Redakcija
Kako kaže, iako je postojala stotinama godina prije u raznim oblicima, kao banovina, kraljevina, kao prostor pod ingerencijom velikih imperija, sa svojom posebnom ulogom u okviru tih imperija, BiH se prvi put kao država, odnosno kao Republika, konstituiše 25. novembra 1943. godine.
“Za razliku od prethodnih uređenja, pojam Republike je pojam modernog građanskog društva, to jeste, tekovina velikih evropskih revolucija. 25. novembar 1943. jedan je izraz zrelosti bosanskohercegovačkog društva u cjelini. To društvo, odnosno njegovi najprogresivniji dijelovi su sakupljajući iskustva iz prošlosti, smogli snage, hrabrosti i intelektualnog kapaciteta da kroz, Narodonooslobodilački pokret, ostvare sebe. Ne samo u borbi za moderniji oblik društvenog organizovanja, nego i to da uvjere široke narodne mase da je borba za Republiku, borba za Revoluciju, ono u čemu moraju učestvovati, ukoliko žele biti tvorci historije i države”, naglasio je Komšić.
Foto: N1
I doista, nastavlja dalje, ta generacija jeste postala tvorcem historije, s obzirom na činjenicu šta je sve izdržala i podnijela u borbi za svoja demokratska uvjerenja, koja se rezultirala konstituisanjem Republike.
“Republika je konstituisana na principima koji su u društvenom smislu, na jedan tradicionalan način uvijek bili uvažavani, na principima uzajamnog poštovanja između istovremeno sličnih i različitih naroda. Ali tada su narodi i građani Bosne i Hercegovine po prvi put, uvažavajući i sve specifičnosti i sve sličnosti, pronašli zajednički jezik. Taj zajednički jezik bio je sadržan u prostoj formulaciji ZAVNOBiH-a da Bosna i Hercegovina nije ni muslimanska, ni srpska, ni hrvatska, nego i muslimanska i srpska i hrvatska i svih ostalih građana koji u njoj žive”, naveo je Komšić.
Taj zajednički jezik bosanskohercegovačkih naroda, navodi Komšić, nije samo utemeljio Republiku kao princip, nego i kao državni aparat, bez kojeg Republika Bosna i Hercegovina ne bi mogla zaživjeti.
“Skoro pet decenija ZAVNOBiH-skog mira, formiralo je brojne državne institucije, od političkih, preko pravosudnih, sigurnosnih, obrazovnih i kulturnih. Period između 1943. do 1992. bio je realizacija ideja ZAVNOBiH-a. Taj period ne treba idealizirati sa ove vremenske distance, ali isto tako ne treba ga ni omalovažavati, jer je upravo to period u kojem su izgrađene republičke institucije, koje su opet bile presudne u odbrani od agresije na Republiku BiH”, naveo je.
Foto: N1
Također, ističe da je bitan aspekt ZAVNOBiH-a konačno definiranje BiH kao multietničkog prostora, koji sam po sebi podrazumijeva učešće u vlasti i društvenom životu svih pripadnika različitih etničkih skupina, bez etničke diskriminacije koja je danas prisutna, i protiv koje se borimo svi mi koji smo za građansku BIH.
“Upravo je to bila borba koju je vodio Narodnooslobodilački pokret. Borba koja je počivala na civilizacijskim vrijednostima, za koje se i danas borimo. Te vrijednosti nalaze se pod žestokim napadima. Ponekad ti napadi dolaze iz same Evrope i EU koja je, također, utemeljena na principima antifašizma. Međutim, mi od te borbe, za demokratske i civilizacijske vrijednosti nećemo odustati, neovisno o tome kako se Evropa prema njima držala, jer generacija iz 1943. godine od tih vrijednosti nije odustala ni tada u uslovima fašizmom porobljene Evrope. Nećemo, jer su naše političko, institucionalno, i kulturološko naslijeđe antifašizam, jer je naše historijsko naslijeđe demokratska i antifašistička Republika Bosna i Hercegovina”, kaže Komšić.
I u najtežim godinama, u godinama agresije na BiH, dodaje Komšić, tih vrijednosti se nismo odrekli. Poručuje, ni danas ih se nećemo odreći, jer u njih vjerujemo, i u njih ćemo vjerovati.
“Pitanje opstanka Bosne i Hercegovine, nije samo pitanje opstanka države. To je pitanje opstanka civilizacije. Za nas koji u Bosnu i Hercegovinu vjerujemo to čak nije pitanje, nego stvar dostojanstva koje nam niko ne može oduzeti. I zato budimo ponosni u ono u što vjerujemo! Budimo ponosni na Bosnu i Hercegovinu!”, poručio je Komšić.
loading…
GIPHY App Key not set. Please check settings