Američki dužnosnici redovno razgovaraju sa Dodikom, koja je svrha sankcija

Četiri godine unazad Milorad Dodik je pod američkim sankcijama. Isto toliko vremena nije putovao u Sjedinjene Američke Države, a dugo vremena se američki dužnosnici nisu sastajali s njim, premda je u međuvremenu Dodik izabran i za člana Predsjedništva BiH. No, u posljednje vrijeme situacije se promijenila, jer svi američki dužnosnici koji su boravili u BiH redovno su razgovarali i sa Dodikom. Mnogi su zbog toga, pa i sam čelnik SNSD-a, postavili pitanje, koja je onda svrha sankcija?

Milorad Dodik je pod američkim sankcijama od početka 2017. godine. Time mu je, između ostalog zabranjen ulazak na teritoriju Sjedinjenih Država. Sankcije su mu pokvarile plam odlaska na ceremniju inauguracije Donalda Trumpa, koja se događala nekoliko dana kasnije.

Crna lista

“Kao rezultat današnjih sankcija, svaki dio imovine ili interes za imovinu gospodina Dodika, a koja je u posjedu ili pod kontrolom osoba iz SAD-a ili koja se nalazi unutar SAD-a, mora biti blokiran. Pored toga, generalno su zabranjene transakcije državljana SAD-a koje uključuju gospodina Dodika“, kazala je Maureen Cormack 2017. godine.

Četiri godine kasnije, Dodik daje osvrt na štetu koju trpi zbog američkih sankcija.

“Dok sam bio u Washingtonu… Mislim dok sam još mogao da idem (smijeh). Ja živim sankcije, ovu priču o sankcijama ne doživljavam posebno loše (smijeh). Napisano je da se zabranjuje američkim zvaničnima da komuniciraju sa mnom pa me čudi kako pričaju Escobar, ambasadori itd. (…)”, rekao je Dodik.

U stvarnosti, američka administacija je omekšala svoja stajališta, te se predstavnici Washingtona u posljednje vrijeme, redovito sastaju sa Dodikom, osobom sa američke crne liste.

Moglo bi se zaključiti kako Washington Milorada Dodika tretira kao ravnopravnog pregovarača. U samo nekoliko sedmica, s njim su se, što u Sarajevu što u Banjaluci, sastali: Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika džavnog tajnika SAD-a, Matthew Palmer, specijalni izaslanik za izbornu reformu, Dereck Chollet, savjetnik američkog državnog tajnika, ali i Eric Nelson, američki ambasador u BiH.

“Kada očekujemo te nove sankcije, šta će nam donijeti te sankcije, kada on pregovara, u stvari ako američka administracija, visoki predstavnici njihovi, pregovaraju s njim u Sarajevu, u Banjaluci, šta onda nama donose te sankcije, šta to čime je on oštećen”, kazala je Ivana Marić, politička anlitičarka.

A o nekim novima sankcijama samo se govori, poduzima gotovo ništa. Briselska administracije se izgubila u vlastitom mehanizmu, dok novi vjetrovi pušu iz Londona.

“Tako da vjerujem da američke sankcije Dodiku ostaju na snazi do danas. I mislim da je to bila jedna od prednosti UK-a od Brexita, to što sada možemo imati svoj režim sankcija, jer je bilo neprihvatljivo da su određene zemlje unutar EU bile odlučne da nastave da potkopavaju važne sankcije, koje određene članice EU i većina želi da uvede”, rekla je Alicia Kearns, britanska parlamentarka.

Dodik računa na pomoć Putina i Xija

Nove sankcije Dodiku, podržavaju političke stranke sa sjedištem u Sarajevu, dok su otvoreno protiv njih i Dodikovi politički protivnici u Banjaluci, poput Mirka Šarovića, koji je sam bio pod sankcijama, ali onima OHR-a. O mogućim novim sankcijama, čelnik SNSD -a kaže:

“Da li će Dodik biti pod sankcijama ili ne, a neka bude. Ali je važno da ostane, Republika Srpska”.

Za britanski Guardian član Predsjedništva BiH ističe kako nije ravnodušan prema sankcijama, te da na izborima nije izabran da bi bio kukavica.

Također otkriva kako računa na pomoć Putina i Xija.

Dodik je nedavno poručio i da će datum eventualnih sankcija, biti datum samostalnosti Republike Srpske.

No, Washington i Brisel, baš kao Moskva i Peking, više puta su ponovili da podržavaju teritorijalni integritet Bosne i Hergegovine.