ONE PRAVE RAZLIKU:Preduzetnice se brže prilagođavaju promjenama i bolje rukovode svojim timovima

S ciljem promocije preduzetništva žena i pružanja sistemske podrške razvoju ženskog poduzetništva, odnosno povećanju broja žena u poslovnom svijetu, te unapređivanju zastupljenosti i statusa žena u oblasti poduzetništva pri Privrednoj komori Republike Srpske, 2014. godine konstituiran je Savjet za žensko preduzetništvo. Članice Savjeta su predstavnici i predstavnice privrednih društava, članova Komore, a pored Savjeta Privredne komore Republike Srpske, u okviru komorskog sistema formirani su i savjeti za žensko preduzetništvo u pet područnih privrednih komora-Banja Luka, Doboj, Bijeljina, Trebinje i Istočno Sarajevo. Podrška se odnosi na zastupanje interesa kroz predlaganje strateških, zakonskih i drugih rješenja i mjera, saradnju sa drugim institucijama u RS i Bosni i Hercegovini, obezbjeđivanju potrebnih informacija, organiziranje programa stručnog osposobljavanja i profesionalne obuke za poduzetnice, promociju poduzetništva žena, učešće na konferencijama, sajmovima, privrednim misijama, umrežavanje poduzetnica, učešće u projektima za razvoj poduzetništva žena, kao i primjenu principa ravnopravnosti spolova u svim segmentima poslovanja. Poseban cilj djelovanja Savjeta je omogućavanje povezivanja poduzetnica na internacionalnom nivou kroz različite međunarodne programe saradnje i aktivnosti međunarodnih tijela koja se bave promocijom poduzetništva žena.

Podrška poduzetnicama kroz niz aktivnosti

Do sada su realizirane brojne aktivnosti, te je Savjet sa članicama aktivno učestvovao u kreiranju strateškog dokumenta na nivou Republike Srpske, odnosno u izradi, a kasnije i implementaciji ciljeva Strategije razvoja preduzetništva žena RS za period 2019-2023. godina, koja posebno precizira mjere za podsticanje razvoja poduzetništva žena, bez obzira na oblik organizovanja poslovanja. Jedna od redovnih i kontinuiranih aktivnosti Savjeta je organiziranje edukativnih događaja.
„Posebno smo ponosni na do sada uspješno organizovane četiri konferencije preduzetništva žena koje su imale regionalni karakter i u okviru kojih su predstavljene različite uspješne priče žena vlasnica i rukovodioca u uspješnim privrednim društvima. Značajna aktivnost je i organizacija dva sajma preduzetništva žena, 2019. godine i 2021. godine, na kojem je svoje proizvode i usluge predstavilo oko 100 preduzetnica iz BiH, Srbije i Hrvatske. Sajam organizujemo svake dvije godine, a prateći sadržaji sajma uvijek obuhvataju panele i edukativne radionice putem kojih preduzetnice dodatno unapređuju svoja znanja, razmjenjuju iskustva i poslovno se povezuju. Konferencija i sajam su vremenom postala prepoznatljiva mjesta susreta, razmjene iskustava i razmjene znanja, ali i poseban brend Komore i Republike Srpske kada je riječ o promociji i podršci preduzetništvu žena“, za Business Magazine kaže Dragana Kokot, generalni sekretar PKRS i predsjednica Savjeta za žensko preduzetništvo PKRS.

Također, u okviru Komorske manifestacije Izbor najuspješnijih u privredi Republike Srpske koju Privredna komora RS tradicionalno organizira već 18 godina, obavezna kategorija je priznanje koje se dodjeljuje uspješnim poduzetnicama za doprinos razvoju poduzetništva žena, a do sada je priznanje uručeno više od 50 vlasnica i rukovodilaca privrednih društava.
Savjet za žensko preduzetništvo PKRS i zvanični je član Sektorske grupe za žensko preduzetništvo (WEG EEN) u okviru Evropske mreže poduzetništva od 2019. godine, kroz koju doprinosi internacionalizaciji poslova koje vode žene, kao i promoviranju uspješnih primjera poduzetništva žena. Sektorska grupa broji 21 člana iz 16 zemalja, a jedan od proizvoda ove sektorske grupe je online katalog poduzetnica u okviru kojeg su do sada predstavljene 32 poduzetnice iz 16 evropskih zemalja među kojima su i poduzetnice iz RS.

Govoreći o položaju žena na tržištu rada i u poduzetnišvu, Kokot ističe da žene nesumnjivo zauzimaju značajno mjesto u privredi, međutim i dalje postoje određene prepreke ili predrasude kada su u pitanju žene koje su vlasnice privrednog subjekta ili žene koje upravljaju privrednim subjektom.

„Ipak uloga žene preduzetnice u ekonomiji dobija sve više na važnosti i te promjene su nastale demokratizacijom društva, primjenom principa ravnopravnosti polova, obrazovanjem žena i uopšte mijenjanjem svijesti o ulozi žene u modernom društvu i njenoj dokazanoj uspješnosti da paralelno bude i majka i supruga i poslovna žena. Kreativnost žena, njihova stručna znanja i vještine koje su potrebne u poslovanju veoma su važne u shvatanju značaja postojanja preduzetnica. Statistike pokazuju da raste broj visokoobrazovanih žena, ali i žena obučenih i spremnih za preuzimanje rizika i pokretanje poslovanja. Razlozi za navedeno su i u činjenicama da se preduzetnice brže prilagođavaju promjenama, primaju savjete, rade timski i bolje razumiju svoj tim i svoje zaposlene. Privatne i poslovne obaveze žene se prepliću, pa je samim tim njena uloga u poslovnom svijetu i uspjeh sigurno veći izazov u odnosu na muškarce. Zbog toga je potrebno za žene kreirati politike koje će im omogućiti lakše i bolje poslovanje, utvrditi programe za efikasnu identifikaciju i rješavanje njihovih problema, pružiti finansijsku podršku, edukaciju, promociju, te podršku udruživanju i umrežavanju žena. Žene su ogroman ekonomski potencijal i kada se posmatra odnos žena i muškaraca u ukupnoj populaciji, gdje su veći procenti na strani ženske populacije, a s druge strane, žene čine većinu u ukupnom broju nezaposlenih, tako da bi veće animiranje i angažman žena u poslovnom svijetu svakako dalo značajan doprinos u razvoju ekonomije i društva“, pojašnjava Kokot.

Nedostatak finansijske podrške

Žene u suštini dijele iste poteškoće kao i muškarci kada je u pitanju poduzetništvo, koje su posljedica nepovoljnog poslovnog ambijenta u BiH te nedovoljna podrška prilikom pokretanja biznisa, zbog čega je svakako neophodno da svi nivoi vlasti definiraju mjere kojima bi olakšale početak poslovanja. Jedan od najvećih problema sa kojim se suočavaju poduzetnice obuhvata nedostatak direktnih mjera podrške, prije svega grantovskih linija koje bi bile namijenjene samo za žensko preduzetništvo.

„Postojeće kreditne linije, koje su namijenjene preduzetništvu žena, imaju relativno nepovoljne uslove ili su povoljniji za one koje imaju dobro razvijeno poslovanje, dok za žene sa „start up“ projektima ne postoji dovoljno ponuđenih sredstava ili usluga za podršku razvijanja biznisa. Konačno, u našem društvu još uvijek vladaju i određeni diskriminirajući stereotipi o ulozi žena u društvu, koji se manifestuju i kroz ekonomske pokazatelje kao što je niža plata za isto radno mjesto i kvalifikacije u odnosu na muškarca. Kao prepreke većoj zapošljivosti žene evidentirani su i nedostatak neophodnog radnog iskustva, nedovoljan stepen neophodnih znanja, korupcija, rad u tzv. „sivoj zoni“, planiranje porodice itd“, ističe Kokot.

A poduzetništvo žena ima višestruk značaj za društvo i ekonomiju jedne zemlje. Kokot naglašava da kada bi se više žena animiralo i uključilo u poslovni svijet smanjio bi se problem nedostatka radne snage, doprinijelo bi razvoju ekonomije, stvaranju veće dodatne vrijednosti u ukupnim ekonomskim pokazateljima, smanjenju opterećenja javnih socijalnih servisa i povećanju javnih prihoda i javne potrošnje što sve zajedno u konačnici predstavlja motor ekonomskog osnaživanja žene, porodice i društva.

„Činjenica je da su žene danas spremnije upustiti se u preduzetništvo nego što je to bio slučaj prije desetak i više godina, ali je isto tako činjenica da se žene još uvijek susreću sa preprekama kao što su nedostatak novčanih sredstava, nedostatak informacija, porodične obaveze, predrasude okoline u kojoj žive te nedostatak hrabrosti i odvažnosti za pokretanje preduzetničkih aktivnosti. Ono što je bitno naglasiti obuhvata i odnos žena prema poslovnim obavezama i ljudima. Žene su u poslovnom svijetu drugačije od muškaraca, drugačije posmatraju i drugačije se postavljau u međuljudskim odnosima, teže da probleme rješavaju sporazumom i kroz otvorenu i iskrenu komunikaciji, brinu za zaposlene i teže ostvarenju više ciljeva, a ne samo profita. Zbog svih koristi koje društvo ostvaruje većim angažmanom žena u poslovnom svijetu, u cilju veće zastupljenosti žena u privredi, potrebno je što više promovisati i podizati svijest o preduzetništvu žena i pružati različite vidove podrške ženama, kako bi ostvarile jednaka prava i mogućnosti u poslovnom svijetu, bez diskriminacije i predrasuda“, dodaje Kokot.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Kada je u pitanju zastupljenost žena u vlasničkim strukturama privrednih subjekara u RS, podaci pokazuju da su žene vlasnice 10.988 poslovnih subjekata u ili 27,3 posto od svih privrednih subjekata i suvlasnice 761 subjekta ili 1,9 posto od ukupnog broja subjekata u ovom entitetu. To znači da su žene vlasnice ili suvlasnice 29,1 posto ili jednu trećinu privrednih subjekata u Republikic Srpskoj ili jedna trećina, što ih čini poslodavcima koji zavređuju pažnju i podršku za dalji rast i razvoj.

„Žene na rukovodećim pozicijama uživaju veće povjerenje svojih zaposlenih upravo zbog prirodne potrebe ženskog karaktera da stvara harmonične odnose, atmosferu razumijevanja i uvažavanja, dogovora i rješavanja poslovnih pitanja otvorenim i jasnim razgovorom“, naglašava Kokot.

Govoreći o uzajamnom podršci poduzetnica, Kokot isteče da je kroz rad Savjeta, uočeno da su poduzetnice nesebične u dijeljenju znanja, iskustva i podrške, ali i mnogo otvorenije za ostvarivanje saradnje, partnerstava i angažmana u realizaciji aktivnosti.

„Preduzetnice i one koje žele započeti svoj posao uvijek se odazivaju na edukativne i promotivne događaje koje organizujemo, aktivno učestvuju i doprinose sadržaju aktivnosti, daju mišljenje, komentare i prijedloge na propise u proceduri i generalno odgovornije pristupaju svim obavezama i aktivnostima. Podrška preduzetništvu žena je uvijek dobro došla, a posebno kad je ta podrška od strane preduzetnice drugoj preduzetnici, stoga poseban značaj za preduzetnice ima mentorstvo, kao podrška iskusnih preduzetnica za preduzetnice početnice. Iskustva uspješnih preduzetnica, koje su imale probleme u poslovanju je dragocjeno i ne može se dobiti kroz opšte i stručne obuke. Таkоđеr, važno је promovisati priče uspješnih žena i stimulisati preduzetnice na početku da se razvijaju i budu uspješne u ostvarivanju svojih poslovnih ideja“, dodaje Kokot.

Savjet za žensko preduzetništvo PKRS i u narednom periodu planira nastaviti sa realizacijom svojih aktivnosti, a sve s ciljem obezbjeđenja boljih uslova poslovanja za poduzetnice, organizacijom edukativnih događaja, susreta, kroz razmjenu iskustava, razmjenu znanja, ali i promociju uspješnih žena i dodjele javnih priznanja.

„Nastojat ćemo kao i do sad organizovati svake godine konferenciju žena koja ima regionalni karakter, a svake druge godine sajam preduzetništva žena. S obzirom na dobre efekte i prepoznat značaj organizacije promotivnih aktivnosti, u realizaciji svojih aktivnosti nastojat ćemo biti što bolji i okupljati sve veći broj preduzetnica. Uz podršku nadležnih institucija, kao i donatora, nastojat ćemo obezbijediti bolji ekonomski položaj preduzetnica, kreiranjem direktnih mjera podrške, prije svega grantovskih linija koje bi bile namijenjene samo za preduzetništvo žena, ali i drugih podsticajnih mehanizama koji bi olakšali poslovanje i donošenje odluke za pokretanje samostalnog posla“, ističe Kokot.

Također, međunarodnu promociju, nastavit će kroz aktivnosti Sektorske grupe za žensko preduzetništvo EEN, a u planu su nove projektne aplikacije za dodatnu podršku poduzetnicama u oblasti digitalizacije i inovacija i to sa drugim komorama u BiH, kao i aktivno učešće u realizaciji aktivnosti međunarodnih organizacija koje se bave promocijom i pružanjem podrške preduzetništvu žena.