Situacija na tržištu rada se stabilizirala

Portal MojPosao.ba je i ove godine za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova proveo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na BiH i regionalnom tržištu rada. Istraživanju su se priključili partnerski portali iz regije MojPosao.net, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk te Deloglasnik.si.

Istraživanje je provedeno kroz 20 pitanja od kojih su se određene grupe pitanja fokusirale na tri demografske grupe ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se trenutno školuju.

U istraživanju je učestvovalo više od 4.700 ispitanika. Među ispitanicima iz Bosne i Hercegovine je bilo 47 posto zaposlenih, 48  posto nezaposlenih, a pet posto ispitanika se još uvijek školuje.

Visina plaće i dobri međuljudski odnosi najvažniji su faktori prilikom odabira radnog mjesta

Naime, čak 65 posto ispitanika iz Bosne i Hercegovine odabralo je upravo visinu plate kao jedan od najvažnijih faktora pri izboru poslodavca. Na drugom mjestu nalaze se dobri međuljudski odnosi (57 posto), a na trećem mogućnost učenja i napredovanja (43 posto).

Dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu ispitanicima iz Hrvatske i Slovenije (gdje dijele mjesto s visinom plaće), dok je ispitanicima iz ostalih zemalja (Bosne i Hercegovine, Srbije te Makedonije) na prvom mjestu visina plaće.

Znanjem i motivacijom do posla

Učesnike istraživanj apitali su šta je po njihovu mišljenje najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.

Najviše ispitanika iz BiH (33 posto) smatra da su to njihova znanja i vještine, motivacija i želja za zaposlenjem (21 posto), te radno iskustvo (17  posto). Zanimljivo je da svega osam posto ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a devet posto da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega dva posto ispitanika, dok pet posto smatra kako je važna stranačka pripadnost.

Kad je o regiji riječ,  Slovenci i Makedonci u nešto većoj mjeri nego ostali ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo.

Koliku plaću bismo htjeli?

Kad je riječ o priželjkivanoj plaći, tu ispitanici iz BiH očekuju u prosjeku  1.500 BAM što je čak za 50 posto više od prosječne plaće u BiH.

U prosjeku, ispitanici u Sloveniji imaju najviša očekivanja, iznad 1.500 eura u prosjeku, ali imaju i najvišu prosječnu plaću. Željena plaća u Sloveniji je 25 posto viša od stvarne prosječne plaće.

Sa druge strane najniža očekivanja su u Makedoniji, 523 eura, što je 12 posto više od onoga što je prosječna plaća u Makedoniji. Ispitanici iz Srbije očekuju 759 eura, dok im je prosječna  plaća 547 eura. Ispitanici iz Hrvatske očekuju plaću od 1.020 eura, što je za svega sedam posto više od stvarne prosječne plate.

Većina zaposlenih u BiH (61 posto) u idućih godinu dana planira promijeniti posao, što je dosta manje nego prošle godine kada je taj postotak iznosio 76 posto. Posao u najvećoj mjeri žele mijenjati ispitanici iz Hrvatske (68 posto), dok u najmanjoj mjeri to žele ispitanici iz Slovenije (40 posto).

U odnosu na prošlu godinu smanjio se strah od gubitka posla

Nešto manje od četvrtine ispitanika (22 posto) iz BiH boji se da bi mogli ostati bez posla u narednih godinu dana. To je ipak dosta manje nego prošle godine kada je za svoj posao strahovalo 33 posto zaposlenih ispitanika.

Gubitka posla u najvećoj se mjeri boje ispitanici iz Srbije (30 posto).

Uslovi na poslu su kao i prije pandemije

Obzirom na turbulentne godinu i pol iza nas radni uslovi nisu se previše promijenili, barem tako smatra 41 posto ispitanika. Da su uslovi ipak lošiji u odnosu na pretpandemijsko vrijeme smatra 36 posto ispitanika, i to prvenstveno zbog smanjenja plate, narušenih međuljudskih odnosa i većeg opsega posla. Ima i onih ispitanika, doduše manje (23 posto) kojima su se radni uslovi u posljednjih godinu i pol dana poboljšali, bilo da se radi o omogućenom radu od kuće, povišicama ili pak napredovanju.

U proteklo vrijeme bili smo svjedoci kako je većina zaposlenih, a kojima je posao to omogućavao, radila od kuće. Sada, godinu i pol kasnije, radnici se sve više vraćaju na radna mjesta. Trenutno 34 posto ispitanika radi s radnog mjesta iako bi im posao dozvoljavao rad od kuće, za 44 posto ispitanika radno mjesto ne dozvoljava rad od kuće.  15 posto ispitanika ima hibridni način rada – djelomično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega sedam posto radi isključivo od kuće.

Gledajući regiju, Slovenci u najmanjoj mjeri dolaze u urede, isključivo s radnog mjesta radi tek njih trećina (33 posto), dok u najvećoj mjeri oni imaju mogućnost hibridnog načina rada (53 posto).

Loša reputacija domaćih privatnih kompanija

Kada bi birali kompaniju prema vlasništvu ispitanici iz BiH bi najradije odabrali privatnu kompaniju u stranom vlasništvu (44 posto), a u najmanjoj mjeri privatnu kompaniju u domaćem vlasništvu (sedam posto). Oko 16 posto najradije bi pokrenuli vlastiti posao, dok bi u državnim firmama radilo 29 posto.

Nezaposleni

Od nezaposlenih ispitanika iz BiH najviše (25 posto) ih je nezaposleno tri mjeseca ili manje, 22 posto je bez posla između tri i 12 mjeseci. Čak 22 posto ispitanika je nezaposleno više od jedne godine, dok 9,73 posto ljudi na posao čeka duže od pet godina.

Većina nezaposlenih (47 posto ) traži bilo kakav posao, bez obzira je li riječ o onima u struci ili izvan nje, što je ipak manje nego prošle godine kada je bilo kakav posao tražilo njih dvije trećine (65 posto ).

Iako smo svjedoci da je do zaposlenika sve teže doći, i dalje kandidati ne dobivaju odgovor poslodavca na prijavu za posao. Čak 75 posto   ispitanika kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao, 15 posto ispitanika izjavilo je kako dobiva odgovore na od prilike polovicu prijava, a tek 10 posto ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek.

Kako je ovo loše za employer branding kompaniji govori i podatak da će ispitanici izbjegavati ponovno se prijaviti na oglas u kompaniju gdje nisu dobili povratnu informaciju (57 posto ), kompaniju će negativno komentarisati prijateljima i obitelji (21 posto ) ili će čak izbjegavati koristiti proizvode i usluge te kompanije (15 posto ). OkO 30 posto ispitanika izjavilo je kako neodgovaranje na prijavu za posao ne utiče na njihovo mišljenje o toj kompaniji.

Demografija

U istraživanju je učestvovalo više od 4.500 ispitanika iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije te Slovenije, samo iz Hrvatske učestvovalo je više id1.600 ispitanika. Od ispitanika iz BiH je bilo 47 posto zaposlenih, 48 posto nezaposlenih, a pet posto ispitanika se još uvijek školuje.

Žene  čine 70 posto ispitanika, a 30 posto muškarci. Najviše je ispitanika u dobi od 26 do 35 godina (39 posto ), 34 posto od 36 do 45 godina te 12 posto ispitanika starije je od 45 godina.  Najviše ispitanika ima završenu srednju školu (46 posto ), višu školu ili fakultet ima 44 posto ispitanika, dok magistraturu/doktorat ima 10 posto ispitanika.