Inovacije:Studentica razvila uređaj koji olakšava liječenje i zaštitu životinja na daljinu

Još jedna inovacija koja je nagrađena na svjetskim izložbama izumljena je u Kladnju. Elma Selimbašić, 23-godišnja studentica ekonomije napravila je Uređaj za tretiranje i zaštitu životinja na daljinu koji ima za cilj olakšati veterinarima, radnicima u rezervatima i istraživačima liječenje, praćenje i mapiranje životinja bez izlaganja riziku od povreda i ljudi i životinja.

„Uređaj je manjih dimenzija opremljen senzorima, wi-fi prijemnikom, mehanizmom za skladištenje i daljinsko ispaljivanje injektorskih strelica. Uređaj se postavlja na dron koji dalje prenosi uređaj koliko i gdje je potrebno. Uređaj olakšava tretman bolesne životinje u krdu bez izlaganja opasnosti, kao i praćenje, mapiranje, očuvanje i održavanje broja jedinki u rezervatima ili u divljini“, za Business Magazine pojašnjava Selimbašić.

Nedostatak materijala

S obzirom da veterinari najčešće koriste puhaljke ili puške sa zračnim spremnicima za ispaljivanje injektorskih strelica, čime i sebe i životinju izlažu riziku od povrede jer moraju biti u neposrednoj blizi, inspiriralo je ovu inovatoricu za njen izum. Razmišljajući o problemu, javila se ideja za nekim rješenjem koje će sve to, čak i više, omogućiti sa sigurne udaljenosti, te je zajedno sa Avdom Buševcom, apsolventom Građevinskog fakultetu u Tuzli, razvila ovaj uređaj.

Inovacija bi ugledala svjetlo dana i ranije, međutim pandemija koronavirusa usporila je nabavku određenih komponenti neophodnih za izradu uređaja, koje je općenito teško nabaviti u Bosni i Hercegovini.

„Izazovno je raditi s ovakvim stvarima u BiH, primarno iz razloga što je kod nas privreda zasnovana na trgovini, a trgovci uvoze i prodaju ono za čim imaju najviše potražnje, samim tim, sve elektroničke ili pneumatske komponente koje su mimo standarda tj. reda veličina koji je manji ili veći od onoga koji se kod nas najčešće traži nismo mogli nabaviti. Uz to pandemija je usporila ili u potpunosti onemogućila dostave određenih komponenti naručenih iz inozemstva npr. s Alibabe ili Amazona, te smo s tim u vezi na kraju morali raditi prototip s onim što nam je ovdje bilo na raspolaganju. Nevjerovatno je bilo da smo imali novac koji nismo mogli potrošiti u BiH jer se nemaš kome obratiti da napravi što ti treba“, ističe Selimbašić.

Međutim, za prave inovacije nikada nije kasno, te je Selimbašić zahvaljujući Asocijaciji inovatora BiH, imala priliku učestvovati na međunarodnim izložbama gdje je njena inovacija nagrađena medaljama. Tako je u septembru na Međunarodnoj izložbi radova inovatorica održanoj u Seulu osvojila zlatnu medalju, kao i na Sedmici inovacija IWA u Rabatu, Maroko. U oktobru je nagrađena i bronzanom medaljom na Svjetskoj izložbi inovacija Arca, u Zagrebu. Bronzanu medalju osvojila je i na  Međunarodnoj izložbi ideja, inovacija i gotovih proizvoda, održanoj u novembru u bavarskom gradu Nirnbergu.

„Izložbe inovacija su značajne iz više razloga, u smislu koristi za zajednicu. Ako znamo da su inovatori predstavnici države, a da su međunarodne izložbe pod pokroviteljstvom najznačajnih državnih institucija i da su posjetitelji predsjednici i ministri država, ambasadori, predstavnici kompanija, investitori i predstavnici investicijskih fondova, jasno je da na štandu promoviramo cijelu državu i privredne potencijale. Nagrade s druge strane doprinose i kolektivnoj i individualnoj promociji, a pomažu i da mediji u našoj zemlji govore o inovatorima i inovacijama i da tako zajedno širimo inovatorsku kulturu i svijest o značaju inovatorstva i inovacija“, naglašava Selimbašić.

Privreda i inovatori moraju sarađivati

A bez inovatorstva i inovacija društvo može stagnirati, ali ne može naprijed, što je u današnjem vremenu, kada svi oko nas idu strahovitim brzinama naprijed, za BiH pogubno smatra Selimbašić. Vlasti još uvijek nisu svjesne ovog problema zbog čega smo na samom dnu svjetske ljestvice kada je u pitanju inovativnost.

„Odnos vlasti prema privredi, preduzetnicima i inovatorima, na svim nivoima, nažalost ne mogu opisati niti jednim drugim izrazom osim maćehinskim. Ovdje se godinama od novca privrednika, preduzetnika, radnika i građana kupuju politički mir i pozicije kroz razna davanja za “hljeb i igre” na uštrb jačanja inovatorstva i privrede i saradnje ta dva segmenta koji su kao dva prsta jedne ruke-odsjeci jedno, ni ovo drugo ne može ostvariti puni potencijal“, naglašava Selimbašić.

Na pitanje kako dobru ideju i inovaciju pretvoriti u uspješan biznis, ova buduća ekonomistica kaže da je potrebno prije svega da izum rješava konkretan problem i da postoji potražnja za istim, te puno rada. U suprotnom izum onda može biti samo trošak.

„Ljudi polaze od toga da je ideja najvažnija, međutim, ako je ideja najvažnija zašto imamo tako mali procenat inovacija pretvorenih u biznise na tržištu? Ideja je kao talenat – ako je dobra i ako si voljan raditi može ti pomoći da lakše stekneš neovisnost i pokreneš održiv biznis. S druge strane, ako nećeš raditi, bez obzira koliko ideja bila dobra, odnosno koliko talentiran bio, na kraju nećeš ništa napraviti. Naravno da postoje i neki drugi faktori, eksterni, na koje ne možemo uticati, a od kojih zavisi da li ćemo napraviti uspješan biznis ili ne. Tu primarno mislim na okruženje i kulturu zajednice u kojoj živimo i ljudi kojima smo okruženi – razlika je da li živiš u zajednici koja potiče preduzetništvo ili onoj gdje se uspjehom smatra zaposlenje u upravi ili odlazak u Njemačku. Možeš biti inovator sa milion patenata koje niko ne koristi, koje ne proizvodiš ili za koje ne prodaješ licencu, a moraš plaćati održavanje patenta, te se u ovom slučaju radi samo o trošku. Moramo biti svjesni i da postoji veliki broj inovacija koje jesu inovacije, ali praktično ne rješavaju značajniji problem ljudi ili problem jeste velik, ali rješenje nije toliko praktično pa zbog toga nema dovoljno potražnje. Osnova biznisa je prodaja, odnosno kreirati kupca. Ako nemaš proizvod ili uslugu koji na pravi način rješavaju problem potencijalnog kupca, tada nemaš niti kupca, a samim tim niti biznisa. Da bi jedna ideja mogla prerasti u uspješan biznis, prva stvar je da za ono što se nudi postoji kupac koji je to spreman kupovati i preporučivati drugima da kupuju“, pojašnjava Selimbašić.

Da bi zahvaljujući svojoj inovaciji razvila uspješan biznis, Selimbašić je već poduzela određene korake. Naime, putem Instituta za intelektualno vlasništvo BiH podnijela je prijavu za zaštitu Svjetskoj organizaciji za zaštitu intelektualnog vlasništva.

“Još uvijek je rano za razgovor s investitorima, tako da nismo još nikoga kontaktirali. No, kada bude pravi momenat vjerujemo da nećemo imati problem s pronalaskom partnera. Trenutno mi je cilj da završim studije, a uporedo s tim da inovaciju plasiram na tržište”, dodaje Selimbašić.

Sami sebi moramo kreirati bolje okruženje

Finansijsku i mentorsku podršku pružio joj je Centar za promociju civilnog društva (CPCD) kroz projekt Trezor bh. inovacija, kako za izradu prototipa, tako i za podnošenje PCT prijave patenta. Za Trezor bh. inovacija kaže da je zaista značajan projekat i dobra osnova i primjer kako treba djelovati i raditi na kreiranju boljeg okruženja, a ne čekati da nam ga neko drugi kreira. Upravo je i to njena poruka svim mladim ljudima u BiH koji imaju zanimljive ideje, ali zbog okruženja boje se pokrenuti i raditi na realizaciji.

„Trebamo biti realni, ne možemo ništa napraviti dok čekamo da neko drugi završi ono što nas boli. Mi sami sebi moramo napraviti bolje okruženje, drugi nam neće i ne mogu. Ko će nam pomoći ako ne sami sebi, sada, odmah, djelovanjem“, dodaje Selimbašić.