Brojevi umrlih od COVID-a daleko nadilaze jedan slučaj smrti od nuspojava

Gosti emisije HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića bili su: prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med., zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prof. dr. sc. Bruno Baršić, dr. med., voditelj stožera KB-a Dubrava, prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević, dr. med., voditelj Zavoda za kliničku mikrobiologiju i bolničke infekcije te pomoćnik ravnatelja za kvalitetu KBC-a Osijek, dr. sc. Diana Maržić, dr. med., zamjenica ravnatelja KBC-a Rijeka, doc. dr. sc. Božidar Duplančić, dr. med., voditelj jedinice intenzivnog liječenja COVID-19 bolesnika KBC-a Split. 

Pavić Šimetin: Brojevi umrlih od COVID-a daleko nadilaze jedan slučaj smrti od nuspojava

Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin komentirajući smrt muškarca od 33 godina povezanog s cjepivom AstraZeneca u ožujku i zašto se tako dugo čekalo na rezultat rekla je da kada se dogodilo još nije bilo dokazano da se radi o nuspojavi tog cjepiva.

– Takvi dokazi su stigli tek kasnije i ušli su u sažetak svojstva lijeka kao nuspojava. Zato se nije tako brzo moglo dokazati takvo nešto, kako bi se moglo da se danas nešto takvo dogodi. Također HALMED je slao dokumentaciju u vanjski laboratorij na drugo mišljenje koje se također čekalo.

Na pitanje kad će se znati rezultati za još 32 slučaja koji se provjeravaju, a koji bi mogli biti povezan sa smrću pacijenata od nuspojava rekla je da se svaki slučaj pojedinačno provjerava.

– Slučajevi se kontinuirano događaju i to su slučajevi prvo i osnovno vremenski povezani s cijepljenjem. Slučajevi su nastupili nakon cijepljenja pa se onda istražuje je li to moglo biti povezano s cijepljenjem ili ne. Za najveći dio slučajeva se ipak na kraju utvrdi da osim te vremenske povezanosti uzročno-posljedično veza s cijepljenjem najčešće se ne može utvrditi. Dnevno u Hrvatskoj umire oko 150 ljudi, pogotovo kada se cijepi starija populacija uvijek je moguće da netko tko je cijepljen ovih dana je netko tko će i ovih dana preminuti. Uvijek treba vidjeti smrti nakon cijepljenja jesu li se one slučajno dogodile odnosno nastupile bi neovisno o cijepljenju zbog životne dobi i zdravlja osobe ili ima nekakva uzročno-posljedična veza s cijepljenjem, rekla je Ivana Pavić Šimetin.

Dodala je kako se slučajevi koji se provjeravaju nisu povezani samo s AstraZenecom, ima i drugih cjepiva. AstraZenecom se ne cijepi od sredine lipnja prvom dozom, ali ima osoba kojima se završava cijepljenje drugom dozom.

– U zadnjih mjesec dana dali smo nešto manje od 4000 doza cjepiva AstraZenece.

Smatra da ovaj jedan slučaj smrti neće obeshrabriti ljude na cijepljenje.

– Brojevi umrlih od COVID-a daleko nadilaze ovaj jedan slučaj smrti. U posljednja imamo 60 preminulih od toga su 49 nisu uopće cijepljeni, 3 samo prvom dozom. Kod smrtnih slučajeva prevladavaju osobe koje nisu cijepljene. Dvanaest najmlađih osoba od 25 do 65 godina koji su preminulih nisu bili cijepljeni. Bolest uzima živote nemilice, pa čak i mlade. To jesu najčešće osobe koje imaju druge bolesti, ali ne bi ni oni trebali umrijeti, istaknula je.

Komentirajući nove upute HZJZ-a oko omikron-varijante kako kontakti zaraženih idu u 14-dnevnu karantenu i moraju se prvi i posljednji dan testirati PCR testom Pavić Šimetin rekla je da ono što se zna kako nećemo izbjeći proširenje omikron-varijante.

– Ono što možemo napraviti je da usporimo širenje kako bi se smanjio pritisak na bolnice, da taj pritisak pokušamo produljiti kroz neko vrijeme da ne nahrli veliki broj bolesnika u kratkom vremenu bolnice. Važno jeda se što bolje pripremimo za tu varijantu jer što će duže vrijeme proći od otkrivanja to će se više znati o njoj – o tome kako je prevenirati i liječiti. Važno je usporiti širenje omikron-varijante u Hrvatskoj. Ovakav princip smo imali i na početku dolaska delta-varijante,  To je ideja. Kad budemo vidjeli da je omikron.varijante prelazi više od 50% sojeva koje imamo u populaciji onda više takva mjera više neće biti potrebna  jer će u populaciji cirkulirati uglavnom omikron-varijanta, objasnila je Šimetin Pavić.

Baršić: Najveći problem opterećenost  jedinica intenzivnog liječenja

Voditelj stožera KB-a Dubrava Bruno Baršić rekao je kako su zatvorili jedan COVID odjel, odnosno otvorili jedan odjel za ne-COVID bolesnike u toj bolnici.

– Najveći problem koji imamo je opterećenost jedinica intenzivnog liječenja. Imamo skoro pune do vrha tri jedinice. Nadamo se da će ovaj tjedan i taj broj početi padati jer se ti pacijenti regrutiraju iz onih koje primamo u bolnice. Taj broj nam nakon jednog malog zastoja prošli tjedan srijeda, četvrtak petak, koji pripisujemo prosvjedima, opet je ta krivulja počela brže padati i nadamo se da će se tako i nastaviti, rekao je Baršić.

Podsjetio da je lanjski pik bio oko Nove godine, ali je ove godine ranije počelo. 

– Ove godine je krenulo u osmom mjesecu, a lani je krenulo polovinom devetog mjeseca.

Govoreći o bolničkim infekcijama rekao je kako su one veliki problem.

– To je u jedinicama gdje su rizični čimbenici jako prisutni. To su jedinice intenzivnog liječenja gdje se izvode invazivni zahvati, međutim u ovom valu je to puno manje jer je manja opterećenost bolnice, imamo manje bolesnika  i neusporedivo je s problemima koje smo imali u prethodna tri vala. S bolničkim infekcijama ćemo se boriti dok je svijeta i vijeka, ali bitno je da se to kontrolira, rekao je Baršić.

Drenjančević: Ljudi moraju znati da ako nemaju imunost značajno veća šansa da se teško razbole i imaju smrtni ishod

Domagoj Drenjančević, voditelj Zavoda za kliničku mikrobiologiju i bolničke infekcije te pomoćnik ravnatelja za kvalitetu KBC-a Osijek, komentirao je činjenicu kako je u posljednja 24 sata 11 osoba preminulo u tom KBC-u, a od njih 9 nije bilo cijepljeno.

– Nažalost takve brojke se nekada moraju dogoditi. Dvoznamenkasti broj preminulih nikad nije lijepo vidjeti niti priopćiti, ali to je naša realnost i to će se događati. Ljudi moraju znati da ako nemaju imunost da je šansa da se teško razbole i da imaju smrtni ishod kod takvih je bolesnika značajno veća. Generalno u našoj bolnici popunjenost kapaciteta je oko 60%, možda i nešto niža u respiracijskom centru, što nas raduje iako to i dalje nije kraj. Ovaj val je još uvijek aktivan i dalje imamo novih bolesnika u dvoznamenkastim brojkama koji se hospitaliziraju. Na našu sreću u dvoznamenkastim brojkama se i otpuštaju iz bolnice i to nas raduje i osjetimo jedno manje opterećenje. Kad to stavimo u kontekst s prošlom godinom studeni-prosinac 2020. ono nas je prekalilo i tada je bio puno žešći val i nadam se da će to tako i ostati, istaknuo je.

Dodao je kako je o ovom valu nešto niža prosječna dob hospitaliziranih, no da je i dalje to starija populacija u odnosu na prosječnu populaciju. Rekao je da je među 11 umrlih u posljednja 24 sata bile dvije osobe mlađe, od 47 i 50 godina.

Na pitanje jesmo li pri kraju pandemije rekao je kako je to teško prognozirati.

– To je gatanje. Sigurno će biti još dosta oboljelih s obzirom na situaciju koju imamo, a imamo relativno mali broj imuniziranih u našoj populaciji. Tu postoji veliki prostor za razmnožavanje virusa, nove varijante dolaze, vidjet ćemo hoće li biti manje patogene. Treba biti strpljiv i razuman, ne treba se ničemu previše radovati, ali niti ni očajavati nego treba biti spreman i kontrolirati stvari, rekao je Drenjančević.

Duplančić: U Splitu nikad gora i teža situacija

Božidar Duplančić, voditelj jedinice intenzivnog liječenja COVID-19 bolesnika KBC-a Split, govoreći o tamošnjem stanju rekao je kako je u Splitu nikad gora i nikad teža situacija.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– U zadnjih nekoliko dana, od četvrtka, a danas je utorak, imali smo prijem 32 pacijenta u jedinicu intenzivnog liječenja na respirator. Radi se samo nekoliko dana. U zadnjih mjesec dana imali smo više od 100 primljenih na respirator. Ogroman je pritisak, svaki dan imamo po 4-8 novoprimljenih bolesnika na respiratorima. Nasreću KBC se na vrijeme organizirao tako da se u bolnici na Križinama gdje se nalazi respiratorsko-intenzivistički centar i jedinice intenzivnog liječenja COVID pozitivnih bolesnika izmještene operacijske dvorane i tamo se uopće ne operira tako da se za strojno prodisavanje pacijenta koriste i anesteziološki parati, rekao je Duplančić.

Dodao je kako su 80% pacijenata koji dolaze na jedinice intenzivnog liječenja su necijepljeni. 

– Imamo 45 COVID pozitivnih bolesnika na respiratoru i još 4 bolesnika na respiratoru, a koji su post COVID bolesnici. Do kada će to bolnica moći izdržati ja to ne znam. Ogroman je pritisak, ogromni su ljudski napori i ljudi jednostavno pucaju po šavovima, naglasio je.

Zamjenica ravnatelja KBC-a Rijeka Diana Maržić govorila je o situaciji na Kvarneru.

– Sa zadovoljstvom možemo konstatirati da od početka prosinca imamo blagi pad oboljelih, a time i hospitaliziranih u naše respiracijske centre, što centralne što COVID jedinice. Sve je to posljedično smanjenom broju oboljelih od COVID-a. Naglasila bih koliko je važno u ovom 4. valu smo sigurniji u način liječenja. Imamo iskustvo koje je na našoj strani, no svakako apeliram na važnost cjepiva i pridržavanja epidemioloških mjera. Iskustvo i alat koji imamo, a to je cjepivo koje nije idealno ali najbolje što trenutno imamo, rezultiralo je s time da imamo popunjenost 60-65%. Izuzetno je važno dinamički raditi organizaciju, odnosno balansirati između brige o COVID pacijenata s našim programom pružanja svih zdravstvenih usluga. Zadržali smo oko 70-75% operacijskog programa, a među njima su hitni pacijenti, kao i onkološki, no ne zanemarujemo niti ambulantne obrade, rekla je Maržić.

Dodala je kako cijene visoku motiviranost zajednice u užem i širem smislu što se pridržava svih mjera.

– Nadamo se da možda idemo prema silaznoj putanji ovog 4. vala, istaknula je Maržić.

Split bi trebalo istražiti zašto ne padaju brojevi

Pavić Šimetin komentirajući situaciju u Splitu rekla je kako je tamo najmanja procijepljenost.

– Ima veći bazen ljudi koji se mogu zaraziti. ipak bi to malo trebalo istražiti jer čujemo da u Zagrebu, Osijeku i Rijeci da to ide nabolje, a u Splitu nažalost još ne, rekla je.

Baršić je naglasio kako je jako važno da se ljudi odlučuju na prvu dozu, a i što je veliki interes za treću, booster dozu.

– KB Dubrava pokriva područje od oko 340.000 stanovnika. Ono što sad vidimo u zadnje vrijeme kako je porasla procijepljenost u Zagrebu da manje bolesnika primamo iz Zagreba. Najveći priljev sada je s istočnih mjesta  koje pokrivaju, Sesvete, Dugo Selo, Vrbovec gdje je procijepljenost prilično niska i to se vidi. Oni nam sada uglavnom pune bolnicu, rekao je Baršić.

O omikron varijanti i kakva bi mogla biti klinička slika

Dosad su u Hrvatskoj potvrđena tri slučaja omikron-varijante. Pavić Šimetin je rekla kako nema informacija da bi bilo dodatnih sumnji, a ova tri slučaja su povezana i došlo je do zaraze na istom okupljanju te su tako i pronađeni.

Komentirajući informacije kako se u Norveškoj na božićnom domjenku od 120 osoba zarazila polovica te da su mnogi slučajevi kod omikron-varijante imali lakši oblik bolesti i je li to slabija varijante rekla je kako je pročitala da su svi prisutni bili cijepljeni i neposredno testirani prije događaja.

– Za pretpostaviti je da bi težu kliničku sliku imale osobe koje nisu cijepljene. I negativan test nije apsolutna sigurnost da neće doći do zaraze jer netko može imati lažno negativan test i onda je taj izbor zaraze za ostale na takvom okupljanju. Iz ovoga, ako su informacije točne, omikron-varijanta je jako zarazna varijanta i jako se brzo širi, a govori i jako puno u prilog cijepljenju jer osobe koje su cijepljene imaju blažu kliničku sliku i kod njih to prelazi u prehladu. To je ono čemu se nadamo da bi možda ta mutacija virusa mogla biti takva da će se pretvoriti virus u običnu prehladu. To bi bilo dobro i za virus jer bi onda on mogao nastaviti svoj život unedogled u ljudskoj vrsti. To je svakom živom stvoru važno, preživljavanje, pa tako i virusu. To bi bilo dobro i za nas jer se s običnom prehladom može živjeti, to svi znasmo, to smo svi iskusili i to ne predstavlja problem. To bi bilo dobro da je tako, no to se na temelju onog što se sada zna preuranjeno je o tome govoriti, objasnila je Pavić Šimetin.

Drenjančević smatra kako se još ne može govoriti hoće li biti teža ili lakša slika kod omikron-varijante.

– Pravi test će biti kad se proširi po onoj populaciji koja nije cijepljena i koja je s rizičnim faktorima iznad 65 godina. Nije da želim plašiti nekoga, nego treba biti oprezan s informacijama, rekao je.

Kako podići procijepljenost

Duplančić je upitan kako podići procijepljenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji i kako uvjeriti ljude da se cijepe rekao je kako nije prava osoba koja bi trebala davati naputke hoće li se ili neće cijepiti.

– Očito smo narod tvrde šije. To je u ratu dobro, ali u miru je izuzetno loše. Vrlo loše brojke u Splitu rezultat su velikog pokrivanja područja. Pokrivamo 250 km obale, kompletnu Dalmatinsku zagoru, desetak naseljenih otoka i južnu BiH. Sve to dolazi na liječenje u splitsku bolnicu. To je ogroman prostor s izuzetno puno ljudi. 

Govoreći od 32 pacijenata primljenih na respirator u zadnjih nekoliko dana rekao je kako su svi razvili simptome između 20 i 25. studenog, točno 2 tjedna nakon velikih okupljanja kojima su svjedočili u RH.

– Ljudi se ne pridržavaju najosnovnijih epidemioloških postulata, druže se u velikim skupinama, ne nose maske, slabo su procijepljeni, istaknuo je Duplančić.

Maržić je rekla kako su u KBC-u Rijeka procijepljeno 92% liječnika i 65% medicinskih sestara, a sve zajedno negdje oko 72%. Trećom dozom procijepljeno je 850 zdravstvenih djelatnika.

– Što se tiče testiranja koje je obavezno za one koji se nisu procijepili ili nisu preboljeli COVID unutar 12 mjeseci imamo 231 djelatnika i oni se dva puta tjedno testiraju. U studenom smo imali 61 zdravstvenog djelatnika koji je bio pozitivan, dodala je.

Baršić je rekao kako ga situacija s omikron-varijantom podsjeća na 2003. godinu kad smo imali SARS.

– Tamo je nešto od dominantnih simptoma bila izuzetna klonulost. Međutim to nije nešto što treba hospitalizaciju. Ovaj broj neka bude koliko bude, nama je bitno da bolnički sustav zaživi na jedan normalan način  i da svima pružamo optimalnu skrb, rekao je.

Pavić Šimetin: Pozivam roditelje da cijele svoju djecu

Pavić Šimetin je na kraju rekla kako misli da će se u Hrvatskoj teško postići kolektivni imunitet. Kod cijepljenja djece protiv COVID-a koje treba početi 15. prosinca kako na žalost ne očekuje veliki odaziv.

– Pozivam roditelje da cijepe svoju djecu, javite se svojim liječnicima, pogotovo ako se radi o djeci koja imaju povećanu tjelesnu težinu, koja imaju astmu, koja boluju od drugih bolesti, dijabetesa, srčanih bolesti. Imamo dosta djece koja su operirali srce, ili imaju neke druge bolesti, trebaju se cijepiti, rekla je.