Nuspojave su uobičajene, cjepivo pruža visoku zaštitu

Za djecu nije predviđena treća doza. Ona djeca koja su imunokompromitirana i ona kod koje se ne očekuje adekvatan imunološki odgovor, njima se preporuča i treća doza, kazala je epidemiologinja Petrović. Objašnjava da to nije docjepna doza, nego treća doza u sklopu primarnog cijepljenja.

Petrović je naglasila da prema raspoloživim podacima, koji su rezultat istraživanja na oko 3.100 djece, sve su nuspojave unutar očekivanih. 

– Radi se o uobičajenim nuspojavama, koje su najčešće vezane za lokalno mjesto primjene, odnosno bolnost, oteklina, eventualno crvenilo. Od sistemskih nuspojava najčešće su umor, glavobolja, povišena temperatura, bol u mišićima i zglobovima. Dakle, radi se o nuspojavama za koje već znamo. Pojave se unutar dan-dva nakon cijepljenja, kratkotrajne su i spontano prolaze, izjavila je Petrović. 

Napominje da se radilo o malom uzorku na kojem je provedeno istraživanje i da se rjeđe nuspojave, koje se eventualno javljaju u odnosu 1:5.000 ili 1:10000, nisu mogle utvrditi. Tek kada se cjepivo počne šire koristiti, onda će nuspojave moći biti otkrivene, ako uopće i postoje. 

Petrović tvrdi da cjepivo pruža jako visoku razinu zaštite, oko 90% prevencija simptomatske bolesti delta-varijantom, prema rezultatima istraživanja. 

Kojoj djeci se preporučuje cijepljenje?

COVID kod djece izaziva često vrlo blage kliničke slike, a često i bez simptoma, napomenula je i ističe da preporuku za cijepljenje imaju ona djeca s povećanim rizikom za teški oblik bolesti. 

– To su djeca s kroničnim bolestima, astmom, srčanim, plućnim bolestima, prirođenim greškama, metaboličkim bolestima, pretilosti. Cijepljenje se preporučuje i onoj djeci koja nemaju komorbiditete, ali su u kućanstvu čiji su članovi imunokompromitirani i koje treba dodatno indirektno zaštititi.  

Smatra da bi odaziv roditelja za cijepljenje djece mogao biti skroman. Kaže da se za cijepljenje interesiraju roditelji čija djeca spadaju u rizične skupine, a i oni roditelji koji su se sami cijepili.

Prema postojećim podacima, do sada se cijepilo oko 6.500 djece od 12 do 14 godina, što je oko 5%.

COVID potvrde nisu opcija za djecu

Govoreći o COVID potvrdama za djecu, kaže da one nisu bile opcija za djecu. 

Udio hospitalizirane djece, u ukupnoj hospitaliizaciji manji je od 3%, odnosno 1.222. Najviše ih je hospitalizirano u prvoj i drugoj godini života, kazala je epidemiologinja Petrović. 

– Iako je COVID najčešće za djecu blag, ipak postoji dio djece koja završavaju u bolnici. Postoji mogućnost razvoja multisistemskog upalnog sindroma. To je pojava koja nije vezana za komorbiditete. Od toga mogu oboljeti djeca koja su bila potpuno zdrava, kao komplikacija COVID-a. Radi se o teškom životno ugrožavajućem stanju gdje posljedice nerijetko mogu biti smrt, dodala je.  

Na tvrdnju nekih roditelja da je bolje da dijete preboli COVID pa se onda ne mora cijepiti, Petrović ističe da se zapravo radi o nedovoljnoj informiranosti tih roditelja. 

– Činjenica je da smo loši u tumačenju rizika. Skloni smo trpati mali rizik u isti koš kao jedan stvaran, realni rizik. Istodobno se zanemaruje što nam zapravo cjepivo donosi, odnosno benefit cjepiva. Uvijek govorimo da korist cjepiva daleko nadilazi potencijalne rizike. 

Komentirala je i slučaj upale srčanog mišića kod dječaka nakon cijepljenja Pfizerom.

Omikron-varijanta se brzo širi

Smatra i da ne možemo biti zadovoljni ukupnom procijepljenošću kod odraslih u Hrvatskoj te ponavlja poziv na cijepljenje. 

Istaknula je da je omikron-varijanta zaraznija od delte. Još se ne zna izaziva li težu kliničku sliku, ali se brzo širi. Dosad je zamijećeno da omikron-varijanta uspješno zaobilazi imunitet stvoren prebolijevanjem, ali se ne zna kako bi to bilo kod ljudi koji nisu cijepljeni, koji su starije dobili ili imaju višestruke komorbiditete, izjavila je epidemiologinja Petrović.