Lome se koplja oko Prijedloga zakona o porezu na dohodak i doprinosima

Burne reakcije izazvali su Prijedlozi Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, koje je Vlada FBiH uputila u parlamentaru proceduru, pa onda povukla. Kako je pojasnio premijer FBiH, Fadil Novalić, izmjene Zakona predstavljaju jednu od ključnih ekonomskih reformi. Budući da se radi o paketu zakona, nije moguće raditi analizu jednog, a da se pritom ne uzme u obzir šta zapravo propisuje drugi. S prvim informacijama o onome šta propisuju ova dva Zakona počele su se voditi i razne diskusije putem medija i društvenih mreža. Oštre kritike uputila je opozicija, sindikati i pojedini ekonomski analitičari, te i bez dovoljno informacija o Zakonima oni su nazvani haračkim, sredstvom popunjavanja budžetskih rupa te da ova rješenja uopće neće rasteretiti privredu niti dovesti do povećanja plaća radnicima.

Ključne odredbe Zakona o porezu na dohodak odnose se na stopu poreza. Naime, prema trenutnom rješenju svi zaposleni plaćaju stopu poreza od 10 posto. Kako je pojasnio Novalić u obraćanju građanima putem svog Facebook profila, Vlada FBiH prijedlogom ovog Zakona propisuje dvije stope: jedna je oslobođena poreza, do 800 KM porez je nula, a druga – iznad 800 KM porez je 13 posto.

Poslodavci podržali Zakone

„Mi smo radili izračune. Oni koji sad imaju plaću do 800 KM plaćaju 50 KM poreza na dohodak, a takvih je 52 posto uposlenih. Tačnije, od 532.000, 276.000 ljudi je smješteno na plaći do 800 KM. Dakle, tih 276.000 ljudi neće nikako plaćati porez na dohodak. Sljedećih 44 posto, koji se nalaze na plaći između 800 i 2.440 KM, a to je 234.000 ljudi, plaćat će manje nego što plaća sad. I konačno, ostalo je samo četiri posto ljudi koji imaju iznad 2.440 KM, a oni će plaćati više nego što plaćaju sad “, pojasnio je premijer.

Kada je u pitanju Prijedlog zakona o doprinosima sadašnja stopa sa 41,5 posto smanjuje se na 32,5 posto.

„Istina je da mi sad oporezujemo topli obrok, prevoz, regres i sve neoporezive stavke, ali je ovo smanjenje sa 41,5 na 32,5 mnogo veće nego što je to opterećenje. Tako da se tu stvara prostor da se plaće povećaju. Vlada FBiH će dobiti oko 300 miliona KM manje i mi smatramo da je to pomoć privredi da postane konkurentnija, odnosno da se povećaju minimalne i sve druge plaće. U tom izračunu, preduzeća će imati manje opterećenje prema državi. Ako je plaća 400 KM, to je isto. Plaća od 800 KM će imati dodatnih 62 KM na raspolaganju da poslodavac poveća plaću. A plaća od 2.500 KM imat će 192 KM koje država neće uzeti iz privrede“, pojasnio je premijer.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH za Business Magazine kaže da se ova dva Zakona mogu posmatrati jedino zajedno i da se najveća polemika vodi oko Prijedloga zakona o porezu na dohodak koji se posmatra samostalno.

„Kada je riječ o Prijedlogu zakona o doprinosima, pozitivno je što će se radniku koji npr. primi plaću 800 KM, taj iznos uzeti u ukupnu poreznu osnovicu za doprinose što je jako bitno kada je u pitanju penziono osiguranje. Druga pozitivna strana je što će se stope smanjiti. Svako naredno povećanje plaća, do kojeg će sigurno doći, bit će lakše jer će stope biti niže. Ono što je negativno je to što će u prvoj fazi, niske plaće dobiti neka dodatna opterećenja. Mi smo kao UPFBiH jako puno raspravljali o ovim Prijedlozima i usvojili stav da su njegove pozitivne strane važnije i prioritetnije od ovih negativnih i imaju veću težinu“, pojašnjava Smailbegović.

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH za Business Magazine kažu da  podržavaju svaki vid reforme kojom će se poboljšati radno-pravni i ekonomsko-socijalni položaj radnika, naravno, kroz konstruktivan socijalni dijalog i uvažavanje mišljenja svih aktera u tom procesu.

„Međutim, kao i ranije  i ovog puta je socijalni dijalog izostao, a Vlada FBiH je zamislila da budžetske rupe koje je ona stvorila svojom nesposobnošću pokuša zakrpiti na taj način što će povećati porez na dohodak sa 10 na 13 posto, tako što će oporezovati sve ostalo što do sada nije bilo predmet oporezivanja. Moramo priznati da bi na takav način svako mogao voditi bilo koju vladu, ali ne traži se to. Traži se da se na jedan pravilan, korektan i učinkovit način uspostavi jedna ravnoteža u sistemu prema kojoj bi se osiguralo smanjenje opterećenja na rad, a istovremeno i poboljšao standarda života u vidu povećanja plaća, što bi podstaklo veću potrošnju novca od strane građana Federacije BiH, a samim tim i ubiranje više poreza, čime bi se zatvorio taj krug. U konkretnom slučaju predložena zakonska rješenja od strane Vlade FBiH idu u smjeru ubiranja više poreza na teret radnika, a zanemarujući položaj radnika i svih ostalih građana Federacije BiH. To je nepošten i podmukao potez Vlade FBiH i kao takav niko normalan u FBiH to ne može podržati,pa ni Savez samostalnih sindikata BiH“, naglašavaju iz SSSBiH koji ne nudi nikakvu matematiku za ove tvrdnje. Reklo bi se tradicionalna reakcija sindikata koji je protiv bilo kakvog rješenja.

Zijad Džafić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli smatra da ovi Prijedlozi nisu primjereni aktuelnom makroekonomskom stanju u državi koje karakterizira rigidno poslovno okruženje u kojem se veoma sporo razvija preduzetništvo i mala i srednja preduzeća.

„Naime, preduzetnici su najagilniji dio privrede i oni stvaraju novu vrijednost, generiraju poreske prihode i otvaraju nova radna mjesta. Međutim, njihov glas aktuelna vlast ne uvažava. I u zemljama EU i SAD-u porezni obveznici se sve više protive programima preraspodjele i progresivnom oporezivanju. Vlada naglašava „da se ovaj planirani porez ubuduće neće ubirati na dio primanja do 800 KM, te da radnici s najnižim primanjima neće plaćati niti jednu marku poreza na dohodak, što trenutno nije slučaj, i u konačnici predstavlja rasterećenje“. Na ovaj način se nagrađuju oni koji ne žele da se obrazuju i specijaliziraju na tržištu rada, a kažnjavaju talentirani, obrazovani i poduzetni građani. Prema izjavi premijera „ samo oni radnici koji budu imali neto plaću prije oporezivanja veću od 2.440 KM će ubuduće plaćati veći porez na dohodak nego što je trenutno slučaj, a svi ostali radnici koji primaju manje i kojih je u Federaciji BiH 96 posto će plaćati manje poreza na dohodak“ pa se postavlja pitanje o efikasnosti i ciljevima ove porezne reforme ako će samo četiri posto građana plaćati veću stopu poreza“, ističe Džafić.

Pojašnjava da u ovakvom okruženju svaki dodatni namet, uz postojeće parafiskalne namete kojih ima na stotine će samo dovesti do gašenja privrednih subjekata i obrta.

„U BiH već dugo vlada mentalni sklop da s jedne strane (preduzetničke) „državu treba po svaku cijenu izbjeći“, a s druge strane (strane vlade FBiH) „preduzetnika treba iscijediti“. Zbog toga BiH od početka tranzicije razvija nepreduzetničko okruženje uz neodgovarajuću institucionalnu tržišnu infrastrukturu. Prisjetimo se da je Vlada FBiH obećala i nove kilometre autoceste nakon uvođenja novih akciza na gorivo što se nije desilo pa i dalje imamo najlošije puteve u Evropi. Na kraju da zaključimo, planirano povećanje stopa poreza na dohodak na 13 posto ali samo za najviša primanja, te smanjenje doprinosa sa 41,5 posto na 32,5 posto je čisto politikanstvo jer Vlada FBiH nigdje nije objavila dubinsku analizu broja radnika, broja kompanija i u konačnici kvantitativne iznose i prihode nakon uvođenja novih stopa. Poznato je da poslodavci ali i građani uvijek bježe u sektor sive ekonomije nakon povećanja poreznih stopa. Također, akcize na cigarete su dovele do cvjetanja crnog tržišta cigareta u BiH koje vrijedi stotine miliona KM. Bojim se da ćemo imati slične rezultate i sa ovo reformom“, dodaje Džafić.

Kako će se na radnike odraziti to što će im po novom rješenju biti oporezivi i topli obrok, regres, naknada za prevoz, Džafić smatra da s obzirom da se prema standardu kupovne moći BiH nalazi na 31 posto prosjeka zemalja članica EU, da je prihvatljivije uvesti diferenciranu stopu PDV-a nego oporezovati topli obrok i regres jer radnici ionako plaćaju jedinstvenu stopu od 17 posto PDV-a na nužna dobra, električnu energiju, opskrbu vodom itd.

„Apsolutno je neprihvatljivo istom stopom oporezovati hljeb, miljeko, brašno, lijekove kao viski, parfeme i drugu luksuznu robu. Nužna dobra su dobra čija je potražnja dohodovno i cjenovno neelastična, a koja zauzimaju veći udio u potrošnji građana s nižim dohotkom. Kod ovih dobara i nakon rasta cijena potražnja raste ili ostaje ista buduću da nema supstituta (poznati Giffenov paradoks u mikroekonomiji). Dakle, vjerujem da će radnici biti u još lošijoj situaciji nego sada jer će poslodavci taj novi teret samo prebaciti na „leđa“ radnika. Zemlje članice EU osim opće, koriste i snižene stope PDV-a radi ostvarenja različitih ciljeva, ali često bez detaljne analize njihovih učinaka. Snižene stope PDV-a koriste se kako bi se stimulirala privredna aktivnost u određenim djelatnostima, tj., da nižim cijenama potaknu potražnju što dovodi do povećanja zaposlenosti, kao i dohodaka i smanjenja sive ekonomije. Time se ostvaruju i socijalni ciljevi u državi“, pojašnjava Džafić.

Na pitanje koliko će ova rješenja doprinijeti suzbijanju sive ekonomije Smailbegović ističe da će zasigruno doprinijeti u određenoj mjeri, međutim da nje nikad neće nestati jer postoji čak i u najrazvijenijim sistemima.

Ko dobija, a ko gubi

Iz SSSBiH ne očekuju puno kada je u pitanju ovaj problem, već smatraju da će ova zakonska rješenja čak podstaći sivu ekonomiju.

„Poslodavca ništa ne sprečava da i dalje dio plaće isplaćuje u „koverti“ ili da radniku odredi plaću do 800 KM , pogotovo tamo gdje radnici nisu pokriveni kolektivnim ugovorom. Ovdje svakako treba naglasiti da Vlada FBiH usvajanje Prijedloga zakona o porezu na dohodak uslovljava usvajanjem Prijedloga zakona o doprinosima , prema kojem bi se doprinosi plaćali na sve naknade koje radnik ostvari iz radnog odnosa. Tu postoji realna opasnost da poslodavac u plaću uračuna i sve naknade plaće, te odredi da je to iznos od 800 KM. Tada bi bilo „ sve po zakonu“, a radnik bi faktički imao manja primanja u odnosu na ono što sad prima. Dakle, u predloženim zakonima ne postoji niti jedan mehanizam kojim bi radnik mogao biti siguran da neće biti oštećen u smislu primanja ukoliko dođe do usvajanja predloženih zakonskih rješenja“, dodaju iz SSSBiH.

Ono oko čega su i poslodavci i radnici saglasni jeste da je neophodno povećanje plaća, koje će doprinijeti većem životnom standardu, većoj potrošnji, a samim tim i većim budžetskim prihodima.

Smailbegović je već kazao da će niže stope doprinosa neminovno dovesti do rasta plaća, te da svi trebaju učestvovati i da i poslodavci i Vlada FBiH trebaju podnijeti jedan dio tereta. Međutim, stav SSSBiH je da i niže stope doprinosa nisu garant radnicima da će im biti povećane plaće, već da je jedino rješenje usvajanje zakona o minimalnoj plaći po kojem bi ona iznosila 1.000 KM.

Premijer je, s druge strane uvjeren da će ova dva Prijedloga dovesti do povećanja plaća.

„Ja vam tvrdim da će poslodavci povećati plaće. Država ih ne može na to natjerati, ali prvi put u historiji imamo veću potražnju za radnicima nego što je ponuda, bez obzira na razlog. To izaziva povećanje plaća i bez ovih Prijedloga. Mi ovim Zakonima želimo dati vjetar u leđa takvim procesima. Otvaramo mogućnosti za povećanje naročito najnižih plaća, uz smanjenje opterećenja za privredu“, kazao je premijer.

Osvrćući se na osporavanje ovih Prijedloga, Novalić je kazao da u društvu postoje sile kojima ova dva Zakona ne odgovaraju.

„Ako će 511.000 zaposlenih imati povoljnije poreze, a 21.000 nepovoljnije, ko onda od ove dvije grupe pokušava osporiti ova dva Zakona. Očigledno ovi koji gube. Ovima koji dobijaju, je trebala biti zamagljena stvarnost uz pomoć nekoliko lažnih informacija, a koje se odnose na oporezivanje zakona i kamate što uopće nije predmet Zakona. Znači, gubitnici su ovih 21.000 zaposlenih koji imaju plaću iznad 2.440 KM, a koji su u manjini. Mi kao Vlada nemamo pravo njih držati u povlaštenom položaju, a ovaj ogroman broj ljudi izjednačavati s njima kao što je sada“, naglasio je Novalić.

S obzirom da je su Prijedlozi povučeni iz parlamentarne procedure, kao i na svu prašinu koja se digla, neizvjesno je kada bi mogli biti usvojeni.

„Nisam prevelik optimista. Radi se o ozbiljnim, reformskim zakonima i mislim da naše društvo nije spremno za ovako velike reforme. O ovim Zakonima se priča već nekih pet godina, razmatrani su na Ekonomsko-socijalnom vijeću, na parlamentu su već treću godinu, bili su dati i na glasanje, ali ih je Vlada FBiH povukla jer su smatrali da neće biti dovoljan broj ruku. UPFBiH je predlagalo i neka radikalnija rješenja, da stopa doprinosa bude 30 posto, međutim mislim da naša vlast, posebno Ministarstvo finansija, konzervativno razmišljaju. Isključivo uzimaju u obzir neke kalkulacije, ne uzimajući u obzir da rastu prihodi i od indirektnih i direktnih poreza koji su ove godine veći u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Mislim da kod njih postoji neopravdana bojazan i da uglavnom gledaju kako da što više novca uvuku u budžete nerazmišljajući o značajnom podsticaju privredi i privatnom sektoru i pomoći da se povećaju plaće“, ističe Smailbegović.