Sve opasniji utjecaj termoelektrana na zdravlje

Izvješća za posljednje dvije godine pokazuju da je na Zapadnom Balkanu od posljedica zagađenja zraka uslijed djelovanja termoelektrana na ugljen umrlo 6500 ljudi, a zdravstveni troškovi liječenja oboljelih procijenjeni su u toj studiji na 10-ak milijardi eura. Usporedbe radi, u cijeloj EU umrlo je 10.800 ljudi. Posljedice na zdravlje su kronični bronhitis, astma, bolesti srca i krvnih žila te rađanje djece s malom tjelesnom težinom. Broj termoelektrana na ugljen u EU iznosi 221, dok je njih 18 prisutno na Zapadnom Balkanu.

– Utjecaj termoelektrana na okoliš je sve veći i opasniji, a njihov utjecaj može biti direktnim uvođenjem čestica u atmosferu, kao i posrednim poput stvaranja kiselih kiša koje dalje stvaraju dodatne probleme. To je jedan proces i čitav niz utjecaja koje idu iz termoelektrana, tu ima i geopolitičkih problema poput nedostatka ugljena u Hrvatskoj. Energija je jedna od osnova strategije i razvoje države, a kad smo ovisni o drugim izvorima dovodimo se u situaciju da možemo govoriti o problemima globalne politike, kaže dr.sc. Esad Prohić, geolog i geokemičar, prof. Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u mirovini.

Na stakleničke plinove upozoravali su još 1912. 

– Zgodan je članak iz 1912. godine objavljen u časopisu ‘Times', koji kaže da je tadašnja ukupna potrošnja ugljena bila 2 milijarde tona na godinu u cijelom svijetu. Oni su tada upozoravali da je CO2 emisija u atmosferu iznosila 7 milijardi tona i da bi radi stvaranja stakleničkih plinova moglo doći do porasta temperature Zemlje. To je znanstvena istina koja se provlači posljednjih stotinjak godina, koje se iz političkih i ekonomskih razloga ignoriraju, ističe Zlatko Bukovac, konzultant i direktor tvrtke Soltech, najvećeg domaćeg developera projekata u području solarne energije.

Hrvatska se sve više okreće obnovljivim izvorima, i to uglavnom solarima i vjetroelektranama, no u susjednoj Srbiji mnogi su problemi vezano za termoelektrane čija je razina ispuštanja SO2 u susjednoj jednaka razini cijele Europske unije. 

– Činjenica je da je prekogranično onečišćenje jedan od velikih problema, tako da se upravo zbog toga nameće znanstvenoj i političkoj zajednici da djeluju zajedno. Vi možete regulirati stanje u svojoj državi, ali ako nemate okruženje gdje ćete također utjecati to nema smisla, kaže Prohić i dodaje kako je Hrvatska imala najveći problem zbog (ne)kvalitete ugljena, odnosno prekomjernog sadržaja sumpora u njemu, i visoke radioaktivnosti istoga.

Hrvatska ima problem s okruženjem

– Mi smo članica EU, imamo neke standarde i kod nas se proizvodnja penalizira ispuštanjem CO2 u atmosferu. Cijena tone ispuštanja u atmosferu je oko 62 eura – do prije godinu dana ta penalizacija je iznosila samo 30 eura, dakle sve više postoji standard da se onečišćenje smanji. Nažalost, zemlje iz okruženja – BiH i Srbija – ne spadaju u tu standardizaciju, oni i dalje proizvode električnu energiju koja na tržištu ne zbraja tu penalizaciju i njihova električna energija je jeftinija, objašnjava Bukovac i dodaje kako Hrvatska može kupovati tu energiju.

– Hrvatska ima 35 posto obnovljivih izvora energije samo u hidro potencijalima, tako da ona može izvoziti takozvanu zelenu energiju na koju ne plaća tu emisiju. Na primjer, mi iz Srbije uvezemo električnu energiju po niskim cijenama, a našu deklariranu izvezemo. No, mislim da se tome stalo na kraj, EU se pitala što se to događa i neće se više to moći raditi. Srbija i BiH još uvijek imaju proizvodnju iz ugljena i imaju ozbiljnih problema, jer je cijena električne energije na tržištu eksplodirala – do prije godinu dana je prosječna cijena bila od 42 do 45 eura za megavat, a danas je dosegnula 190 eura. Nije ništa puno bolja situacija s plinom – prijelazno je rješenje, ali nije potpuno rješenje za potpunu eliminaciju onečišćenja, objašnjava.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Kad nema energije, kaže Bukovac, onda se plaća na tržištu koliko god. „Procjene za idući kvartal po Blombergu će biti negdje oko 214 eura po megavat satu. Naravno da se te cijene neće preliti odmah na potrošače, međutim, privreda to sve osjeti. Radno intenzivne proizvodnje će osjetiti rast cijena, prelit će se na inflaciju ekonomski – sve to ima svoje posljedice, napominje Bukovac.

Ako se govori o sadašnjoj situaciji, Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji plina i električne energije, smatra Prohić. „Nažalost, ovisni smo o uvozu. Što ne znači da ne možemo biti u jednoj pametnoj strategiji za budućnost. Imamo obnovljive izvore – Sunčevu energiju, vjetroelektrane. Mi smo mala zemlja, možemo napraviti te ‘spotove'.“, ističe. 

Iako obnovljivi izvori energije nisu uvijek stabilni, odnosno mogu biti nepredvidljivi, Bukovac smatra kako je solarna energija dobra solucija u kombinaciji s plinom kao rezervnom opcijom, koji je još uvijek neizostavna nuklearna energija. „'Balansing' te energije je moguć – plinske elektrane su u stanju biti u pola sata na mreži.“, kaže i dodaje kako se za to mogu koristiti postojeće plinske elektrane, bez potrebe za novom tehnologijom. „Mi smo u Europskoj Uniji ‘obećana zemlja' što se tiče solarne energije, jer imamo veliku insolaciju – investicija će se brzo vratiti.“, objašnjava.

Hoće li Hrvatska ikad potpuno napustiti ‘prljavu energiju'?

– Ne možete ukinuti termoelektrane odmah. Međutim, sustavni pristup koji će se zasnivati na strateškom razmišljanju da postepeno uvodite obnovljivu energiju i postepenim gašenjem termoelektrana bi po meni bio racionalan, smatra Prohić. Što se tiče hidroelektrana, dodaje kako Hrvatska ima izuzetan hidroenergetski potencijal – i po količini i po mogućnosti stvaranja energije.

– Naravno da nema stvaranja energije koja neće imati ovakav ili onakav utjecaj na okoliš, samo morate gledati taj ekonomski dio isplativosti cijene. Hidroelektrane su u principu isplative. Mi imamo takav hidroenergetski potencijal koji ima svega par zemalja u Europi. Trebalo bi stvarno sustavno prići tome, objašnjava Prohić. Bukovac dodaje kako je problem što Hrvatska još uvijek uvozi 30 posto energije, a trebala bi i mogla postati – izvoznik, naročito solarne energije.

Pogledajte razgovor!