On je fanatik rejtinga i spin doktor

Kojem se biračkom tijelu obraća predsjednik Zoran Milanović? Jesi li afere bivših HDZ-ovih ministara naštetile premijeru Andreju Plenkoviću? Zašto se Most žestoko protivi COVID potvrdama i osporava legitimitet Stožera? Kakva je budućnost SDP-a i Kluba socijaldemokrata? Na ta i brojna druga pitanja odgovore su u emisiji urednice i voditeljice Zrinke Grancarić pokušali dati gosti – Marko Biočina, kolumnist Jutarnjeg lista; Gordan Malić, slobodni novinar; doc. dr. sc. Višeslav Raos, politički analitičar, Fakultet političkih znanosti; Krešimir Macan, komunikacijski stručnjak i Petra Maretić-Žonja, novinarka Večernjeg lista.

Kolumnist Jutarnjeg lista Marko Biočina kaže kako je teško raspravljati o namjerama predsjednika Zorana Milanovića.

– Teško je raspravljati o njegovim namjerama. To je možda i najteže u Hrvatskoj politici. Ono što je posve jasno je da postoji veliki broj građana RH koji se slaže s onim što trenutno govori, hajdemo reći s tim novim tonom i novim sadržajem kojeg vidimo u predsjednikovom djelovanju i izjavama. Ono što je upitno je dali su ti ljudi koji ga podržavaju danas oni koji su glasali za njega kada je postao predsjednik Republike. Meni se čini da se ta dva dijela biračkog tijela ne preklapaju, barem ne generalno, i da tu kod Milanovića vidimo zastupanje cijelog niza ideja, stavova, izjava koji nisu kompatibilni s onim što je govorio u kampanji i uopće s njegovim prethodnim političkim djelovanjem. Nije to ništa čudno, političari mijenjaju svoje djelovanje kada dođu na vlast, rekao je Biočina dodavši da se kod Milanovića radi o jednoj dijametralnoj promjeni.  

Novinarka Večernjeg lista Petra Maretić-Žonja kaže kako nema nikakve sumnje da Zoran Milanović sa svojim posljednjim istupima i potezima koje je povukao napravio odmak od lijevog biračkog tijela.

– Nema nikakve sumnje da Zoran Milanović sa svojim posljednjim istupima i potezima koje je povukao, posebice ove izjave oko obitelji Zec i o genocidu u Srebrenici, jeste napravio odmak od lijevog biračkog tijela, ali mislim da je još preuranjeno reći da je on u potpunosti izgubio to biračko tijelo. Treba se malo vratiti unatrag i prisjetiti nekih stvari poput famoznog sastanka koji je Milanović održao s dijelom branitelja dok je još bio predsjednik SDP-a , uoči parlamentarnih izbora. I tada ga je lijevo biračko tijelo napadalo zbog nekih izjava koje je rekao na tom sastanku. Izgubio je te izbore, ali pokazalo se da birači kratko pamte, ne zamjeraju dugo neke stvari i na kraju se vratio. I svi oni koji su tada rekli da nikada neće više glasati za Zorana Milanovića, na predsjedničkim izborima su glasali za njega, istaknula je Maretić-Žonja.

Smatra da bi se predsjednik, ako računa na glasove desnice ako se odluči kandidirati na idućim izborima, mogao razočarati, jer će ti birači, ako dobiju nekog njima prihvatljivijeg kandidata, za tog kandidata i glasati.

– Ali ako Milanoviću pođe za rukom pridobiti njihove glasove onda će on postati politički fenomen, kaže. 

Gordan Malić, slobodni novinar, kaže kako predsjednik može komentirati sve što mu padne na pamet.

– Predsjednik može komentirati sve što mu padne na pamet i on zapravo samo to i radi. Ja ne vidim da se on bavi ičim drugim osim što komentira stvari koje mu u jednom trenu postanu zanimljive. Ja mislim da je predsjednik pokazao u ovom mandatu cijeli repertoar svojih osobina koje je pokazivao i ranije, nema nikakvog iznenađenja u tome što je zapravo on. On je fanatik rejtinga i spin doktor. Doktor, zapravo, za sebe, jer on spina za sebe. Kad je spinao za Račana, brzo ga je Račan smijenio. Tako da zapravo funkcionira PR-ovski od svog prvog dana u politici do danas i mislim da je to nešto što smo mogli očekivati. On puno ne radi, ni kao premijer se nije baš ubio od posla. On je čovjek koji nema puno doticaja s realnim životom. Kao premijer se nije puno bavio realnom ekonomijom ni realnom politikom, nego nekim fantazijama, PR-ovskim frustracijama, koje je raspirivao dosta dobro. Njegov mandat kao premijera bio je konfliktan mandat. Posvadio nas je sa svim susjedima. Taj njegov rat s braniteljima bio je stimuliran s obje strane, ne zaboravimo. On u tom konfliktu uživa i očito se u njemu dobro snalazi, rekao je Malić.

– Rezultat toga je da su neki kriteriji u hrvatskom društvu na ljestvici tolerancije postali nešto niži. To su kriteriji, netrpeljivosti, političke nekorektnosti, vulgarnog odnosa prema sugovornicima. Ja očekujem da on tu politiku nastavi jer on ne zna i ne želi drugačije, rekao je Malić. 

Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan kaže kako ćemo tek vidjeti radi li Milanović u svoju korist ili štetu.

– To ćemo tek vidjeti. Nemamo još podatke za ovaj mjesec, to ćemo vidjeti tek idući mjesec. Svaki puta kada se on ovako svađa s premijerom, obojica padnu u mjerenjima. Ovoga puta je Milanović više pao nego što je očekivao i to mu je možda bila poruka da stane, ali on se jednostavno nije znao zaustaviti, on je jednostavno krenuo u taj rat svak sa svime jer to mu je jednostavno karakterna osobina koju je i prije pokazivao, sa svima se svađao. Nakon onog sastanka (s braniteljima) kojeg smo već spominjali on je izgubio srpske glasove, SDP je po prvi puta izgubio Zagreb zbog tih 1-2% glasova koji su uvijek donosili prednost. Njega nešto zapali, on reagira, možda misli da može nešto i Vladi zasoliti zbog svega onog što je bilo s Ministarstvom obrane, a vidjeli smo da mu je s druge strane premijer u Bosni i Hercegovini u potpunosti ispuhao taj balon, objašnjava Macan.

Politički analitičar s Fakulteta političkih znanosti doc. dr. sc. Višeslav Raos ističe kako je Milanović još u kampanji rekao da će biti predsjednik s karakterom.

– Hajdemo se vratiti korak unazad i vidjeti kakva je bila njegova kampanja. On je rekao da će biti predsjednik s karakterom i ovo jest definitivno njegov karakter. Nekome se to sviđa, nekome ne sviđa. Međutim ono što je problem je da mi već godinu dana razgovaramo o tom njegovom karakteru i političkoj komunikaciji, a zaboravljamo da nam je ovo zapravo poticaj da nakon godinu dana počnemo promišljati nešto drugo – mi imamo “dvoglavu” izvršnu vlast, predsjednik doduše ima neke reziduale ovlasti, on može samo komentirati. Međutim on ima i neke uloge – u vanjskim odnosima i u sigurnosnom i obrambenom sektoru. I na tim ulogama cijela stvar pada, odnosno pada suradnja “dva brda”. I to je ono što je važno, to je ono što ostaje. Iz današnje perspektive mi niti ne možemo procijeniti što će politička ponuda proizvesti od kandidata na idućim predsjedničkim izborima. Ja mislim da on, ako će se kandidirati, ima šanse, međutim ne znam što će se još proizvesti kao kontra ponudu, objašnjava Raos.  

Marko Biočina smatra da je stabilna vladajuća većina rezultat više faktora.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Uvijek si onoliko jak koliko je tvoj protivnik jak ili slab. Vladi u korist svakako ide sve to što se u oporbi događalo u posljednje vrijeme, s te strane rejting Vlade vidim prvenstveno kao odraz činjenice da nema ozbiljnog oporbenog djelovanja. A ne treba niti zanemariti činjenicu da se još uvijek nalazimo u pandemiji i dio birača želi neku formu stabilnosti i tu Vlada odaje taj dojam, kaže.

Petra Maretić-Žonja objašnjava da je premijer Plenković u ovoj krizi oko pandemije imao dvije opcije – jedna je bila da ide u Sabor i traži konsenzus ostalih parlamentarnih stranaka za sve ono što će Vlada činiti oko pandemije ili preuzeti svu odgovornost na sebe.

– On se odlučio da će Vlada samostalno voditi tu politiku i na taj je način preuzeo svu odgovornost na sebe i na Vladu. To znači da će sve dobro što napravi u borbi protiv koronakrize biti njegova zasluga, sve što napravi loše bit će njegova krivica. Ono što je dobro napravljeno je činjenica da mi nismo imali velik broj otkaza, nije bilo nekih velikih masovnih prosvjeda osim ovog zadnjeg, davale su se potpore za spašavanje radnih mjesta, turističke sezone su bile dobre. S druge strane imamo vrlo nisku procijepljenost, imamo izrazito visoku smrtnost, imali smo čitav niz kontradiktornih izjava, za jedne su vrijedile jedne mjere, za druge nisu. Sve je to dovelo do jedne konfuzije u društvu i do nepovjerenja građana prema Stožeru i Vladi po pitanju borbe protiv koronavirusa. Za to je definitivno najveća odgovornost na Vladi i Andreju Plenkoviću, ustvrdila je.

Macan kaže kako Most ima jedan uhodani sistem djelovanja prvenstveno putem društvenih mreža plaćenim objavama i produkcijom sadržaja.

– Oni mogu tako mobilizirati 10-tak posto, zajedno sa Suverenistima do 15-tak posto stanovništva. I to je to, ne vjerujem da će prijeći puno više iznad toga što im može biti dovoljno za prikupljanje potpisa ako se dobro mobiliziraju. Oni uistinu idu od prilike do prilike pa nekad ta priča upali, koriste neke teme samo da bi se držali na tom rejtingu od nekih 6 do 9 posto, smatra Macan.

Raos kaže da inicijativa ljevice za podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu za ocjenom ustavnosti odluke o COVID potvrdama, jer smatraju da se sve odluke kojima se ograničavaju ljudska prava za vrijeme pandemije, a koja se smatra izvanrednim stanjem, moraju donositi dvotrećinskom većinom u Saboru, nije ništa novo.

– Bilo je i prije takvih zahtjeva, na početku pandemije, pa smo imali i različitih mišljenja ustavnih stručnjaka koji su rekli da takvi zahtjevi nisu neutemeljeni, ali je Vlada na kraju uspjela progurati ovaj model. Možete i jedan i drugi argumentirati, rekao je Raos.

Macan je komentirao mogućnost da SDP, Možemo i Socijaldemokrati na sljedeće izbore izađu zajedno.

– Ne nužno da će izaći zajednički, ali i to je moguće, to bi bilo logično s obzirom na naš izborni sustav i to bi im donijelo pobjedu i poziciju da formiraju Vladu kada bi se uspjeli dogovoriti. Njima već i sada, kada gledamo rejting, malo fali da imaju većinu na nekim sljedećim izborima. To je ono što mi se čini kao najveći izazov za HDZ – mora naći koalicijske partnere. Na ljevici postoji dovoljno koalicijskih partnera, vidjet ćemo hoće li se uspjeti dogovoriti i ne ponoviti grešku s izbora iz 2007. kada su imali više glasova, a izgubili izbore, kaže.

Gordan Malić je šanse Domovinskog pokreta i Ivana Penave ocijenio vrlo malim.

– Od radi i djeluje lokalno. Gradonačelnik Vukovara koji ima ambicije u nacionalnoj politici, a živi i radi u Vukovaru i zagovara pozdrav “Za dom spremni” pokazuje da zbilja nema blage veze o politici. Ja mislim da je on politički entuzijast, možda pošten čovjek, ali amater i u jednu ruku aktivist, ustvrdio je.

Višeslav Raos kaže da su neki od najvećih političkih promašaja godine neke izjave predsjednika Milanovića te referendumske inicijative, a najbolje stvari su što mi, unatoč pandemiji, vidimo da smo na pragu ulaska u eurozonu i Schengen.

S njim se složila i Petra Maretić-Žonja koja kaže da su ulazak u eurozonu i Schengen definitivno nešto pozitivno, kao i odlikovanje bivše premijerke Jadranke Kosor te dolazak francuskog predsjednika Macrona u Hrvatsku. Kao negativno je istaknula nisku procijepljenost, činjenicu da obnova potresom porušenih područja stoji te uhićenje bivše ministrice Žalac koje je odaslalo ružnu sliku o nama u Europskoj uniji.

Gordan Malić kaže da je najbolji politički potez kupovina Rafala, a loš potez je politizacija vojske od strane predsjednika Milanovića te pitanje obnove.

Krešimir Macan kao pozitivno ističe izvanrednu turističku sezonu i liberalne mjere, pobjedu Možemo u Zagrebu te izbor čelnika Vrhovnoga suda, a kao negativno izostanak bilo kakvih reformu, u prvome redu pravosuđa i zdravstva, te digitalizacija države koja je krenula pa stala.

Marko Biočina kaže da se Vlada definitivno u smislu ekonomske politike pokazala uspješnom, dok je kao negativno istaknuo određeni konsenzus između dva brda oko znatnog udara na neovisnost institucija i znatnog udara na image tih institucija u javnosti.