Redakcija
Iz Sarajeva u Veliku Britaniju otišla je 1992. godine, ali je zadržala svoj bosanskohercegovački identitet i ljubav prema domovini. Poduzetnički put Lilijan Sulejmanović počeo je još u Velikoj Britaniji gdje je osnovala konsultantsku kompaniju u polju poslovne strategije. Svjesna potencijala bh. dijaspore kao značajnog nosioca ekonomskog napretka i sa već stečenim poduzetničkim iskustvom odlučuje pokrenuti proizvodnju zdravih grickalica u Sarajevu pod brendom Bardo. Iako u početku nije znala koliko je poduzetništvo izazovno u BiH, Sulejmanović je prevladala sve prepreke te uspjela kreirati proizvod prepoznatljiv na bh.tržištu. Za Business Magazine, Sulejmanović govori o svom profesionalnom putu, motivima za pokretanje biznisa u BiH, potencijalima bh. dijaspore te izazovima s kojima se susreću poduzetnice u BiH, ali i Velikoj Britaniji.
BM:Kako je tekao Vaš poslovni put i kako ste došli na ideju za osnivanje brenda Bardo i pokretanju proizvodnje zdravih grickalica?
SULEJMANOVIĆ: Iz Sarajeva sam otišla 1992. godine i kroz niz nevjerovatnih okolnosti završila sam u Velikoj Britaniji koja je postala i druga bitna zemlja moga života. Moj poslovni put me odveo u biznis, prvobitno u menadžment konsalting, a nakon što sam završila MBA studije i u svijet investiranja kroz investicione fondove privatnog kapitala. Tu sam počela prepoznavati neke od potencijala naše ekonomije i resursa koje imamo. Unatoč svim izazovima, vjerujem u taj neispunjeni potencijal, kao i u važnost toga da kroz puno malih inicijativa stvaramo uslove za napredak. To je nešto gdje sam ja željela napraviti učinak kroz pokretanje biznisa u BiH.
Ideja za Bardo brend zdrave hrane rodila se kroz spoj mog dugogodišnjeg interesa za zdravu ishranu kao ključ tjelesnog i mentalnog zdravlja. Uprkos sve većoj osviještenosti kupaca o važnosti zdrave ishrane, primjetila sam da je naše tržište prezasićeno nezdravim i visoko-procesiranim proizvodima. Bardo brend nam vraća u fokus nutritivno bogatstvo jednostavnih namirnica koje su bile osnova ishrane naših predaka, ali na koje smo zaboravili pod pritiskom marketinške moći industrijske hrane. Brend je rođen 2018. godine kada je i USAID pokrenuo Diaspora Invest program i ponosni smo da smo bili jedna od prvih kompanija koje su bile korisnice ovog izvrsnog programa za poticanje poduzetništva. Osnovali smo malu zanatsku proizvodnju u Sarajevu koja je sada nosilac međunarodnog standarda za upravljanje sigurnošću hrane kroz ISO 22000:2018/HACCP certifikat.
BM:Kakve poslovne rezultate bilježite i šta je to što brend Bardo izdvaja na tržištu?
SULEJMANOVIĆ: Sa brendom Bardo htjeli smo napraviti nešto inovativno na našem tržištu – predstaviti kupcima nevjerovatno ukusnu i hranljivu poslasticu koja nije procesuirana i puna prerađenih šećera, prezervativa i ostalih sintetičkih sastojaka, a koja je pri tome u zgodnom pakovanju da se lako može naći u tašni, džepu ili školskom ruksaku. Naš prvi proizvod su bile energetske pločice, a poslije smo razvili i liniju energetskih i proteinskih okruglica koje su danas naš najpopularniji i najprodavaniji proizvod. Svi naši proizvodi su bez glutena i bilo kakvih žitarica, bez mliječnih proteina i bez štetnih transmasnoća. Bazirani su na suhom voću, sjemenkama i orašastim plodovima. Prirodno su visoki u vlaknima i bogati bitnim mineralima kao što su magnezij i fosfor, kao i omega 3 kiselinama. Bardo je dobar okus, dobar za tijelo kao i za um.
BM:S obzirom da ste studirali i živjeli u Velikoj Britaniji, šta je prevagnulo u donošenju odluke da biznis pokrenete u BiH? Koliko dijaspora može doprinijeti ekonomskom napretku BiH?
SULEJMANOVIĆ: U svijet poduzetništva sam se uputila u Velikoj Britaniji kao osnivač konsultantske kompanije u polju poslovne strategije.Tu sam stekla prva iskustva u tome šta znači voditi firmu i istovremeno obavljati niz različitih funkcija što po mom mišljenju predstavlja bit poduzetništva. Mislim da je to iskustvo bili neophodno da steknem hrabrost da se uputim u nešto tako uzbudljivo, ali i dosta rizično, kao što je poduzetništvo u BiH. Naravno, nisam tada imala jasnu predstavu o tome na koji način je poduzetništvo puno izazovnije u BiH, ali možda je ta naivnost bila i sama po sebi ključna.
Na koji način se finansijske kontribucije dijaspore mogu ne samo održati, već pretvoriti u produktivni kapital za razvoj, jedna je od najvažnijih ekonomskih tema o kojima trebamo razgovarati. Vjerujem da naša dijaspora predstavlja veliki potencijal te da je moguće okrenuti je u adut za razvoj BiH. Da bi se to moglo desiti potreban je veliki niz promjena, ali potrebni su i uspješni primjeri investicija iz dijaspore i ja želim biti dio te priče te da kroz naše iskustvo sa Bardo, pozitivno kao i negativno, utvrdimo put za još veće i bolje investicije u BiH.
BM:U čemu se ogleda značaj poduzetništva žena? Na koji način poduzetništvo žena može doprinijeti značajnijim promjenama u društvu?
SULEJMANOVIĆ: The Rose Review je procijenio da bi vrijednost ekonomije Velike Britanije porasla za 250 milijardi funti kada bi žene počinjale i gradile biznise u istom omjeru kao muškarci. Čak i važnija od konkretnog finansijskog doprinosa je vrijednost liderskih sposobnosti koje znamo da žene posjeduju i kroz koje bi njihove uspješne kompanije mogle poboljšati proizvode i usluge koje su dostupne građanima. Nedavna istraživanja od strane Harvard Business Review su pokazala da žene nadmašuju muškarce u liderskim vještinama kao što su timski rad, inovacija i rješavanje problema. Istraživanja pokazuju da su zemlje sa ženama na čelu, kao što su Novi Zeland i Njemačka, uspješnije prevladale kovid krizu. Postoji i razlika u vrstama biznisa koje žene pokreću u odnosu na muškarce s tim da žene puno češće osnivaju biznise sa širim socio-ekonomskim ciljevima pored finansijskih i da obraćaju više pažnje na učinak koji njihovi biznisi imaju na širu zajednicu. Sve to ukazuje da žene igraju neprocjenjivo važnu ulogu pri donošenju odluka i da bi njihov produktivni angažman u ekonomiji donio dosta pozitivnih rezultata.
BM:Možete li napraviti paralelu između položaja žena u poduzetništvu u BiH i Velikoj Britaniji? Koji su izazovi s kojima se poduzetnice suočavaju u obje zemlje i koliko se u Velikoj Britaniji potiče i podržava poduzetništvo žena?
SULEJMANOVIĆ:U Velikoj Britaniji žene su naravno korisnice puno uređenijeg sistema za poslovanje i sa te strane su u puno boljoj poziciji nego žene u BiH. Međutim, puno više je primjera onoga što ujedinjuje poduzetnice u ove dvije zemlje nego što ih razdvaja. U izvještaju o pregledu poduzetništva žena, The Alison Rose Review of Female Entrepreneurship iz 2019. godine se nalaze neke alarmantne statistike kao što su da žene predstavljaju jednu trećinu poduzetnika, ali da samo jedan peni u svakoj funti investicionog kapitala ide biznisima koje vode žene. Nakon osnivanja, samo 13 posto žena uspije izgraditi kompaniju do prihoda od miliona funti, za razliku od 29 posto muškaraca.
Izazovi i barijere sa kojim se žene suočavaju su ozbiljne i duboko strukturalne. Primjeri uspješnog poduzetništva koje mediji prepoznaju uglavnom su u vlasništvu muškaraca, što šalje poruku da poduzetništvo „nije za žene“ i doprinosi nedostatku samopouzdanja kod žena. Također, ženama je puno teže doći do kapitala od investicionih fondova, koje uglavnom vode muškarci, što je jedna od najbitnijih barijera. U BiH investicioni fondovi i ne postoje, ali bilo bi interesantno vidjeti podatke o tome koliko poslovnih kredita u BiH je dodijeljeno kompanijama koje vode žene.
Inicijative za poticanje i podržavanje poduzetništva žena postoje u Velikoj Britaniji na dosta nivoa. Najveći broj inicijativa se fokusira na dvije teme: kako povećati nivo investicionog kapitala za biznise koje vode žene kroz veću transparentnost o korisnicima investicija kao i specijalne fondove namijenjene poduzetnicama i kako omogućiti poduzetnicama pristup boljem poslovnom savjetovanju kroz mentorstvo i profesionalne mreže. Mislim da su ovo apsolutno najbitniji koraci za podršku poduzetnicama iz kojih i insititucije BiH mogu dosta naučiti.
BM:Kako motivirati žene da se odvaže na pokretanje biznisa? Da li kod žena postoji bojazan od neuspjeha zbog čega izbjegavaju upuštanje u poduzetničke vode i nametanje u poslovnom svijetu?
SULEJMANOVIĆ:Jedna od najvažnijih prepreka za žene je nedostatak vidljivih primjera drugih žena koje su uspješno pokrenule svoje biznise. Upravo zbog toga su inicijative kao ova UniCredit banke i Business Magazine-a, koje dovode u fokus poduzetnice jako bitne u građenju temelja za širenje poduzetništva među ženama. Mentorstvo i umrežavanje poduzetnica je također važno.
BM:Koje osobine mora posjedovati žena da bi uspjela u poduzetništvo? Na šta se treba fokusirati kada odluči pokrenuti vlasitit biznis?
SULEJMANOVIĆ:Jedna od najvažnijih osobina za poduzetnice je otpornost. Biznis je nemoguće izgraditi preko noći i uspjeh zahtijeva dosta malih uspona, kao i padova. Ono što pravi razliku između uspješnih i neuspješnih poduzetnika je koliko su puta ustali nakon pada i pokušali ponovo. Poduzetnice se suočavaju sa još više izazova jer u većini porodica žene nose većinsku odgovornost za briga o djeci i starijim članovima, održavanje domaćinstva i dnevnog ritma svake porodice. Tvrdoglavost je također važna osobina za poduzetnice kao i nastojanje da neuspjehe ne gledaju kao lične poraze već samo kao dio poslovanja. To je puno lakše kada imamo strast za ono čime se bavimo i kada vjerujemo u principe kompanije koju gradimo. Također bih savjetovala svim ženama koje razmišljaju o pokretanju biznisa da se povežu sa drugim poduzetnicama i da podijele svoja iskustva. Moje lično iskustvo je da su žene najbolja podrška jedna drugoj i da je snaga žena baš u tome koliko su spremne i voljne podržati druge žene na poduzetničkom putu.
BM:Kakvi su Vam planovi za budućnost?
SULEJMANOVIĆ: Bardo trenutno ima dva važna cilja. Prvi je da na našem trzištu povećamo svijest kupaca o Bardo brendu i kvalitetu naših proizvoda. Kao mala kompanija nemamo finansijsku moć da investiramo u marketing na nivou velikih brendova, ali pokušavamo pronaći kreativne načine da proširimo prepoznatljivost brenda na socijalnim mrežama i kroz degustacije proizvoda u poslovnicama naših partnera.
Naš drugi cilj je da se Bardo proizvodi nađu na policama i u drugim evropskim gradovima kao najbolje lice BiH. Trenutno smo u finalnim fazama razvoja nove linije Bardo okruglica sa izabranim sastojcima koji su inspirirani našom tradicijom ljekovitog bilja i radujemo se da ih predstavimo kupcima u skoroj budućnosti.
Politička i ekonomska stabilnost preduslov za investicije
BM:Šta je potrebno uraditi kako bi se privuklo više investicija iz dijaspore?
SULEJMANOVIĆ:Politička i ekonomska stabilnost BiH je daleko najvažniji preduslov za porast investicija u BiH, ne samo iz dijaspore već iz svih izvora privatnog kapitala. Bilo koja sumnja da je gubitak vladavine prava moguć predstavlja znak upozorenja za sve investitore. Pored neophodne stabilnosti, znamo koje su najveće prepreke ulaganju u BiH, a to su komplikovane i skupe procedure uslovljene velikim brojem nadležnih institucija na različitim nivoima vlasti, izvršenje ugovora i trajanje sudskih procesa, nedostatak transparentnosti pri donošenju odluka. Na kraju dana, strani investitor mora imati povjerenje u sistem, a ne u pojedince, to jeste, mora vjerovati da će ga sistem kroz jasne i transparentne procedure zaštititi od bilo kojih nepredviđenih posljedica poslovanja.
O projektu koji realizira Business Magazine u saradnji sa UniCredit Bank
Žene u biznisu su dugo bile izuzetak, nikada pravilo, no, vrijeme i cjelokupan napredak čovječanstva polako, ali sigurno pomiče granice koje su uglavnom rezultat izuzetno jakih predrasuda protiv kojih se generalno najteže boriti. Boriti se u dokazivanju da znaju, žele i na koncu mogu realizirati svoje snove čak i kada to izgleda preteško, stalno je „stanje“ u kojem se nalaze žene diljem svijeta, pa i u Bosni i Hercegovini. Kada se čitaju suhoparne brojke, koje daju rezutati raznih globalnih analiza koje obuhvataju i našu zemlju, skoro da se nije teško obeshrabiti. Ipak, u svakodnevnom radnom okruženju žena je sve više, pozicija koje zauzmaju, također, su sve više i značajnije no negdje se ipak zapaža da napredovanje do vrha, ide teže nego bi trebalo. Činjenica je da su se neke kompanije ohrabrile dati priliku i na najviše liderske pozicije imenovale žene, priznajući im na taj način sav dotadašnji trud, svo njihovo znanje i sve njihove sposobnosti kojima raspolažu. No, dug put je još pred svima nama u namjeri da postanemo društvo u kojem će biti normalno da je žena aktivan član poslovne zajednice čije se znanje i rad adekvatno valorizira u svakom segmentu. Business magazine u saradnji sa Unicredit Bank stoga pokreće projekat One prave razliku čiji je cilj ukazati na žene koje nisu ustuknule unatoč svim vrstama prepreka koje je jedno društvo poput bosanskohercegovačkog, stavljalo i stavlja pred njih. Na taj način želimo odati priznanje njihovoj borbi da neke buduće generacije dobiju priliku živjeti i raditi u društvu koje ne prepoznaje rodne razlike i koje podjednako cijeni uspjeh neovisno o spolu.
GIPHY App Key not set. Please check settings