 12 posto na 860 milijardi dolara, jer su vlade na covid krizu odgovorile ogromnim fiskalnim, monetarnim i finansijskim paketima stimulacija, pokazao je izveštaj Svjetske banke.

Predsjednik te međunarodne finansijske institucije, David Malpasa, naveo je da izveštaj ukazuje na dramatičan porast dužničke ranjivosti s kojom se suočavaju zemlje s niskim i srednjim prihodima i pozvao na hitne korake kako bi im se pomoglo da dug svedu na održivije nivoe.

“Potreban nam je sveobuhvatan pristup problemu duga, uključujući njegovo smanjenje, brže restrukturiranje i poboljšanje transparentnosti”,napisao je Malpass u uvodnom dijelu izvještaja pod nazivom Međunarodna statistike duga 2022.

On je naveo da su održivi nivoi duga vitalni za ekonomski oporavak i smanjenje siromaštva, prenosi Tanjug. U dokumentu se navodi da je stanje vanjskog duga zemalja s niskim i srednjim prihodima ukupno poraslo 5,3 posto u prošloj godini, na 8,7 biliona dolara pogađajući zemlje u svim regionima.

Napominje se da je povećanje vanjskog duga nadmašilo rast bruto nacionalnih dohodaka i izvoza, pri čemu je odnos vanjskog duga siromašnjiih zemalja prema BND-u, izuzimajući Kinu, porastao pet procentnih poena na 42 posto prošle godine, dok je njihov vanjski dug prema izvozu skočio na 154 posto sa nivoa od 126 posto u 2019.

Malpass je poručio da su hitno potrebni napori za restrukturiranje duga imajući u vidu da krajem ove godine ističe Inicijativa Grupe 20 velikih ekonomija svijeta (G20) o moratorijumu na otplatu dugova, kojom je bilo omogućeno privremeno odlaganje izmirivanja dužničkih obaveza.

Prema podacima iz izvještaja SB, neto prilivi od multilateralnih kreditora u zemlje sa niskim i srednjim prihodima porasli su na 117 milijardi dolara prošle godine, na najviši nivo u posljednjoj deceniji.

“Neto kreditiranje zemlja sa niskim prihodima poraslo je 25 posto na 71 milijardu dolara, što je također najviši nivo u posljednjoj deceniji, pri čemu su Međunarodni monetarni fond (MMF) i drugi multilateralni povjerioci obezbijedili 42 milijarde dolara, a bilateralni kreditori deset milijardi dolara”,navodi se u dokumentu SB.