CBBiH očekuje snažan rast ekonomske aktivnosti i vanredno snažne inflatorne pritiske

entralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u trećem kvartalu 2021. godine na 8,7 posto.Procjena je urađena na osnovu raspoloživih zvaničnih podataka za prvih devet mjeseci, objavljenih do početka decembra.

Posljedično, uz pretpostavku nepromijenjenog obima ekonomske aktivnosti za drugi kvartal u odnosu na objavljeno od strane Agencije za statistiku početkom oktobra, procjenjujemo godišnji rast realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) za prvih devet mjeseci od 8,1 posto. Na osnovu dostupnih mjesečnih podataka za oktobar, očekivanja su da će i u četvrtom kvartalu realni BDP bilježiti visoke godišnje stope rasta. Pored slabljenja baznog efekta, zbog sve izraženijih inflatornih pritisaka u zemlji i kod glavnih trgovinskih partnera, ali i posljedica novih ograničenja koja se uvode u zemljama EU zbog širenja nove mutacije virusa COVID-19, očekuje se da će rast u četvrtom kvartalu usporiti, u odnosu na drugi i treći kvartal, objavljeno je iz Centralne banke BiH.

Banka procjenjuje da je rast realnog BDP-a u odnosu na prvo polugodište 2019. godine iznosio 4,4 posto. Tek se poređenjem procijenjene realne ekonomske aktivnosti u 2021. godini sa pretpandemijskom godinom stiče osjećaj za dubinu kontrakcije u 2020. godini, koju ni historijski visoke procijenjene godišnje stope rasta u drugom i trećem kvartalu nisu snažno neutralisale. Treba imati u vidu i da je u 2019. godini zabilježeno usporavanje rasta ekonomske aktivnosti kad naših glavnih trgovinskih partnera, kao i pad obima domaće industrijske proizvodnje.

Oporavak EU ekonomije u prva tri kvartala tekuće godine pozitivno se odrazio na domaću ekonomsku aktivnost. Svi mjesečni podaci, posebno trgovina na malo, industrijska proizvodnja, te izvoz, upućuju na to da je i u trećem kvartalu zabilježen visok rast domaće ekonomije.

Očekivanje potkrjepljuju i podaci visoke frekvencije, koji ukazuju na značajan oporavak uslužnih djelatnosti, posebno onih vezanih za sektor turizma. Ipak, ako se uzme u obzir da nema naznaka snažnog jačanja privatnih investicija, relativno niska kreditna aktivnost, posebno u sektoru preduzeća, te nastavak trenda rasta domaćih depozita, u narednim kvartalima, po proteku perioda prilagođavanja zbog baznog efekta, se može očekivati znatno usporavanje ekonomskog rasta.

Faktor koji bi, također, mogao značajno uticati na CBBiH procjenu ekonomske aktivnosti u četvrtom kvartalu 2021. godine je eventualna značajna revizija zvaničnih statističkih podataka o ekonomskoj aktivnosti za prethodne kvartale. Prevladavajući negativni rizik za ekonomsku aktivnost u neposrednim periodima je sada vezan uz jačanje inflacije, a i dalje su prisutne neizvjesnosti u vezi sa trajanjem pandemije i epidemiološke situacije.

Prema projekciji zasnovanoj na zvaničnim podacima raspoloživim do kraja novembra 2021. godine, podacima o očekivanim kretanjima egzogenih varijabli poput cijena hrane i nafte, te domaće i strane ekonomske aktivnosti u narednom periodu, očekuje se intenziviranje inflatornih pritisaka u četvrtom kvartalu.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

U četvrtom kvartalu procjenjujemo rast prosječnih potrošačkih cijena na godišnjem nivou od 4,7 posto.  Trenutna procjena prosječne inflacije u 2021. godini iznosi 1,8 posto, i blago je korigovana na više u odnosu na prethodnu projekciju iz srednjoročnog modela.

Iako se inflacija za 2021. godinu čini niskom, posebno kada se fokus stavlja na godišnje promjene po mjesecima, treba imati u vidu da smo u BiH, tokom čitavog prvog polugodišta, bilježili deflaciju, u odnosu na isti period 2020. godine. Inflatorni pritisci su u drugom polugodištu bili toliko snažni, da su, ne samo neutralisali deflaciju iz prvog polugodišta, nego i rezultirali značajnim prosječnim rastom cijena u kalendarskoj godini, koji nije zabilježen od 2012. godine

Upravo zbog očekivanog baznog efekta u prvom polugodištu 2022. godine, a i temeljem trenutno raspoloživih informacija o fjučersima na naftu i hranu, očekujemo snažne inflatorne pritiske i u prvom polugodištu 2022. godine. Prema preliminarnim i nepotpunim procjenama, godišnja inflacija bi u prvom polugodištu 2022. godine mogla premašiti četiri posto. Također za razliku od najava u EU, inflacija u BiH se možda i ne može ocijeniti kao prolaznog karaktera, zbog mogućeg trajnog porasta nivoa prosječnih potrošačkih cijena usljed rasta cijena energenata u zemlji, saopćeno je iz Centralne banke BiH.

Brze kratkoročne procjene ključnih makroekonomskih varijabli u CBBiH koristese do objave zvaničnih statističkih podataka, ili novog kruga kratkoročnih projekcija. Rezultati sljedećeg redovnog kruga brzih procjena realnog BDP-a i inflacije planirani su za mart 2022. godine.