Hrvatsko gospodarstvo u 2021., na putu prema euru

Godina je, baš kao i četiri prije nje, počela poreznom reformom. Smanjene su stope poreza na dohodak, smanjio se i porez na dobit, a povećala minimalna plaća.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je na početku godine kako je cilj da se na tragu očekivanja o oporavku da dodatni poticaj u rastu dohodaka za potrošnju i investicije malih poduzetnika.

Na početku nove godine ukinute su i kvote za strane radnike. Uvela se nacionalna mirovina od 800 kuna za one s nedovoljnim stažem.

– Mi smo definirali procijenu troškova za 2021., 2022. i 2023. godinu tako da je to sigurno nešto što će i dalje biti na snazi, najavio je u veljači ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar.

No pandemija i dalje drži zatvorena vrata ugostiteljskih i sportskih objekata. Iako primaju potpore za očuvanje radnih mjesta, problem je nastao u pokrivanju fiksnih troškova. Država uvodi izmjene pa pokriva i fiksne troškove. Preduvjet za pokrivanje fiksnih troškova da je račun unaprijed plaćen.

Za mjeru za očuvanje radnih mjesta do kraja godine izdvojit će se 12,5 milijardi kuna. Ministar Zdravko Marić poručio je kako je proračun “stvarno stavljen u funkciju očuvanja ljudskih života i radnih mjesta”.

I unatoč probemima, Standard and Poors' Hrvatsku zadržava u investicijskom rejtingu dok se na domaćem terenu vode rasprave o planu oporavka i otpornosti.

– Je li bolje još više povući sredstava, ulagati ih u gospodarstvo, koje će onu jednu kunu, kako su izračunali kvalificirani ekonomisti, donijeti 4 kune ili će javni sektor od 1 kune ostati na toj jednoj kuni?, pitanje je koje postavlja Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

– Ta medijska podjela ‘dajte nam fifty-fifty' je jedno simplificiranje koje nas na neki način vodi u krivom smjeru razumijevanja onoga što mi radimo, komentirao je takve poruke premijer Andrej Plenković.

Za Uskrs se trošilo manje, a stranih gostiju gotovo da nije ni bilo. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata upozorava na sve veće siromaštvo građana. Mala pomoć stiže za 850 tisuća umirovljenika u obliku COVID dodatka.

A u Svetoj Nedelji gradit će se Rimac kampus. Financije su osigurane, kazao je Mate Rimac, i ugovor je potpisan. Upravo se i Rimčev projekt samovozećih taksija našao u Programu oporavka i otpornosti koji je u srpnju odobrila Europska komisija, zbog čega je u Zagreb stigla i predsjednica Ursula von der Leyen.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Kazala je kako je duboko impresionirana te poručila kako vidi budućnost u Hrvaskoj.

Već tada vidjelo se da će turistička sezona nadmašiti sva očekivanja. Brojevi hotelskih rezervacija približili su se 2019. godini, kazao je tada Veljko Ostojić iz Hrvatske udruge turizma.

A s rastom broja turista, smanjuje se broj korisnika mjera za očuvanje radnih mjesta. Uvodi se i kriterij COVID potvrda.

Slavilo se i spajanje Pelješkoga mosta koji su izgradili Kinezi novcem iz Europskih fondova. Premijer je tada poručio kako će se riješiti i pristupne ceste mostu, te da će se iduće godine mostom i prometovati.

Potkraj rujna iz Brisela stiže prvih 818 milijuna eura za provedbu plana oporavka. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ocijenio je to “šansom kakvu u posljednjih 30 godina neovisnosti nismo imali”.

No rastu cijene sirovina i nafte pa Vlada donosi uredbu o ograničenju gornje cijene goriva. “U fazi velikog ekonomskog oporavka nećemo sad dopustit da nam pada standard građana i da ljudi nemaju novaca za režije” poručio je tada premijer Plenković.

Kako se godina bliži kraju, turistički pokazatelji sve su bolji. Još više veseli da je uz manj broj dolazaka – veći broj noćenja i veća vrijednost fiskaliziranih računa, izvijestila je tada ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Da je Hrvatska na putu gospodarskog oporavka uz rast BDP-a od 9 posto, potvrdila je i agencija Fitch ocjenom kreditnog rejtinga. To je najbolji investicijski rejting, uopće kreditni rejting Hrvatske u povijesti, poručio je tada premijer Andrej Plenković.

Pripremajući se za još jedan povijesni događaj, već su odabrani motivi koji će krasiti hrvatsku kovanicu eura. Konačne odluke o ulasku u europodručje i Schengen, Hrvatsku čekaju u 2022.