Business portret:Keith Rupert Murdoch – Business Magazine

Keith Rupert Murdoch australsko-američki je medijski magnat. Izgradnjom News Corp. stvorio je jedan od najvećih svjetskih medijskih koncerna koji ima oko 800 kompanija u više od 50 zemalja. News Corp. se bavi proizvodnjom filmova za televiziju i kino, upravljanjem televizijskim stanicama, izdavanjem novina i ilustriranjem časopisa i knjiga. Murdochova poduzetnička strategija je težnja prema globalizaciji i pokrivanju svih tržišta koja obećavaju dobit. Murdoch kontrolira medijsko carstvo koje uključuje kablovski kanal Fox News, The Times of London i The Wall Street Journal. Trenutno je na 71.mjestu Forbesove liste najbogatijih ljudi na svijetu, a težak je 23 milijarde dolara.

Preuzimanje porodičnog biznisa

Keith Rupert Murdoch rođen je 11. marta 1931. godine na maloj farmi kod Melbournea u Australiji. Od rođenja, Murdoch se zvao svojim srednjim imenom, Rupert, imenom svog djeda po majci. Njegov otac, Keith Murdoch, bio je poznati australski novinar koji je posjedovao brojne lokalne i regionalne novine: Herald u Melbourneu, Courier-Mail u Brisbaneu te News i Sunday Mail. Kao dječak, školovao se u Geelong gimnaziji u Australiji. Tamo je djelovao kao urednik raznih školskih časopisa, uključujući The Corian i If Revived. Rupert je imao honorarni posao u Melbourne Herald-u, a otac ga je podučio nijansama profesije. Nastavio je studij na Worcester College, koji pripada univerzitetu Oxford. Čak je i na fakultetu bio voditelj Oxford Student Publications Limited.

Godine 1952., nedugo prije kraja Rupertovih studija u Engleskoj, njegov je otac umro od srčanog udara. Iako je stariji Keith bio na čelu jedne od najvećih novinskih korporacija u Australiji, na kraju je porodica  naslijedila dvije dotrajale novine u Adelaideu, The Adelaide News i The Sunday Mail te radijsku stanicu u udaljenom gradu Broken Hill. Rupert je odlučio nastaviti porodični posao, a za to je trebao steći određeno iskustvo u medijskoj industriji. Na sreću, stari očev prijatelj, vlasnik novina Lord Beaverbrook, ponudio mu je mjesto zamjenika urednika u svojim londonskim novinama Daily Express.

U septembru 1953. Rupert Murdoch vratio se u Adelaide kako bi preuzeo odgovornost za svoju baštinu. Postao je glavni urednik časopisa The Sunday Mail i The News koji su bili blizu bankrota zbog niskog tiraža od samo 75.000 primjeraka. Murdochova pojava odmah je potaknula miran život australijske pokrajine. Aktivno je učestvovao u radu svakog odjela, a sa 22 godine stekao je reputaciju “dječaka izdavača”. Činilo se da je njegova nevjerojatna energija zarazna jer su odjednom svi ljudi oko njega radili sve brže i pokušavajući ne zaostati za ovom vrtložnom vrstom osobe. Pisao je naslove, redizajnirao raspored stranica i radio u štamparijama. Brzo je pretvorio The News u hroniku kriminala, kontraverzi i skandala, čime je tiraž ovog lista porastao je. Murdoch je tako postao zaslužan za stvaranje modernog tabloida.

U julu 1959. Murdoch je kupio svoju prvu televizijsku stanicu, Channel 9 u Adelaideu, nazvavši je Southern TV. Tokom svog života tražio bi nove komunikacijske tehnologije, neprestano ih pokušavajući integrirati u svoje postojeće kompanije. Godinu kasnije za četiri miliona dolara kupio je Daily Mirror iz Sydneya i popratno sedmično izdanje; publikacije su brzo postale ozloglašene zbog bizarnih i senzacionalnih naslova. Kako bi popravio imidž, Murdoch osniva Australian, nacionalne novine koje su 1964. godine  počele izlaziti u Canberri. Australian je bila ozbiljna publikacija koja je sadržavala dubinsku raspravu o društvenim pitanjima i politici vlade i izazvala je divljenje novinara.

U aprilu 1967. Murdoch  je oženio  Anu Torv, reporterku Daily Mirrora. Ona će mu biti protuteža više od 30 godina, povlačeći ga natrag u porodicu kada je posao prijetio da će ga progutati. Do 1968. godine Murdochovo australsko vlasništvo vrijedilo je 50 miliona dolara. Dvije godine kasnije, kupio je londonski The Sun, koji je imao tiraž od 600.000, ali je gubio pet miliona dolara godišnje. Kad je najavio da će okrenuti The Sun na tabloid, neki su štampari rekli da se prebacivanje ne može izvršiti jer se štamparska mašina ne može prilagoditi. Murdoch se popeo na jednu od ogromnih mašina, otvorio ormar i izvadio šipku koja bi, kada je pravilno postavljena, pretvorila mašinu u pisač tabloida. Ovo je bila važna lekcija za promatrače Murdocha: znao je sve o vođenju svojih poslova, sve do sitne svakodnevne proizvodnje.

Širenje carstva

Za 50 miliona dolara, 1976.  godine Murdoch je otkupio New York Post, koji je neko vrijeme lično uređivao od Dorothy Schiff za oko 50 milijuna dolara. Neko je vrijeme osobno uređivao Post, a zatim je za posao angažirao urednika časopisa Time, Edwina Bolwella. Uskoro je stekao i američko državljanstvo kako bi mogao nastaviti kupovati medije po Sjedinjenim Američkim Državama.

Godine 1978. novinski sindikati u novinama New York Times, Daily News i Post stupili su u štrajk. Murdoch je rekao sindikatima da će, ako se vrate objavljivanju Posta, kasnije prihvatiti sve uvjete koje postignu  druga dva lista; stoga se Post vratio na punu objavu mjesecima prije nego što su to učinili njegovi rivali. U međuvremenu su Murdochove novine u Londonu ostvarivale veliku zaradu, a 1981. godine tu je dobit iskoristio za kupovinu londonskog časopisa Times, što je izazvalo pometnju zbog njegovog postojećeg posjedovanja The Sun i njegovog statusa stranca – smatrali su ga nesposobnim da posjeduje časno englesko izdanje. U novembru 1983. godine kupio je Chicago Sun-Times za 90 miliona dolara, stvarajući slične brige u Chicagu jer se Sun-Times smatrao vrhunskim novinama. Murdoch je radio svoju uobičajenu magiju, senzacionalizirao Sun-Times i time proširio njegovu cirkulaciju. Do 1984. Murdochovo holding društvo News Corporation, koje je osnovano 1979.godine za upravljanje Murdochovim različim kompanijama posjedovalo je 80 novina i časopisa.

Početkom 1985. godine Murdoch je kupio pola Twentieth Century Fox za 250 miliona dolara, a nekoliko mjeseci kasnije i sedam televizijskih stanica Metromedie. Murdochova je imovina do tada bila vrijedna 4,7 milijardi dolara, s godišnjim prihodima od 2,6 milijardi dolara – ali on se uvelike zaduživao kako bi se proširio na američko televizijsko tržište. Iste godine, Murdoch je uveo velike promjene u proizvodnji u svim svojim londonskim novinama. Htio je prijeći s dvostrukog pritiska tipke (pri čemu urednik stvara stranicu, a zatim je printer resetira) na jedno pritiskanje tipke (pri čemu se koristi računar, a prepisivanje u cijelosti vrši urednik), što bi smanjilo troškove rada. Ti procesi nisu zahtijevali toliko radne snage kao prije, što je rezultiralo smanjenjem broja zaposlenih. Postojeći zaposlenici su se bunili, a spor je morao biti riješen uz naknadu od 60 miliona funti.

U martu 1987. godine Murdoch je pokrenuo televizijsku mrežu Fox. Američka pravila zabranila su filmskom studiju posjedovanje televizijske mreže, pa je mreža Fox u početku imala samo 14 sati nacionalnog programa – jedan sat manje od zakonske definicije mreže. Murdochu je trebalo ustrajno i vješto politiziranje da bi se promijenila pravila kako bi Fox mogao proširiti svoje programiranje.

Godine 1988. senator Edward Kennedy osvetio se Murdochu za ranije napade u novinama ubacivši mali amandman u zakon o aproprijacijama koji je prisilio Murdocha da proda Post jer je posjedovao i televiziju u New Yorku. Kompanije nisu smjele posjedovati televizijsku stanicu i novine u istom gradu, ali je Federalna komisija za komunikacije (FCC) odobrila Murdochu izuzeće; Kennedyjev amandman okončao je to izuzeće. Murdoch je u Engleskoj 1983. pokušao pokrenuti uslugu satelitske televizije, ali nije uspio, izgubivši 20 miliona dolara. U februaru 1989. pokrenuo je Sky Television, satelitsku uslugu s četiri kanala. U početku je izgubio novac na tom pothvatu kao rezultat besplatne isporuke satelitskih paketa; ali se kasnije isplatilo kada je pretplatnicima ponudio više od četiri stotine kanala.

Godine 1990. Murdochova News Corporation vrijedila je 19 milijardi dolara, ali je imala dug od 8,1 milijardu dolara, a većina duga je dospjela. Murdoch je morao restrukturirati svoje dugove, dijelom izdavanjem novih dionica koje su razrijedile postotak dionica koje je posjedovao, slabeći njegovu kontrolu nad kompanija. Iskorištavajući do kraja svoje uvjerljive moći, uvjerio je američke banke da mu produže rok do 1993. godine kako bi im platio ono što im duguje. Bez ovih proširenja možda bi potpuno izgubio News Corporation. Četiri godine kasnije Fox je otkupio prava na emitiranje utakmica NFL-a za 1,58 milijardi dolara tokom pet godina, što je značilo da će mreža gubiti 100 miliona dolara godišnje. Murdoch je, međutim, utvrdio da će njegove lokalne stanice zaraditi 100 miliona dolara prihoda od oglašavanja.

U junu 1999.godine Murdoch se razveo od Anne, zabrinuvši mnoge kolege koji su je vidjeli kao bitan, stabilizirajući uticaj na njegov život. Samo tri sedmice kasnije, na neobjavljenoj ceremoniji, oženio se Wendi Deng, kineskom zaposlenicom Star Television. Prisutni nisu znali da na Murdochovom brodu prisustvuju nečemu drugom osim zabave sve dok ceremonija nije počela.

Iste godine Murdoch je kupio  australsku muzičku kompaniju Mushroom Records i integrirao je s Festival Records kako bi pokrenuo Festival Mushroom Records. Početkom novog milenija, News Corp. je postao toliko velik entitet da je tvrdio da ima neto vrijednost veću od pet milijardi dolara i vlasništvo nad 800 drugih kompanija diljem svijeta.

Godine 2011. Murdoch se ponovo suočio s kritikama, u ovom slučaju zbog navodnog prisluškivanja mobitela uglednih osoba, kako bi objavio vijesti. To je dovelo do niza istraga koje je proveo FBI, a poslovni barun morao je odstupiti s mjesta direktora publikacije News International.

Rupert Murdoch dosegao je vrh uspjeha jer mu se oduvijek žurilo. Zbog svog nestrpljenja i odluka, uglavnom logičnih, ali često donijetih na temelju jednostavnog sličnog osjećaja, izgradio je svoje carstvo u vrlo kratkom vremenu. Murdochova stalna borba za rast, razvoj i usavršavanje, nemirna potraga za novim vrhovima i horizontima učinila ga je onim što je danas – bogatim i moćnim gospodarom štampe, televizije i drugih medija. Iako su ga neki smatrali zlim genijem, izgleda da se Murdoch nije smatrao nikakvim genijem, već radišnim preuzimčem rizika. U tom pogledu bio je izvanredan, neprestano se vraćajući neuspjesima u pronalaženju novih pothvata za osvajanje. Volio je graditi poduzeća, a redovno je radio i po 16 sati u 70-im godinama, tvrdeći da nikada neće odustati. Činilo se da mu je najveće zadovoljstvo okretati se neuspješnim poslovima, što je činio bez početne prekomjerne analize ili brige o dobiti i gubicima. Umjesto toga, fokusirao se na iskorištavanje prilika, siguran u svoju sposobnost izgradnje i motiviranja timova usmjerenih na ciljeve i u svoje izvanrednu moć uvjeravanja.

Politički uticaj

Murdochovi masovni mediji počeli su igrati važnu ulogu u politici. Tokom 1970 -ih, zbog njegovog uticaja, Konzervativna stranka izgubila je izbore u Australiji. Murdoch je podržao čelnika Laburističke stranke Gough Whitlam. Nakon Whitlamove pobjede, Murdoch je rekao da je odigrao “značajnu ulogu” u laburističkoj pobjedi na izborima 1972. godine. Međutim, brzo je izgubio entuzijazam prema Whitlamu i vjeruje se da je povjerljivo naložio svojim australskim urednicima da “ubiju Whitlama”, što je, slučajno ili ne, rezultiralo smjenom Whitlama s mjesta premijera i političkom simpatijom Laburističke stranke.

Murdochovi masovni mediji u Velikoj Britaniji aktivno su podržavali konzervativne premijere Margaret Thatcher i Johna Majora, a kasnije i novog laburista Tonyja Blaira. U SAD -u se još od vremena predsjednika Ronala Reagana propaganda za republikance uglavnom provodila. Kako su kritičari vjerovali, politički stavovi štampe i TV kanala koji su pripadali Murdochu nisu bili diktirani njegovim ličnim uvjerenjima, već su bili samo određeni interesima poslovne igre u ovoj ili onoj zemlji. Tako je nakon gubitka republikanaca na američkim međugodišnjim izborima 2006. godine News Corporation značajno povećala svoje subvencije za potrebe Demokratske stranke.

Vlade i korporacije pomalo su uplašene Murdochovom sposobnošću uticaja na zakonodavne procese i rezultate izbora. Doista, njegova moć je zastrašujuća uzimajući u obzir da je više od 30.000 ljudi zaposleno u News Corporationu koji sedmično izdaje više od 60 miliona primjeraka novina.