Hrvatska želi mir i dijalog, a ne destabilizaciju Ukrajine

– Ova Deklaracija je samo konkretizacija onoga što u praksi već godinama radimo, rekao je hrvatski premijer.

–  Jedna smo od onih zemalja koja zagovara europsku perspektivu Ukrajine i podupiremo njezine europske reformske procese, kazao je Plenković.

To je najbolji put i za dizanje kvalitete života Ukrajinaca i za usklađivanje pravnog sustava i temeljnih načela socijalo-tržišnog gospodarstva, dodao je hrvatski premijer.

Hrvatska je šesta zemlja, nakon Estonije, Litve, Latvije, Poljske i Slovačke koja je potpisala ovu deklaraciju.

Zelenskij je zahvalio na tome i rekao da cijeni hrvatsku potporu u euroatlantskim integracijama i sudjelovanju u Krimskoj platformi, međunarodnom formatu osnovanom s ciljem poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na aneksiju Krima. 

–  Drago mi je u Ukrajini pozdraviti prijatelja naše zemlje, Andreja Plenkovića. Danas je simboličan datum za našu zemlju i narod. Prije 30 godina Hrvatska je priznala nezavisnost Ukrajine i prije 30 godina Ukrajina je jedna od prvih priznala nezavisnost Republike Hrvatske. Danas je napravljen veliki korak na putu povećanju prijateljstva i uzajamne suradnje među našim zemljama. Želio bih zahvaliti na podršci suverenitetu Ukrajine. Cijenimo aktivnu poziciju Zagreba na podršci europskih i euroatlantskih želja Ukrajine, rekao je Zelenskij.

Razgovarali o jačanju političkog dijaloga i razmjeni iskustava

– Današnji susreti u Kijevu su prije svega zrcalili prijateljske, bliske odnose između dva naroda i dvije zemlje. Tajming ovog posjeta je pažljivo biran da bude blizu 11. prosinca, dana kada je prije 30 godina Ukrajina bila prva članica UN-a koja je priznala Hrvatsku koja je tek izlazila na međunarodnu pozornicu. Tu činjenicu posebno cijenimo u Hrvatskoj, uvažavamo i respektiramo i ona je bila zalog njegovanja jako dobrih odnosa između dvije zemlje, rekao je premijer Plenković.

– Danas smo razgovarali o jačanju političkog dijaloga, razmjeni iskustava – jedno od tih iskustava je jedinstveno iskustvo koje Hrvatska ima kao članica EU-a, a to je da je u 90-im godinama imala iskustvo mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja uz pomoć međunarodne zajednice, UN-a, snažan angažman SAD-a. Ja već godinama smatram da bi to iskustvo bilo korisno za Ukrajinu s obzirom na činjenicu da i ona danas ima okupirana područja. Stoga Radna skupina koja djeluje već nekoliko godina, od mog prvog posjeta 2016. godine, radi na razmjeni korisnih iskustava i informacija koje naši stručnjaci mogu podijeliti s ukrajinskim stručnjacima i političarima.

Plenković je naglasio da je važna dimenzija ovog posjeta i gospodarska suradnja. Naime, održan je sastanak Hrvatsko-ukrajinske gospodarske komisije kojim je supredsjedao ministar Ćorić gdje su svi relevantni resori razmijenili iskustva i donijeli zaključke o unapređenju suradnje između dvije države.

– U zadnjih pet godina ekonomska i trgovinska razmjena između Hrvatske i Ukrajine se udvostručila. Danas je sa mnom došlo više od 60 hrvatskih kompanija, ukupno oko 90 gospodarstvenika koji će s ukrajinskim partnerima danas popodne tijekom Gospodarskog foruma razgovarati o unapređenju suradnje, potpisivanju ugovora, ulaganja i povećanja ukupne razmjene između dvije zemlje. to govori o snažnom interesu gospodarstvenika da odnosi Hrvatske i Ukrajine dođu na višu razinu, rekao je Plenković.

Plenković je rekao da su ukrajinski turisti u 2021. ostvarili više noćenja nego rekordne turističke 2019. Najavio je otvaranje ureda Hrvatske turističke zajednice u Kijevu kako bi se Ukrajincima dodatno popularizirala i približila Hrvatska kao turistička destinacija.

– Vjerujem da će ovaj posjet obilježiti naše odnose u budućnosti, rekao je Plenković i pozvao predsjednika Vlade Ukrajine i predsjednika Zelenskija u posjet Hrvatskoj.

Rusko-ukrajinska kriza

Plenković se osvrnuo i na ukrajinsko-rusku krizu i sastanak predsjednika SAD-a Joe Bidena i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

– Razmotrili smo prve informacije koje postoje nakon jučerašnjeg razgovora između Bidena i Putina. Dobro je da se taj razgovor dogodio. Čini mi se da u poslane poruke koje idu za tim da dođe do deeskalacije napetosti. Hrvatska želi mir i razgovor, ne želi sukob, stradanja i destabilizaciju Ukrajine. I mi ćemo se s detaljima razgovora upoznati kroz konzultacije s našim partnerima, poručio je Plenković.

– Cijenimo osobnu ulogu predsjednika Bidena u reguliranju konflikta na istoku naše zemlje i to je najbitnije, rekao je Zelenski.

Govoreći o mirnoj reintegraciji i tome je li ona primjenjiva u Ukrajini, Plenković je rekao:

– To je model koji je omogućio Hrvatskoj da vrati okupirana područja mirnim putem. Taj model je važan, dobar i bitan. Kad imate iskustvo Domovinskog rata u kojem je poginulo više od 15.000 ljudi, kad se broj poginulih ljudi u Ukrajini približava tim brojevima, onda moramo gledati na pitanje očuvanja ljudskih života. Tu nema jednostavne copy-paste solucije, to su samo neka načela procesa koji je bio uspješan i koji bi možda omogućio Ukrajini da zaštiti svoj teritorijalni integritet mirnim putem.

– Koristimo najbolje svjetske prakse, sve što je možemo da što brže vratimo naše ljude i teritorij. Želimo vjerovati da ćemo naći rješenja izlaska iz teške situacije. To su prestanak vatre, razmjena zarobljenika i otvaranje prijelaznih punktova, rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski o rusko-ukrajinskoj krizi.

Dvodnevni posjet Ukrajini

Kako je u podnevnom HTV-ovom Dnevniku javio Gordan Žvanović, nakon jutrošnjeg svečanog dočeka u zračnoj luci Borispilj, Plenković je održao sastanak s predsjednikom ukrajinske vlade Denisom Šmihalom. Tema je bila jačanje bilateralne i gospodarske suradnje. Ukrajina je zainteresirana za hrvatsko iskustvo mirne reintegracije, a zanimljivi smo im i kao uspješan model pristupanja euroatlantskim integracijama jer smo unatoč ratnoj ostavštini uspjeli pristupiti EU-u i NATO-u.

Tijekom jutra Plenković je položio vijenac na grob nepoznatog vojnika u parku slave i cvijeće na spomenik Gladomora u Ukrajini.

Nakon radnog ručka sa Šmihalom, između ostalog slijedi sastanak našeg izaslanstva s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim, s kojim će potpisati Deklaraciju o europskoj perspektivi Ukrajine. 

Ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum

Ovaj posjet prati jako gospodarsko izaslanstvo, a planirano je održavanje i druge sjednice zajedničkog povjerenstva za gospodarsku suradnju hrvatske i ukrajinske vlade. Devedesetak hrvatskih gospodarstvenika iz 59 tvrtki, najviše iz farmaceutske industrije, IT-ja, poljoprivrede i turizma, sudjelovat će na forumu na kojem se s ukrajinske strane očekuje 170 gospodarstvenika iz oko 150 tvrtki. Ukrajina je sa svojih 43 milijuna stanovnika zanimljivo tržište za hrvatske tvrtke. Njezin BDP prošle je godine prešao 150 milijardi dolara.

Gospodarski forum organizira se radi jačanja suradnje među poslovnom zajednicom dviju zemalja i želje da se hrvatske tvrtke umreže izravno s ukrajinskima, ali i radi boljeg korištenja sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Ukrajine kojim se otvaraju tržišta robe i usluga uz velike carinske olakšice. Dosadašnja suradnja bila je uglavnom u području farmaceutike, poljoprivredno-prehrambene industrije, IT-ja, kemijske i metalne industrije i turizma. Za ulaganja ima interesa, pogotovo s ukrajinske strane u području poljoprivrede, energetike i luka, ali većih investicija nije bilo.

U hrvatskom izvozu u Ukrajinu ističe se farmaceutska industrija čiji je udio u izvozu u tu zemlju u 2020. bio veći od 30 posto. Riječ je ponajprije o Belupu koji je hrvatski lider u tom segmentu.