Prije 140 godina preminuo tvorac moderne hrvatske književnosti / Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Internet / August Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.)

Veliki hrvatski književnik August Šenoa preminu je na današnji dan prije 140 godina, 13. prosinca 1881. godine u Zagrebu. Šenoa je najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti.

Punim imenom August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa rođen je 14. studenoga 1838. također u Zagrebu.

August Šenoa sam je proučio, prema dokumentima koji su mu bili dostupni, porijeklo svoje obitelji i zapisao da je porijeko slavensko, odnosno da obitelj potječe iz Časlava u srednjoj Češkoj.

Postojale su pretpostavke da obitelj potječe od francuskih hugenota, pa je Augustov profesor iz francuskog jezika bio uvjeren da je August francuskog porijekla i kad bi ga prozvao izgovarao bi prezime: ‘Šenoá'.

Nije dokumentirano ime Augustovog pretka koji se iz Časlava trbuhom za kruhom uputio na jug. U obitelji su sačuvani dokumenti o životu Augustovog djeda po ocu – Johannesa Schöynohe. Rođen je 1769. u Beču ili Budimu.

Djed Johannes Schöynoha umro je 1838. godine u Budimu, one iste godine kada je njegov unuk August Schönoa rođen u Zagrebu.
Alojz Schöynoha, otac Augusta Šenoe, rođen je u Budimu 1805.godine.
Tijekom života promijenio je prezime u Schenoha, pa zatim u Schönoa.

Majka Augusta Šenoe, Theresa Schönoa, rođena je u Trnavi 1813. godine kao Theresa Rabats. Sudbina ju je na sličan način dovela u Zagreb. Naime, njen otac Maksimilijan Eduard Rabats došao je s obitelji iz Trnave.

Pučku školu je pohađao u Zagrebu. Prvi razred gimnazije je pohađao Pečuhu, ali se godinu kasnije vratio u Zagreb gdje je završio Klasičnu gimnaziju 1857. godine. Studirao je pravo u Zagrebu i Pragu. Upisao se je 1857. godine na zagrebačku Pravoslovnu akademiju.

Godine 1858. godinu dana studirao je medicinu u Beču. Potom je, dobivši stipendiju od biskupa Josipa Jurja Strossmayera, nastavio studij prava u Pragu, apsolviravši 1861. godine. No, studij nije završio jer nije položio završne ispite.

Foto: Internet / Šenoa: Najveći uspjeh doživio je povijesnim romanima

U Zagreb se vratio 1866. i radio u uredništvu Pozora (1866–67), zatim kao dramaturg u Hrvatskom zemaljskom kazalištu (1870–73) i gradski bilježnik (1871), a od 1873. kao gradski senator. Od 1874. do smrti bio je urednik časopisa Vienac. Godine 1877. bio je izabran za potpredsjednika Matice hrvatske. Služio se pseudonimom Veljko Rabačević, Petrica Kerempuh, Milutin, Branislav i različitim šiframa.

Okušao se u gotovo svim književnim žanrovima: u hrvatskom javnom životu javio se kao novinar dopisima u Pozoru, ali i u drugim listovima onoga doba (Glasonoša, Leptir, Naše gore list), a književnu djelatnost nastavio je pjesmama, novelama, romanima, feljtonima, kritičkim i teorijskim tekstovima, prijevodima itd.

Sastavio je antologiju Vienac izabranih pjesama hrvatskih i srbskih (1873) i Antologiju pjesničtva hrvatskoga i srbskoga, narodnoga i umjetnoga (1876). Prevodio je s francuskoga, njemačkoga, engleskoga i češkog jezika.

Najveći uspjeh doživio je povijesnim romanima (Zlatarovo zlato, 1871; Čuvaj se senjske ruke, 1875; Seljačka buna, 1877; Diogenes, 1878., i Kletva, nedovršen, 1881). Njima je kanonizirao roman u hrvatskoj književnosti i odgojio čitateljsku publiku kojoj je ta književna vrsta postala omiljenim štivom.

Umro je prerano, sa samo 43 godine života, ostavivši za sobom natuknice za čak 40-tak nikada napisanih romana i pripovijesti. Bio je to veliki gubitak za hrvatsku književnost i za grad Zagreb.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Šenoa je umro od komplikacije upale pluća. Tu je bolest dobio, po svemu sudeći, uslijed velikog naprezanja prilikom pomaganja u procjeni i otklanjanju šteta nastalih nakon velikog potresa u Zagrebu 1880. godine. Naime, u to je vrijeme bio gradski senator i aktivno se angažirao u poslovima vezanim uz grad Zagreb.

Video: Tv kalendar 13.prosinac – August Šenoa – hrvatski književnik

OPŠIRNIJE